Broj restorana sa Mišlenovom preporukom u Srbiji brzo raste, ali ne uspevaju svi da opstanu. Da li su domaći gosti spremni da izdvoje stotine evra za "fajn dajning"
Restoran Legat, jedan od restorana sa Mišlenovom preporukom u Srbiji, obavestio je početkom nedelje goste da zatvara vrata .
To nije prvi lokal sa Mišlenove liste preporučenih restorana u Srbiji koji je prestao da radi. Sredinom prošle godine zatvorio se GiG, Homa je promenila koncept rada i postala Homa Bistrot, a Salon u Zemunu vlasnike i sad je S5 by Angie.
Restoran 27 na Senjaku je zatvoren zbog trenutne policijske israge o ubistvu koje se u njemu odigralo, The Square trenutno ne radi zbog renoviranja.
Sa druge strane u restoranu Ćevapi kod Dekija u Strahinjića bana, na primer, u vreme ručka i večere ne možete da nađete slobodan sto.
Da li je „fajn dajning“ budućnost srpske gastonomije ili skupi trend čiji se kraj nazire?
Fajn dajning u Srbiji
Legat je nakon otvaranja privukao dosta pažnje, a ambiciozan koncept dodatno su potpomagala gostovanja renomiranih svetskih kuvara. Ipak, početno interesovanje nije potrajalo.
Njegovim zatvaranjem, broj restorana koje Mišlen preporučuje u Srbiji smanjio se na 22. Od toga, dva imaju po jednu zvezdicu, Langouste u Beogradu i Fleur de Sel u Novom Slankamenu. Uz Istok i Iva New Balkan Cuisine, prestižnu oznaku Bib Gourmand, koјu Mišlen dodeljuјe za „izuzetno kvalitetnu hranu, uz pristupačne cene”, od ove godine ima i Bela reka.
Restorani sa Mišlenovom preporukom u Srbiji su relativno nov fenomen.
Prve su se pojavile tek 2021. godine, čime je domaća gastronomska scena zakoračila u svet fajn dajninga, koji je u tom trenutku već godinama doživljavao veliki globalni uspon.
Razvoj televizijskih emisija o kuvanju i rastuća popularnost raznih influensera na mrežama, pomogli su da šefovi kuhinja postanu javne ličnosti, a odlazak u restoran sa Mišlenovom zvezdicom prerastao je u statusni simbol koji se beleži i deli na Instagramu.
Tako su i ljudi koji nisu naročito zainteresovani za gastronomiju počeli da izdvajaju stotine evra za obrok. Ranije su ovakvi restorani imali znatno uži krug poštovalaca, goste kojima je gastronomija bila ozbiljno interesovanje.
Večera od nekoliko stotina evra nije bila deo popularne kulture. Društvene mreže su tu granicu ispomerale, ali izgleda da se i taj trend završava. Makar u Srbiji.
Iskustvo za koje Srbi nemaju para
Fajn dajning iskustvo u Srbiji pored apetita „normalnim“ gostima otvara i minus na računu.
„Malo se osvrnite na činjenicu da u beogradskim fajn dajning restoranima ručak/večera za četvoro košta 800-900 evra, a sa 1 bocom kvalitetnog vina… cene su evropske a okruženje balkansko”, komentar je jednog od korisnika Instagrama na vest o zatvranjau Legata.
Foto: Pexels / Iram ShehzadFejn dajning postao je popularan koncept i u Srbiji
U malo boljim restoranima u Beogradu bez ikakvih Mišlenovih obeležja normalan obrok za dvoje sa salatama, dve čaše vina, vodom i kafom, recimo, izađe na desetak hiljada dinara.
Ovo svakako nisu cene koje mogu da isprate oni sa minimalnom zaradom (njima nije ni namenjen), koja u Srbiji iznosi 65.000 dinara, a teško da mogu i oni sa prosečnom koja je oko 118.000 dinara.
Ukoliko se u obzir uzme i poslednje istraživanje koje je sproveo Centar za politike emancipacije, gde su izračunali da je potrošačka korpa u Srbiji za 2026. godinu 110.739,43, pitanje je koliko državljana Srbije uopšte može sebi da priušti ovakvo gastronomsko iskustvo.
Stranci, pak, koji dođu u Srbiju radije će da odu u restorane sa nacionalnom kuhinjom.
Krah posle „hajpa”
Nije Srbija jedina zemlja u kojoj restorani „visoke kuhinje“ nailaze na probleme.
Vrhunski restorani širom sveta neretko se zatvaraju zbog velikih troškova, rasta cena namirnica i inflacije. Mišlenova preporuka i zvezdice donose slavu, ali niko nije imun na pad životnog standarda.
Foto: Pexels / Szymon ShieldsDa li je fajn dajning sada samo trend koji izumire?
Prvi krizni talas poslednjih godina ugostitelji su doživeli za vreme korone, nakon toga sledi hiperekspanzija broja onih sa Mišlenovim preporukama i rastuća popularnost fajn dajning koncepta. Primera radi, 2010. godine u Berlinu je bilo sedam restorana sa Mišlenovom zvezdicom, a danas ih je 22.
Međutim, crvene lampice se pale. Između 2023. i 2024. pet nagrađivanih restorana se zatvorilo u glavnom gradu Nemačke. Još nekoliko takvih restorana u Sjedinjenim Američkim državama i Velikoj Britaniji poslužilo je večeru po poslednji put zbog velikog skoka cena, među njima i poznati Deanes EIPIC u Irskoj zbog toga što je „postao preskup i gostima i onima koji restoran vode”.
Cene u Evropi, bar što se tiče vrhunskih restorana, više su nego u Srbiji, među najskupljim je Danska gde je za fajn dajning po osobi prosečno potrebno izdvojiti oko 500 evra.
Iako se nesumnjivo radi o velikom umeću pri pripremanju hrane, neki kažu i umetnosti, vrhunska gastronomija teško može da opstane bez dovoljno gostiju koji su spremni da za nju izdvoje vrtoglave sume novca.
Samo u avgustu: Uštedite tri hiljade dinara na godišnjoj pretplati na digitalno izdanje „Vremena“! _Iskoristite popust ovdei podržite nezavisno novinarstvo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Fizičari su početkom septembra objavili da su možda uočili signal koji bi mogao da bude povezan s tamnom materijom. Ova vest je napravila bum u naučnim krugovima, ali ne samo tamo. Zašto tamna materija toliko interesuje obične ljude?
Politiku zemlje vodi i usmerava predsednik Republike iako po Ustavu ta uloga pripada predsedniku Vlade, a ministri, skoro kao u vreme kneza Miloša, sede poput štabnih pisara i zapisuju njegove naredbe
Priča o Miroslavu Krejčiku je priča o svaraocu bez dela, o pilotu bez aviona, ali dinamičnog i bogatog života. Značajnom i za upoznavanje sa sudbinama pripadnika češke nacionalnosti u našim krajevima
Bol na Braču, u kojem je prespavao car Franjo Josip, ponosi se svojom partizanskom prošlošću i plažom Zlatni rat. Od ove godine tamo stižete i direktnim letom iz Beograda
U utorak uveče počinje nova sezona Lige šampiona. PSŽ brani titulu, pet klubova ulazi kao glavni favorit za trofej, četiri ekipe prvi put će igrati među evropskom elitom,
Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti
Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapljuvao je sebe u ćošak, odvajajući se od svih, pa i od svoje partije. Zato će, kad stupi protiv 250 ljudi od integriteta sa Studentske liste, konačno stvarno biti sam, kako se već godinama bizarno hvališe
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.