
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
foto: a. anđić
"Nije lako privoleti ljude da to urade jer u Srbiji, kad god donesete neki pravilnik, to se teško sprovodi. Ono što u Srbiji mora da počne da funkcioniše jeste kontrola sa sve kaznama za one koji ne sprovode takve stvari. Pravilnici će biti do leta gotovi i u tom smislu će postojati standardi, a sa druge strane moraće da postoji efikasna kontrola. Ako toga nema, onda nam džaba svi zakoni, podzakonska akta i pravilnici"
Grejna sezona je na izmaku i sada se već zna da će sledeća biti bitno drugačija: struja će da poskupi koliko sledećeg meseca, tarifni sistem se menja tako da će struja biti još skuplja za one koji se na nju greju, najavljena je reorganizacija Elektroprivrede Srbije i Srbijagasa, u skupštinskoj proceduri je Predlog zakona o efikasnom korišćenju energije koji će dobrano, kad počne da se primenjuje, promeniti navike, kako u proizvodnji i distribuciji energije tako i u potrošnji. Energetsku tranziciju država će finansijski pomoći što iz budžeta, što od donacija, ali samo „velike“: van fokusa su i dalje svi oni koji se greju individualno, što je 75 odsto domaćinstava.
Odmah nakon promene rukovodstva u Elektroprivredi Srbije, koje je po običaju usledilo čim je vlada promenjena, stanje u ovom javnom preduzeću, ujedno i najvećoj srpskoj kompaniji, ocenjeno je kao „jako teško“ i da je jedini spas od bankrota novo zaduživanje od čak 500 miliona evra. Ta ideja nije prošla kod koalicionih partnera u Vladi, te se pristupilo planu B: naplati dugovanja za preuzetu električnu energiju, što privrede, što građana, što budžetskih korisnika od (čak) milijardu evra.
„Nema tu plana A, a ni plana B, postoji samo jedan plan za EPS i to je naplata dugovanja“, kaže ministarka energetike, razvoja i zaštite životne sredine Zorana Mihajlović. „Novo rukovodstvo EPS-a, nova vlada, susrela se sa velikim finansijskim problemima. Sva javna preduzeća imaju slične probleme, o lokalnim javno-komunalnim preduzećima da i ne govorimo – to je tek teška priča. Ono što je Vlada odmah uradila jeste da je napravila polazne osnove za korporativizaciju javnih preduzeća, u prevodu – polazne osnove za reformisanje EPS-a. Suština je kako da Elektroprivredu Srbije i svako drugo javno preduzeće osposobimo da bude konkurentno, da kad se sutra pojavi konkurencija taj EPS ne bude istisnut sa tržišta. To za početak podrazumeva formiranje posebnog privrednog društva za javno snabdevanje koje je između ostalog odgovorno za cenu energije, sa druge strane da se EPS finansijski konsoliduje – da vidimo šta ćemo sa tim dugom od milijardu evra, s tim da to nisu samo dugovi građana i privrede: među dužnicima su i budžetski korisnici – zdravstvo, školstvo… Dogovorili smo se sa Ministarstvom finansija da se to prevede u javni dug, da se iščiste bilansi Elektroprivrede, ali sa obavezom da angažuje svoje unutrašnje rezerve, da racionalizuje troškove. Stvari se pokreću, mada treba imati na umu da nije moguće da preduzeće koje godinama nije naplaćivalo robu koju prodaje, koje ništa nije investiralo, koje ništa nije izgradilo, za šest meseci reši sve probleme.“
(…)
Ceo tekst možete pročitati u novom broju nedeljnika Vreme koji je u prodaji od 14. marta 2013. Pretplatnici na internet izdanje nastavak mogu pročitati sa ovog linka. (Pretplatnici: prvo se ulogovati pa onda kliknuti.)

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve