

Esej
Šta bi bilo kad bi bilo sa SFRJ
O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića


Broj restorana sa Mišlenovom preporukom u Srbiji brzo raste, ali ne uspevaju svi da opstanu. Da li su domaći gosti spremni da izdvoje stotine evra za "fajn dajning"
Restoran Legat, jedan od restorana sa Mišlenovom preporukom u Srbiji, obavestio je početkom nedelje goste da zatvara vrata .
To nije prvi lokal sa Mišlenove liste preporučenih restorana u Srbiji koji je prestao da radi. Sredinom prošle godine zatvorio se GiG, Homa je promenila koncept rada i postala Homa Bistrot, a Salon u Zemunu vlasnike i sad je S5 by Angie.
Restoran 27 na Senjaku je zatvoren zbog trenutne policijske israge o ubistvu koje se u njemu odigralo, The Square trenutno ne radi zbog renoviranja.
Sa druge strane u restoranu Ćevapi kod Dekija u Strahinjića bana, na primer, u vreme ručka i večere ne možete da nađete slobodan sto.
Da li je „fajn dajning“ budućnost srpske gastonomije ili skupi trend čiji se kraj nazire?
Legat je nakon otvaranja privukao dosta pažnje, a ambiciozan koncept dodatno su potpomagala gostovanja renomiranih svetskih kuvara. Ipak, početno interesovanje nije potrajalo.
Njegovim zatvaranjem, broj restorana koje Mišlen preporučuje u Srbiji smanjio se na 22. Od toga, dva imaju po jednu zvezdicu, Langouste u Beogradu i Fleur de Sel u Novom Slankamenu. Uz Istok i Iva New Balkan Cuisine, prestižnu oznaku Bib Gourmand, koјu Mišlen dodeljuјe za „izuzetno kvalitetnu hranu, uz pristupačne cene”, od ove godine ima i Bela reka.
View this post on Instagram
Restorani sa Mišlenovom preporukom u Srbiji su relativno nov fenomen.
Prve su se pojavile tek 2021. godine, čime je domaća gastronomska scena zakoračila u svet fajn dajninga, koji je u tom trenutku već godinama doživljavao veliki globalni uspon.
Razvoj televizijskih emisija o kuvanju i rastuća popularnost raznih influensera na mrežama, pomogli su da šefovi kuhinja postanu javne ličnosti, a odlazak u restoran sa Mišlenovom zvezdicom prerastao je u statusni simbol koji se beleži i deli na Instagramu.
Tako su i ljudi koji nisu naročito zainteresovani za gastronomiju počeli da izdvajaju stotine evra za obrok. Ranije su ovakvi restorani imali znatno uži krug poštovalaca, goste kojima je gastronomija bila ozbiljno interesovanje.
Večera od nekoliko stotina evra nije bila deo popularne kulture. Društvene mreže su tu granicu ispomerale, ali izgleda da se i taj trend završava. Makar u Srbiji.
Fajn dajning iskustvo u Srbiji pored apetita „normalnim“ gostima otvara i minus na računu.
„Malo se osvrnite na činjenicu da u beogradskim fajn dajning restoranima ručak/večera za četvoro košta 800-900 evra, a sa 1 bocom kvalitetnog vina… cene su evropske a okruženje balkansko”, komentar je jednog od korisnika Instagrama na vest o zatvranjau Legata.


U malo boljim restoranima u Beogradu bez ikakvih Mišlenovih obeležja normalan obrok za dvoje sa salatama, dve čaše vina, vodom i kafom, recimo, izađe na desetak hiljada dinara.
Ovo svakako nisu cene koje mogu da isprate oni sa minimalnom zaradom (njima nije ni namenjen), koja u Srbiji iznosi 65.000 dinara, a teško da mogu i oni sa prosečnom koja je oko 118.000 dinara.
Ukoliko se u obzir uzme i poslednje istraživanje koje je sproveo Centar za politike emancipacije, gde su izračunali da je potrošačka korpa u Srbiji za 2026. godinu 110.739,43, pitanje je koliko državljana Srbije uopšte može sebi da priušti ovakvo gastronomsko iskustvo.
Stranci, pak, koji dođu u Srbiju radije će da odu u restorane sa nacionalnom kuhinjom.
Nije Srbija jedina zemlja u kojoj restorani „visoke kuhinje“ nailaze na probleme.
Vrhunski restorani širom sveta neretko se zatvaraju zbog velikih troškova, rasta cena namirnica i inflacije. Mišlenova preporuka i zvezdice donose slavu, ali niko nije imun na pad životnog standarda.


Prvi krizni talas poslednjih godina ugostitelji su doživeli za vreme korone, nakon toga sledi hiperekspanzija broja onih sa Mišlenovim preporukama i rastuća popularnost fajn dajning koncepta. Primera radi, 2010. godine u Berlinu je bilo sedam restorana sa Mišlenovom zvezdicom, a danas ih je 22.
Međutim, crvene lampice se pale. Između 2023. i 2024. pet nagrađivanih restorana se zatvorilo u glavnom gradu Nemačke. Još nekoliko takvih restorana u Sjedinjenim Američkim državama i Velikoj Britaniji poslužilo je večeru po poslednji put zbog velikog skoka cena, među njima i poznati Deanes EIPIC u Irskoj zbog toga što je „postao preskup i gostima i onima koji restoran vode”.
Cene u Evropi, bar što se tiče vrhunskih restorana, više su nego u Srbiji, među najskupljim je Danska gde je za fajn dajning po osobi prosečno potrebno izdvojiti oko 500 evra.
Iako se nesumnjivo radi o velikom umeću pri pripremanju hrane, neki kažu i umetnosti, vrhunska gastronomija teško može da opstane bez dovoljno gostiju koji su spremni da za nju izdvoje vrtoglave sume novca.
Samo u avgustu: Uštedite tri hiljade dinara na godišnjoj pretplati na digitalno izdanje „Vremena“! _Iskoristite popust ovde i podržite nezavisno novinarstvo.


O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića


Dvadeseti Festival evropske poezije je pokazao da pesnici odavno nisu ono što su nekad bili. Sad pišu o strahu od fašizna, ekološkom uništenju, nepravdi, ljudima koji ubijaju životinje, o VI...


Zašto je kod Er Srbije (i drugih) karta za psa od pet kilograma skuplja nego za čoveka od 95 kilograma i da li je uopšte pametno voditi psa u avion


Prvo kolo ABA lige nije odigrano, a sada je pod znakom pitanja i drugo. Spor između čelnika lige i sudija oko naknada i dalje traje. Mogli bi da se nađu na 700 evra po utakmici


Grci više ne moraju da se zadovoljavaju samo sećanjem na evropsku titulu iz 2004. Sistemski rad Saveza, ulaganja klubova i generacija novih fudbalera sada daju rezultate. Uz Ivana Jovanovića na klupi, srpski treneri i fudbaleri imaju važnu ulogu u preporodu grčkog fudbala
Intervju: Jovo Bakić, sociolog, profesor Univerziteta u Beogradu
Pobedićemo, narod pravi kampanju za sve nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve