

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Novi broj „Vremena“ zbog praznika na kioske stiže u petak (9. januar). Još malo traje velika akcija popusta – 25 odsto jeftinija pretplata
Prvi broj „Vremena“ u ovoj godini na kioske stiže u petak (9. januar), a ne u četvrtak, kako je uobičajeno. Razlog je izmenjeno radno vreme distribucije štampe zbog praznika.
Broj će biti spektakularan – tamo čitaoce čeka veliki razgovor sa Nenadom Lajbenšpergerom, istoričarem i konzervatorom iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika koji je proglašen za ličnost godine našeg nedeljnika zbog borbe za očuvanje Generalštaba.
Do 15. januara iskoristite epski popust na pretplatu na štampano ili digitalno izdanje „Vremena“. Sve je jeftinije za 25 odsto! To je i zgodna šansa da nekome poklonite pretplatu tako da čita ono što je bitno.
Ako odaberete digitalnu godišnju pretplatu, jedan broj našeg nedeljnika dobijate za manje od 140 dinara, umesto redovne cene od 350. Tako „Vreme“ čitate već sredom uveče.
Ako odaberete pretplatu na štampano izdanje, ono stiže pouzdano, poštom ili, u Beogradu, kurirskom službom.
Svaka pretplata je i prilog borbi „Vremena“ da odoleva u misiji nezavisnog novinarstva, bez režima, korporacija i tajkuna.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve