
Ekologija
Pri evropskom dnu: U Srbiji se prečišćava manje od 20 odsto otpadnih voda
Srbija ima pedesetak postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, od kojih trećina nije u funkciji
Srbija sa Italijom deli treće mesto na listi evropskih zemalja po pitanju kriminalnih trendova od 2021. do 2023. godine, objavila je Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC)
Ispred Srbije i Italije, što se kriminalnih trendova tiče, u Evropi su samo Rusija i Ukrajina. Crna Gora je na petom mestu, Bosna i Hercegovina na sedmom, Albanija je na 15, a Hrvatska na 16. mestu. Od evropskih zemalja najmanje kriminala registrovano je u Finskoj, Luksamburgu, Monaku i Lihtenštajnu.
U izveštaju je istaknuto da su kriminalna „tržišta“ sa najvećim porastom u Evropi krijumčarenje ljudi, trgovina sintetičkim drogama, trgovina oružjem i trgovina kokainom. Krijumčarenje ljudi se proširilo u centralnoj i istočnoj Evropi kao rezultat sukoba i nestabilnosti u Avganistanu i na Bliskom istoku, a poraslo je i u severnoj Evropi.
Rat u Ukrajini je izazvao najveću migraciju izbeglica u Evropi od Drugog svetskog rata, sa oko 7,8 miliona registrovanih ukrajinskih izbeglica od novembra 2022. godine. Haos humanitarnih operacija u prvih nekoliko meseci sukoba učinio je da Ukrajinci potencijalno postanu žrtve trgovaca ljudima i krijumčara, iako su dokazi o široko rasprostranjenom krijumčarenju Ukrajinaca veoma ograničeni.
Regrutacija u Rusiji i Ukrajini stvorila je talas migracija bez presedana u pogranične zemlje, uključujući Moldaviju, Rumuniju, Poljsku i Mađarsku. Krijumčari drugih roba, kao što su alkohol i duvan, iskoristili su potražnju za krijumčarenjem ljudi i prešli su na krijumčarenje regruta, a ljudi bez ranijeg kriminalnog iskustva počeli su da stvaraju sofisticirane šeme šverca ljudi.
U centralnoj i istočnoj Evropi zabeležen je najveći porast trgovine sintetičkim drogama na kontinentu. Rast tržišta takvih droga podstaknut je potražnjom sa prve linije ukrajinskog fronta, navodi se u izveštaju.
J.H./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Srbija ima pedesetak postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, od kojih trećina nije u funkciji
Dan nakon što je pala Vlada Srbije, deo parlamentarne opozicije ponudio je rešenje za izlazak iz aktuelne društveno-političke krize, a to je formiranje prelazne vlade narodnog poverenja
Direktor Pinka Željko Mitrović uradio je još jednu u nizu obrada pesama EKV-a, ovog puta posvećenu rektoru Đokiću i drugim profesorima. Njih Mitrović naziva „Alibaba i njegovi razbojnici“
„Sve je više indicija da je policija u Srbiji koristila zabranjeno zvučno oružje protiv demonstranata“, javlja nemački javni servis ARD. A list Cajt donosi opširnu reportažu sa studentskih protesta
Hrvatska, Albanija i Kosovo sklopile su memorandum o vojnoj saradnji koji je izazvao oštru reakciju Srbije
Beograd, 15. mart 2025: Najveći protestni skup u istoriji Srbije
“15. za 15” Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve