

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Dodik je rekao da je sa ruskim predsednikom razgovarao i o konačnom statusu Republike Srpske ukoliko se "i dalje bude narušavao Dejtonski mirovni sporazum". Analitičari veruju da Putin ima samo jedan interes u BiH
Reakcije na posetu predsednika Republike Srpske Milorada Dodika Moskvi njegov susret sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, stigle su i iz Vašingtona i iz Brisela. Dodik je s Putinom razgovarao o Dejtonu, sankcijama Rusiji, cenama gasa i ekonomiji. Analitičari veruju da Putin ima samo jedan interes u Bosni i Hercegovini, a to je da je zaustavi na putu ka NATO, ali i Evropskoj uniji.
Kako je naveo Dodik, sa Putinom se razgovaralo i o konačnom statusu Republike Srpske ukoliko se “i dalje bude narušavao Dejtonski mirovni sporazum”, ali i o sankcijama, koje, kako naglašava, Bosna i Hercegovina nije uvela Rusiji zbog Republike Srpske.
Upozorenja iz SAD i EU
Američki Stejt department je, komentarišuću susret Dodika i Putina, naveo da „niti jedna vlada, ni na kojem nivou, ne bi trebalo u ovom trenutku proširivati saradnju sa Rusijom, dok ta zemlja provodi agresiju protiv Ukrajine“.
Portparol Stejt departmenta je za Glas Amerike rekao da su Dodikova odluka da se sastane s Putinom, „dok Rusija u isto vreme otvoreno krši osnove i zakone međunarodnog poretka“, kao i odluka da odlikuje Putina – kratkovidi potezi koji ne služe interesima građana Republike Srpske.
Povodom ove posete, portparol Evropske unije Peter Stano rekao je da je održavanje bliskih veza sa Rusijom nespojivo sa evropskim putem.
“Evropska unija je bila kristalno jasna sa našim partnerima: odnosi sa Rusijom ne mogu biti uobičajeni sa Putinovim režimom, u senci ničim izazvane i neopravdane invazije Rusije na Ukrajinu“, naveo je Stano u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa.
Korist za Putina
Nemački politikolog Bodo Veber smatra da je poseta Dodika Moskvi samo nastavak dugogodišnje politike savezništva s Putinom, kao i slanje provokativnih poruka zapadu.
Takođe, Dodik ovim, kako kaže Veber, minira imidž novog Saveta ministara koji bi zemlju trebalo da gura napred prema Evropskoj uniji.
„Najveća politička korist Putina jeste da ima jednog saveznika u dvorištu EU, čime ostvaruje simboličku pobedu. Na drugoj strani, Rusija na Balkanu ne gaji dublje strateške interese osim jednog: da spreči širenje NATO. Tu je Dodik dosledan, da spreči put BiH ka članstvu u NATO“, rekao je Veber za BHT.
Ovo je drugi put od kad je Rusija napala Ukrajinu da se Dodik sastao sa Putinom.
U izjavi javnom servisu Radio-televiziji Republike Srpske (RTRS) po završetku sastanka sa Putinom, Dodik je zemlje koje uvode sankcije Rusiji nazvao „neprijateljskim“.
Uz optužbe i oštru retoriku na račun američke ambasade u BiH, Dodik je rekao da je cilj američkog ambasadora da „do kraja svog mandata sruši RS“.
B.G./FoNet/Dojče vele/Slobodna Evropa
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve