Studenti u blokadi najavili su protest 23. maja na Trgu Slavija u Beogradu. Ovaj kružni tok je postao simbol masovnih studentskih protesta koji su kulminaciju doživeli na po brojnosti rekordnom skupu 15. marta 2025.
„Ovo je grad u kome nema razloga da 23. maja budeš sam u njemu“, citirali su studenti Bajagu u objavi na društvenim mrežama i tako pozvali građane da dođu na novi veliki studentski protest.
Svi se još živo sećaju prvog okupljanja na Slaviji, koje je zapalilo iskru borbe i veoma uznemirilo vlast. Prema procenama Arhiva javnih skupova, tada se okupio oko 100.000 ljudi
Poruke sa protestnog skupa pokazale su tada možda prvi put da među građanima više nema nedoumica i konfuzije, da su prepoznali odakle se i kako generišu problemi u društvu i državi i postali otporni na jeftine finte, pisalo je „Vreme“. Jasno je postalo svima, ne samo u načelu nego i u pojedinostima, da se iza velikih režimskih reči i čitave mehanizacije raspamećivanja i nasilja, iza ubijanja institucionalnog i ustavnog poretka, krije jedino i samo krađa istorijskih razmera. I jasno je da je takva država opasna po život.
Petnaesti mart
Tada se rodila i slika koja je obišla svet.
Stotine hiljada uključenih bliceva na telefonima obasjavaju Trg Slavija i okolne ulice dok se dron uzdiže u nebo i beleži istorijski kadar.
Napravio ju je Jaroslav Bulavin, fotograf iz Rusije, kojem je Srbija bila dom. Iako je tog i narednih nekoliko dana, po odluci Direktorata civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije važila zabrana snimanja iz vazduha u značajnom delu Beograda, Bulavin je odlučio da podigne dron. Nakon objavljivanja snimaka i fotografija iz drona s protesta 15. marta, obavešten je da mora da napusti zemlju na godinu dana.
To je dan za koji brojni strani i domaći stručnjaci tvrde da je na okupljene tokom odavanja minuta tišine ispaljen zvučni top, što vlasti u Srbiji nikada nisu priznale. Stotine svedočanstava koje je „Vreme“ prikupilo govorilo je o jezovitom talasu i zvuku koji je „udario“ na ljude u Ulici Kralja Milana.
Veliki studentski protesti
Lista masovnih studentskih protesta od pada nadstrešnice širom Srbije je dugačka. Među njima se izdvajaju i oni po drugim gradovima Srbije, na čemu su studenti insistirali.
Desetine hiljada ljudi blokiralo je 27. januara 2025. godine Autokomandu. Bila je to prva 24-oročasovna blokada javnog prostora u talasu novih studentskih protesta. Saobraćaj je stao, a jedna od najvažnijih raskrsnica u zemlji pretvorena je u simbol otpora, solidarnosti i sećanja na stradale. Nakon ovog protesta je pala Vlada u Srbiji.
U februaru 2025. održan je veliki protest u Novom Sadu. Studenti su do njega iz Beograda pešačili osamdesetak kilometara i tako započeli „upoznavanje“ sa Srbijom. Ljudi su ih usput sa suzama u očima pozdravljali kao oslobodioce.
Naredno okupljanje je bilo u Kragujevcu 15. februara, a zatim 1. marta u Nišu. Veliki studentski protest „Sloboda vlada čaršijom“ održan je 12. aprila u Novom Pazaru.
Novi Sad je goreo u septembru 2025, kada se policija brutalno ponašala u blizini fakulteta – napadala, tukla, ispaljivala suzavac i privodila. Među privedenima umalo se našla i novinarka „Vremena”, uprkos tome što je – novinarka.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U naknadnom mišljenju o izmenama pravosudnih zakona, poznatim kao „Mrdićevi zakoni“, Venecijanska komisija ocenila je da je Srbija sprovela sedam od devet preporuka, ali da dve ključne oblasti – položaj tužilaca u Tužilaštvu za organizovani kriminal i autonomija Odeljenja za visokotehnološki kriminal – još nisu u potpunosti uređene.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je najavio izmene Zakona o visokom obrazovanju do kraja njegovog mandata po cenu da ga zbog toga „streljaju”, sa ciljem da u Srbiju nagrnu strani privatni univerziteti koji bi se delimično finansirali iz državnog budžeta. Ostavku će, rekao je ranije, podneti za nekoliko meseci
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije saopštilo je da reakcija Crne Gore predstavlja potvrdu „hibridnog delovanja“ prema Srbiji, nakon što je Podgorica odbacila optužbe predsednika Aleksandra Vučića o vođenju hibridnog rata
Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore
Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa
Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!