Zamenik okružnog javnog tužioca Nada Mijatović podigla je optužnicu protiv Gorana Markovića, Januza Januzija i Gorana Jakšića zbog nanošenja teških telesnih povreda kvalifikovanih smrću Dušana Lukića. Suđenja se i dalje u nedogled odlažu, a sva su trojica optuženih napredovala i nagrađivana
ŠTA SE DEŠAVA IZA ZATVORENIH VRATA: Policijski pritvor
Pre desetak dana predsednik SO Zvezdara Ljubiša Stojimirović uručio je plakete i novčanu nagradu policajcima: kapetanu Januzu Januziju i vodniku Nenadu Iliću za izuzetnu hrabrost i odlučnost.
Ime Januza Januzija nije nepoznato javnosti. Oni sa dužim pamćenjem ga se sećaju ne po hrabrosti i odlučnosti. Naprotiv. Zato valja podsetiti u kom je kontekstu pominjan.
Tačno pre deset godina, odnosno 5. marta 1995, policajci OUP-a Savski venac uhapsili su Dušana Lukića (40) iz Velike Moštanice i osumnjičili ga za pokušaj krađe automobila parkiranog blizu Vojnomedicinske akademije u Beogradu. Priveden na ispitivanje u policijsku stanicu, Luković je negirao pokušaj krađe tako da su policajci primenili posebnu „obradu“. „To je bila prva tura divljačkog batinanja“, kaže Dušanova supruga Dragica, koja je za muževljevo hapšenje saznala tri dana kasnije. Ta tri dana bila su sudbonosna za Dušana Lukića.
Iz OUP-a Savski venac, gde ga je „obrađivao“ inspektor Goran Marković Gica, Lukovića su prevezli u Gradski SUP, odnosno Odeljenje za motorna vozila u kome su ispitivanje nastavili šef odeljenja Goran Jakšić i inspektor Januz Januzi. U kasnije podnetoj krivičnoj prijavi protiv batinaša piše da su policajci vezali noge i ruke Lukoviću i da ga je potom nekoliko pripadnika SUP-a, u prisustvu šefa Gorana Jakšića, nemilice tuklo. U prijavi se navodi da se u batinanju posebno isticao Januz Januzi. Dva dana i dve noći trajao je policijski tretman; Lukić je padao u nesvest, dolazio svesti i nakon polivanja vodom ispitivanje se nastavljalo istim tempom. Neki policajci koji nisu učestvovali u prebijanju Lukića kasnije su tvrdili da su ispitivači tokom torture često potezali flašu sa rakijom kako bi ostali u formi. Bilo kako bilo, kad su batinaši videli šta su učinili, odvezli su Lukića u Centralni zatvor i brže-bolje podneli krivičnu prijavu protiv njega zbog krađe automobila. Međutim, već 7. marta Lukić je u nesvesti bio hitno smešten u Urgentni centar zbog veoma teškog zdravstvenog stanja. „Da je Dušan u Urgentnom centru saznala sam 8. marta ali to veče mi nisu dozvolili da ga posetim. Zapravo jedan policajac je dežurao ispred bolničke sobe ne dozvoljavajući nikom izuzev bolničkog osoblja da uđe. Sutradan je policija povukla stražara te sam mogla da vidim Dušana. Evo kako je izgledao“, kaže Dragica Lukić pokazujući fotografije obnaženog Dušana u bolničkoj postelji. Redakcija „Vremena“ poseduje pomenute fotografije ali su one i suviše mučne da bi bile objavljene. Pojednostavljeno, na njima se vidi da mu je celo telo pokriveno krvnim podlivima.
Sudski veštaci su fotografije u boji koje je načinila Lukićeva familija opisali rečima: „Na ovim fotografijama se vide obimni i razliveni krvni podlivi kože koji su difuzno zahvatili levu bočnu stranu grudnog koša, prednju levu i levu bočnu stranu trbuha i levi preponski deo, zatim levi bedreni predeo i spoljašnju stranu leve nadkolenice u celini, pa prelazeći preko donje polovine leđa i oba slabinska predela ovi krvni podlivi su zahvatali i desnu bočnu stranu grudnog koša i trbuha, desni sedalni predeo i spoljašnu stranu grudnog koša i trbuha, kao i spoljašnu stranu desne nadkolenice u celini; iz priloženih fotografija se vidi da je boja ovih krvnih podliva intenzivnije modro ljubičaste boje u srednjim delovima navedenih predela a da prema periferiji ova boja postaje nešto manje intenzivna.“
Agonija Dušana Lukića trajala je do 24. marta kad je podlegao povredama nastalim batinanjem. Umro je u najtežim mukama, kažu lekari. Komisija lekara veštaka specijalista sudske medicine, koju čine Branimir Aleksandrić, Dušan Dunjić i patolog Gordana Tucaković, dostavila je Okružnom sudu u Beogradu 8. februara 1996. svoj nalaz na deset gusto kucanih stranica o uzrocima smrti Dušana Lukića. „… njegova smrt je nasilna i nastupila je usled nagnječenja velikog i malog mozga, nagnječenja pluća u okolini preloma IX i X rebra sa leve strane, nagnječenja srčanog mišića, nagnječenja jetre, slezine, creva i opornjaka i oba bubrega i obilnih nagnječenja kože, potkožnog tkiva i mišića, trupa i udova i sledstvenog naglog poremećaja funkcije bubrega, a sve kao posledica višekratnog i aktivnog dejstva tupine zamahnutog mehaničkog oruđa.“ Najverovatnije pendreka ili bejzbol palica.
Nakon nalaza veštaka, zastupnik porodice Lukić podneo je krivičnu prijavu protiv trojice policajaca. Istražni sudija Okružnog suda u Beogradu Stevica Čukić je nepune tri godine, bar kako je on tvrdio, uzalud pozivao okrivljene policajce da dođu i budu saslušani u Sudu. U to vreme, navodno nijedan policajac nije bio dužan da se odazove na sudski poziv ukoliko mu to ne naredi nadređeni policijski starešina. Drugim rečima, bili su zaštićeni poput belih medveda. Najzad, posle više godina zamenik okružnog javnog tužioca Nada Mijatović podigla je optužnicu protiv Gorana Markovića, Januza Januzija i Gorana Jakšića zbog nanošenja teških telesnih povreda kvalifikovanih smrću Dušana Lukića. Suđenja se i dalje u nedogled odlažu iz raznoraznih razloga. U međuvremenu, sva trojica optuženih su napredovali u službi, a bili su i nagrađivani.
Teorija i praksa
„Naša policija je toliko nasilna i ostrvljena da je u opasnosti svako ko bude priveden u policijsku stanicu. Ne pamtim u svojoj praksi da je neki policajac osuđen, imao sam slučajeva da se vode maratonski postupci koji se razvlače i na kraju zastare“, rekao je na temu suđenja policajcima beogradski advokat Rajko Danilović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog čega se stanar Bele kuće nameračio na Grenland? I zašto nije prvi predsednik koji je Danskoj nudio pare za zaleđeno ostrvo? Šta o svemu tome kažu Inuiti koji na njemu žive, zvanični Kopenhagen, Evropljani i ostali? U čemu leže stvarni američki interesi? Kako mogu izgledati koraci Vašingtona za preuzimanje Grenlanda? I koliko je realna američka okupacija ovog ostrva
Grenland je negostoljubivo ostrvo – oko 80 odsto teritorije prekriveno je ledom i u centralnim delovima ostrva temperatura je u proseku minus 31 stepen Celzijusa, a ume i da padne do minus 67. U takvim uslovima eksploatacija prirodnih resursa bušenjem i rudarenjem veoma je teška, ponekad i nemoguća
Rut, majka dvoje dece, koja stanuje na pet minuta peške od mesta pogibije Rene Gud i koja je prošla obuku za posmatranje poštovanja Ustava, kaže za “Vreme” da u danima nakon ubistva Rene Gud Mineapolis liči na poprište s obrisima građanskog rata i da agenti ICE idu od vrata do vrata, ali da su njene komšije još odlučnije da se suprotstave “njihovom teroru” nakon ove tragedije
Svedoci smo uznemiravajuće situacije: dok Evropljani brane suverenitet Ukrajine, Tramp je pogazio suverenitet Venecuele, a povodom Grenlanda preti suverenitetu Danske. Igra haosa tek je počela. Svetski lideri pokušavaju da pronađu odgovor kako da se suoče sa talasom Trampove nove izvedbe američkog imperijalizma. Posle vojne operacije u Venecueli nameće se pitanje šta taj agresivni, neokolonijalni potez, direktno suprotan međunarodnom pravu, znači za ostatak sveta
Verski režim u Iranu rešio je da i ovaj talas protesta uguši u krvi. To će mu poći za rukom ukoliko Sjedinjene Države ne intervenišu. Donald Tramp bi pre mogao biti zainteresovan za mini-bombardovanje nego za pokušaj promene režima
Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!