

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Nakon pune dve godine Srbija bi iduće nedelje trebalo da otvori klaster „Zelena agenda i održiva povezanost“, najzahtevniji i najskuplji u pristupnom procesu. To se dešava u trenutku kada se svako malo širom Srbije organizuju ekološki protesti
Države članice Evropske unije dale su saglasnost da Srbija 14. decembra u Briselu na Međuvladinoj konferenciji otvori jedan klaster u pristupnim pregovorima. Radi se o klasteru 4 „Zelena agenda i održiva povezanost“, kojim su obuhvaćena poglavlja koja se tiču transporta, energetike, kao i zaštite životne sredine i klimatskih promena.
Ovo je prvi put posle dve godine da Srbija napravi formalni napredak na putu ka EU. Poslednje pregovaračko poglavlje otvoreno je u decembru 2019. U međuvremenu, novom metodologijom proširenja poglavlja su reorganizovana u klastere.
Odluka da se sa Srbijom otvori ekološki klaster dolazi u trenutku kada se odvijaju ekološki protesti zbog nezadovoljstva građana lošim kvalitetom vazduha, vode i uopšte nebrigom vlasti za životu sredinu.
Tokom osam godina Srbija gotovo da nije ostvarila nikakav napredak u usklađivanju sa politikama EU iz oblasti ekologije, pa je tek sada stekla uslove za otvaranje ovog poglavlja.
Poglavlje 27 koje se odnosi na ekologiju jedno je od najzahtevnijih i najskupljih u procesu pristupanja. Primera radi, rok za potpuno usklađivanje Bugarske je 2045, iako je ova država Evropskoj uniji pristupila 2007. godine.
Srbija, ipak, u novembru nije dobila zeleno svetlo za otvaranje dva klastera, iako je to preporučila Evropska komisija. Tada se moglo čuti da pojedine države članice smatraju da i pored napretka mora da se učini više. Iz Vlade i resornog Ministarstva za evropske integracije stigle su poruke da je to uspeh i dokaz da je Srbija napravila napredak. Najavljeno je da će srpsku delegaciju na Međuvladinoj konferenciji 14. decembra predvoditi predsednica Vlade Ana Brnabić.
Prema novoj metodologiji proširenja, kada se otvori klaster koji obuhvata tematski grupisana poglavlja, pregovara se o svakom pojedinačnom poglavlju, a svako se i zatvara – što je cilj i krajnji ishod čitavog procesa. Za zatvaranje svakog poglavlja je od ključne važnosti ispunjavanje kreterijuma iz oblasti vladavine prava, funkcionalne demokratije i slobode medija kao fundamentalnih vrednosti EU. Srbija u oblasti vladavine prava dobija godinama unazad najgore ocene.
S.P./European Western Balkans
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue ma www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve