Kada je prošle godine Kristijan pušten iz požarevačkog zatvora, kleo se da će ubuduće živeti mirnim životom i da više neće dolaziti u sukob sa zakonom. Sve do januara ove godine
U utorak 8. maja, pred Višim sudom u Beogradu, počelo je još jedno suđenje Aleksandru Kristijanu Goluboviću (41). Ovoga puta sa njim optuženičku klupu dele njegova majka Milanka Golubović (60), Safet Ibrović, zvani Sajo Pevač (38), i Mirsad Fujaljkić (28), obojica iz Novog Pazara, zatim Ferat Skenderovski (47), kao i Uroš Vuković (20) i Marko Poljak iz Beograda. Krivični postupak protiv maloletne A.K. (17) vodiće se odvojeno. Optuženi se terete da su krijumčarili heroin iz Novog Pazara za Beograd i preprodavali ga dalje.
DELA I NEDELA: Iako se za Kristijana često govorilo da je „pola života proveo u zatvoru“, pažljivi hroničari njegove ulične biografije sumnjaju u tačnost te procene i navode da je Kristijan Golubović po zatvorima ukupno proveo „oko 10 godina“. Rođen je 30. novembra 1969. godine. Sa 18 godina, 1987, sa majkom i sestrom vraća se u Jugoslaviju i živi u beogradskom naselju Braće Jerković. Ubrzo se sa obe noge našao u podzemlju. Godine 1989. zapodeo je tuču sa Slavkom Mijovićem, zvanim Mija Pijuk, ispred nekadašnje diskoteke „Luv“.
PONOVO PRED SUDIJOM: Kristijan Golubović
Krajem februara 1990, Golubović upada u diskoteku koja se nalazila u hotelu „Mažestik“, naređuje gostima da legnu na pod i nekoliko puta puca u tavanicu. S njim je tada bio i Dragan Nikolić zvani Gagi, koji je 10 godina kasnije bio umešan u Arkanovo ubistvo. Posle prepada u „Mažestiku“ Kristijan beži u Nemačku, ali ga tamo sačekuju gresi iz rane mladosti, zbog kojih je morao da provede tri godine u maloletničkom zatvoru u Diseldorfu. Kad je reč o podacima vezanim za dosijee maloletnika nemački zakoni su veoma rigorozni, tako da se o tome za koje je delo bio osuđen samo spekuliše, a najčešće se pominju krađe automobila i provalne krađe.
Posle odslužene kazne, Golubović je 1993. godine izručen Jugoslaviji zbog dela počinjenih ovde u periodu između 1988. i 1990. Jedno vreme je proveo u Centralnom zatvoru, ali je stigao i da učestvuje u snimanju dokumentarnog filma B92 Vidimo se u čitulji. Govorio je o tome kako je provodio vreme u zatvoru, kako je trenirao, radio sklekove i trbušnjake, kako je crtao, slikao i pisao, kako su mu u zatvoru (pretpostavlja se u Nemačkoj) slomili nos.
PUT U GRČKU: Nakon oko pet godina provedenih u Srbiji, Golubović 1998. odlazi u Grčku. U decembru 1999. sud u Solunu ga je osudio na četrnaest i po godina zatvora zbog krađe, preprodaje ukradenih automobila i oružane pljačke u tom gradu, koju je priznao. Tako je tokom procesa pred grčkim sudom njegova odbrana dostavila „dokumentaciju“ u kojoj se navodi „da je Oslobodilačka vojska Kosova njegovu glavu ucenila na milion maraka“, pa je od grčke države zatražio garancije za svoju bezbednost. Nakon toga, u sudnicu je dovođen u pratnji 20 naoružanih pripadnika specijalne jedinice grčke policije, dok su pripadnici grčke Službe bezbednosti prethodno obavljali kontradiverzionu kontrolu sudske zgrade i njene okoline.
U zatvoru, u atinskom predgrađu Koridalos, Golubović je proveo četiri godine i dva meseca, a zatim je – u aprilu 2003, tokom policijske akcije „Sablja“ – ponovo izručen Srbiji, gde mu je suđeno zbog navodnog pokušaja iznude 10.000 nemačkih maraka od vlasnika beogradskog slot kluba „Aleksandar“ Milorada Majkića.
PONOVO U DOMOVINI: Ni kasnije Golubović nije dangubio, pa je 12. decembra 2005. pred Specijalnim sudom u Beogradu osuđen na šest godina zatvora zbog pokušaja iznude 15.000 evra od bivšeg policajca iz Sremske Mitrovice Petra Žeravića i zbog toga što je od bračnog para Arsić iz Aranđelovca iznudio 3000 evra i određenu količinu nakita. Slučaj pokušaja iznude od Petra Žeravića do danas je ostao u sećanju Mitrovčana, koji pričaju da je Žeravić tada pred kućom zatekao mrtvački sanduk sa svojim imenom i prezimenom. Po žalbi, Kristijanu je presuda preinačena na četiri i po godine zatvora. Tokom služenja kazne, Golubović se 29. septembra 2006. godine u zatvoru oženio Suzanom Milojković. Prema novinskim napisima, mlada je toga dana u zatvor u Požarevcu stigla „u limuzini, praćena kolonom džipova“. Kristijan Golubović je tokom ovog boravka iza rešetaka napravio i svoj sajt, na kome se – osim izvoda iz njegove još neobjavljene knjige Ja – mogu videti čak i snimci načinjeni mobilnim telefonom u zatvoru u Požarevcu. Kada je prošle godine Kristijan pušten iz požarevačkog zatvora, kleo se da će ubuduće živeti mirnim životom i da više neće dolaziti u sukob sa zakonom. Sve do januara ove godine.
Tokom boravka u istražnom zatvoru, 1. februara ove godine mediji u Hrvatskoj su objavili da je Kristijan u Centralnom zatvoru pokušao samoubistvo vešanjem, navodno zato što ga je jako pogodilo to što je ovoga puta s njim iza rešetaka završila i njegova majka. Zanimljivo je i to da su beogradski mediji objavili da su „svi advokati koje je Kristijan pokušao da angažuje“ to odbili, uz obrazloženje „da nema para da ih plati“, pa sada i njega i njegovu majku zastupaju branioci po službenoj dužnosti, koje im je dodelio sud. Izvor blizak MUP-u Srbije kaže za „Vreme“ da „ovo ne treba uzimati previše ozbiljno i ne treba verovati da je Kristijan odjednom osiromašio, već da ga muči finansijska istraga po Zakonu o oduzimanju imovine stečene kriminalom, koja se protiv njega vodi sa ciljem da se utvrdi šta sve poseduje od nekretnina, računa u bankama i gotovine. Ovo je, čini se, Kristijanov način da istražitelje ubedi da nemaju šta da pronađu.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!