

Podkast
Intervju Vremena – Glasovi pobune: Zoran Kesić
U ovoj epizodi Glasova pobune za Intervju Vremena, Zoran Kesić govori o tome da li su se stekli uslovi da njegova emisija „24 minuta” pređe na RTS




Dodik je rekao da je sa ruskim predsednikom razgovarao i o konačnom statusu Republike Srpske ukoliko se "i dalje bude narušavao Dejtonski mirovni sporazum". Analitičari veruju da Putin ima samo jedan interes u BiH
Reakcije na posetu predsednika Republike Srpske Milorada Dodika Moskvi njegov susret sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, stigle su i iz Vašingtona i iz Brisela. Dodik je s Putinom razgovarao o Dejtonu, sankcijama Rusiji, cenama gasa i ekonomiji. Analitičari veruju da Putin ima samo jedan interes u Bosni i Hercegovini, a to je da je zaustavi na putu ka NATO, ali i Evropskoj uniji.
Kako je naveo Dodik, sa Putinom se razgovaralo i o konačnom statusu Republike Srpske ukoliko se “i dalje bude narušavao Dejtonski mirovni sporazum”, ali i o sankcijama, koje, kako naglašava, Bosna i Hercegovina nije uvela Rusiji zbog Republike Srpske.
Upozorenja iz SAD i EU
Američki Stejt department je, komentarišuću susret Dodika i Putina, naveo da „niti jedna vlada, ni na kojem nivou, ne bi trebalo u ovom trenutku proširivati saradnju sa Rusijom, dok ta zemlja provodi agresiju protiv Ukrajine“.
Portparol Stejt departmenta je za Glas Amerike rekao da su Dodikova odluka da se sastane s Putinom, „dok Rusija u isto vreme otvoreno krši osnove i zakone međunarodnog poretka“, kao i odluka da odlikuje Putina – kratkovidi potezi koji ne služe interesima građana Republike Srpske.
Povodom ove posete, portparol Evropske unije Peter Stano rekao je da je održavanje bliskih veza sa Rusijom nespojivo sa evropskim putem.
“Evropska unija je bila kristalno jasna sa našim partnerima: odnosi sa Rusijom ne mogu biti uobičajeni sa Putinovim režimom, u senci ničim izazvane i neopravdane invazije Rusije na Ukrajinu“, naveo je Stano u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa.
Korist za Putina
Nemački politikolog Bodo Veber smatra da je poseta Dodika Moskvi samo nastavak dugogodišnje politike savezništva s Putinom, kao i slanje provokativnih poruka zapadu.
Takođe, Dodik ovim, kako kaže Veber, minira imidž novog Saveta ministara koji bi zemlju trebalo da gura napred prema Evropskoj uniji.
„Najveća politička korist Putina jeste da ima jednog saveznika u dvorištu EU, čime ostvaruje simboličku pobedu. Na drugoj strani, Rusija na Balkanu ne gaji dublje strateške interese osim jednog: da spreči širenje NATO. Tu je Dodik dosledan, da spreči put BiH ka članstvu u NATO“, rekao je Veber za BHT.
Ovo je drugi put od kad je Rusija napala Ukrajinu da se Dodik sastao sa Putinom.
U izjavi javnom servisu Radio-televiziji Republike Srpske (RTRS) po završetku sastanka sa Putinom, Dodik je zemlje koje uvode sankcije Rusiji nazvao „neprijateljskim“.
Uz optužbe i oštru retoriku na račun američke ambasade u BiH, Dodik je rekao da je cilj američkog ambasadora da „do kraja svog mandata sruši RS“.
B.G./FoNet/Dojče vele/Slobodna Evropa
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


U ovoj epizodi Glasova pobune za Intervju Vremena, Zoran Kesić govori o tome da li su se stekli uslovi da njegova emisija „24 minuta” pređe na RTS


„Mirotvorac“ Tramp je pokrenuo novu vojnu akciju, a Andrej Ivanji, Sloba Georgijev i Filip Švarm traže logiku u toj odluci i analiziraju haos koji je taj potez izazvao.


„Islamska Republika će najverovatnije preživeti, ali moraće da se menja“, piše Boško Jakšić za „Vreme“. Pakleni rat na Bliskom istoku je naslovna tema novog broja koji je na kioscima


Atusa Mirzade, učiteljica iz Širaza, objasnila je novinaru “Rojtersa” da ne može da kaže da je srećna zato što su strane sile ubile ajatolaha Hamneija i dodala: “Takođe ne mogu biti srećna zato što ne znam šta će se desiti sa našom zemljom. Videli smo šta se dogodilo u Iraku – haos i krvoproliće. Više bih volela Islamsku republiku Iran nego da se tako nešto ovde desi”


Tramp i Netanjahu očekuju odlučujući pobedu kako bi pokazali da su posle 47 godina neutralisali svog najvećeg neprijatelja na Bliskom istoku. Na drugoj strani, cilj vlasti u Teheranu je da prežive prvobitni šok, sačuvaju dovoljno vojne i političke kohezije i da nastave da uzvraćaju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve