img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Gledanje jeseni

26. septembar 2001, 23:42 Radovan Beli Marković
Copied

Jesen se otvara kao stara knjiga s izbledelim i, na mestima, u sebe potonulim tekstom. Kad po udaljenim salašima posvršava sve svoje poslove, jesen pokriva leđa odocnelim strašilima, dok prišivaju dugmad na svoje kabanice i dovode u red svoja odela, pošto su već predala zahteve za vize i samo čekaju da se stvari uzmu u postupak i povoljno reše, a tamo će ih valjda pustiti nešto drugo da budu, pa će možda o njima neko i roman napisati. Jesenji su dani kao stvoreni i za čupanje iz plitkih samozaborava, ne da bi se čovek samom sebi i celom svetu davao na znanje, nego, prosto, da bi u kakav dublji samozaborav potonuo i u njemu, po mogućstvu, nestao bez traga.

Svaka iole pristojnija jesen u samoj sebi prebiva i nikoga ne uvodi u svoju tajnu, ni vetrove koji se možda i iz Ševeningena vraćaju i samo okolo pljuckaju kroz zube, ne znajući šta da kažu svetu i vilajetu, a ovde i nije reč o jesenima koje samo napola prebivaju u prihromim sonetima, nego o jeseni kojoj je u samo srce zašinuta dugačka i od misli tananija igla, pa ta jesen u sopstvenom krilu lagano izdiše. Za takvu jesen kanda i nema mesta u mojoj užoj otadžbini, gde se i učena inteligencija zanima za kisele krastavce i paprike pečene na plotni.

Štaviše, jesen koju opisujem još zadržavaju na granici uma i sveta i uzalud se neki propinju na prste da bi je videli i nude joj dlanove da na njih položi bonu svoju glavu, nadajući se da će i od takve, bone jeseni pre imati nekakve koristi nego kakvu nezgodu. Olako sam se možda izlanuo, ali ovakva jesen i nije za svakoga, pa se može uzeti da za većinu i ne postoji. Otuda i moja tuga: zar se može takva jedna jesen, u kojoj se i stare rane podmlađuju, poistovećivati sa jesenima tokom kojih seljaci skidaju kajmak, a regruti i robijaši skupljaju lišće i svi samo o nastupajućoj zimi govore?

A kad sam se već izlanuo, nije lepo da ne obznanim i praktiku za gledanje takve jeseni kojoj je ispod časti da se afišira sitnom kišom, krležijanskim maglama, svinjokoljima po udaljenim selima i prestoničkim unutrašnjim dvorištima (gde se već od avgusta ribaju kupusne kace), kadšto i tucanjem maka u avanu – koji i neistucan, u nedostatku rakije ili čega jačeg, pomaže svakom kome se utisnuo strah među noge, a u duši mu se sa 3,14 pomnožila ionako vapijuća praznina doba. Elem…

Ako ste u posedu kakve lule, nabijte u lulu duvana fina, sedite kraj groba nekog pisca, koga čitalačkom mrzovoljom niste lično ubili, i radite svoj posao: gledajte jesen, dok sneg se po okolnim grobovima ne zabeli, a onda, ako ostane života u vama makar koliko u luli duvana, povucite se u sebe i ćutite, čekajući, u zanosu i opčinjenosti, da s nekog balkona pištolj slučajno opali i pogodi vas namrtvo.

Ako ste, pak, prebrojali divlje u nebesima guske i ako su vam sve svrake na broju, pola posla ste već svršili, ali nikako nemojte smetnuti s uma da se, usred noći, kraj vas neko može stvoriti, bos i samo u košulji i gaćama, da vas upita: zašto vi mene sanjate? i zato odrešite sve pse i pustite ih u svoje snove, ali ni na gledanje jeseni nemojte zaboraviti. Jako je, jako velika stvar ako jesen i sklopljenih očiju gledate tako što je slušate, a posle se, kad otvorite oči, pokaže da su vas svi uzeli na nišan. Zna se već kakav je svet… I decu uče, još od malih nogu, da kradu i ubijaju, a niko ih ne uči da gledaju jesen i zato se, posle, matori cipovi u svakoj jeseni osećaju kao pokisli kaputi.

Klavir… Veliki klavir i poneka sonatina koju će vam, uprkos besprimernoj patetici i Skerlićevoj javnoj osudi, mrtva draga odsvirati nevidljivim prstima, ozbiljno vas preporučuje za gledanje i takvih jeseni koje i po onom svetu uvelo razastiru lišće, a vi ćete, ujutro, kao da ništa bilo nije, tek malo kasniti u kancelariju, ljuteći se na balkanski šlamperaj; u pogledu evropejskog radnog vremena, i uopšte…

Spremite jedno manje brodsko zvono. Magle su magle, one prate i priviđenja isto kao i naoko žive ljude, a ne vuku se samo po Krležinim dugim rečenicama, i zvono će vam biti potrebno, dok gledate jesen, kako bi se znalo da ste još tu i kad vam se učini da već su vas pokopali – ne, doduše kako ste se nadali: kraj onog književnika R. Weiss Markovicza, čak ne ni na istom groblju, ali svakako kraj nekog srpskog velikana kojeg tek što su iz ukrštenih reči izbacili.

Ne, jesen o kojoj je reč nije prostačka jesen koja se ni pogledom ne sme dotaknuti jer odmah rađa dvojke. Ova se jesen ne valjuška između kontejnera i po sparušenom korovu, niti joj se oko nogu vrzmaju izgladnele mačke, već se do ove jeseni, kao što ste već nazreli, dolazi upornim zamišljanjem, na način kako se iz prsta isisava roman ili rakija. I samo gledanje takve jeseni donekle spada u ono što književni tumači nazivaju radom u jeziku, a odnekle – u snove o večitom pomenu kojem kraja nema, a ni prilike da u njemu čovek uzme doličnog učešća.

Smisao gledanja jeseni nije u tome da o onome što ste videli nekom dosađujete u zimskim pričama, nego da samu jesen nekako pristavite na dim i da joj pomognete da s vašom se dušom što više uzdigne, makar i na način onih koji bi hteli sebe da prevare. Od velike će koristi biti ako ni običnu seljačku jesen ne gledate kao neku vranu koja odnosi plen, a ovakvu jesen, s visokim činom i na položaju, jednostavno i ne smete gledati kao prosto godišnje doba, u kojem se počinje s tamanjenjem ribe namesto krvavih bifteka.

Morate biti kao neki neodoljivi knez, ili, ako ste žensko, makar kao neka dalja kuzina kneginje Perside. Pokažite naklonom i skidanjem šešira da ste shvatili svoj položaj i da je jesen u vama dobila počasno mesto. Pustite, zatim, šešir u duboku plavet. Ako je crn, dugo će se crneti u nebu, a ako je u pitanju ženski šešir, nećete ga skinuti sami, nego će to umesto vas učiniti vetar i sve Božje pomoćnice će znati da je pripadao gospođi u najboljim godinama koja, po navici, sledi većma parisku modu.

A da li ste, uistinu, na jedan od opisanih načina, gledali jesen, ili ste to gledanje od nekog isprosili, možda i od kakvog lošeg pesnika – doznaće svako iz vaših očiju…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja

Vreme uživanja

25.jun 2025. Nebojša Broćić

Moji izbori

19.jun 2025. Bojana Rubinjoni

Lepota čitanja

11.jun 2025. Bojana Šumonja

Parče Menhetna

04.jun 2025. Nebojša Broćić

Moj komunizam

28.maj 2025. Aleksandar Marković

Portugal Unplugged

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure