

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Zapadne zemlje će morati da budu spremne da pruže dugoročnu podršku Ukrajini jer se rat nastavlja, rekao je generalni sekretar NATO saveza. Vojna podrška će osigurati opstanak Ukrajine kao suverene zemlje
Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg izjavio je za BBC da NATO savez mora da poveća proizvodnju oružja, zato što se rat u Ukrajini nastavlja, a potrebe Kijeva rastu.
„Zapadne zemlje moraju biti spremne pružiti dugoročnu podršku Ukrajini jer Rusija ne pokazuje znakove popuštanja“, rekao je lider vojnog saveza 30 zemalja sveta.
Stoltenberg je rekao da će vojna podrška osigurati opstanak Ukrajine kao suverene zemlje, i naterati Rusiju da pregovara o prekidu rata.
Napomenuo je i da je važno održavanje oružanih sistema koji su već isporučeni Ukrajini.
„Videli smo da Rusija ne pokazuje znakove odustajanja a njen glavni cilj je preuzimanje kontrole nad Ukrajinom. Ukrajinske snage imale su zamah nekoliko meseci, ali takođe znamo da je Rusija mobilizuje mnogo više snaga, mnoge od njih sada se obučavaju.“
Stoltenberg je dodao i da „sve to ukazuje da su spremni da nastave rat i potencijalno pokušaju da pokrenu novu ofanzivu“.
„Verotno je da će i ovaj rat završiti za pregovaračkim stolom, ali presudna za ishod takvih razgovora je snaga Ukrajine na bojnom polju“, rekao je generalni sekretar NATO.
S.Ć./RSE
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve