
Aviosaobraćaj
Rajaner traži hitnu akciju EU zbog štrajka srpske kontrole letenja
Rajaner od Evropske komisije traži reformu evropskog sistema kontrole letenja - zbog štrajka u Srbiji
„Dok sam bio ambasador u Beogradu, sreo sam se više puta sa Tomislavom Nikolićem i Aleksandrom Vučićem. Rekli su mi da su posvećeni evropskoj perspektivi Srbije, što je bila dobra vest, s obzirom na istorijat Srpske radikalne stranke devedesetih. Sada, nakon jedne decenije, možemo videti rezultate vladavine Srpske napredne stranke“
Sticajem prilika ili pažljivim odabirom kadrovskog odeljenja Stejt departmenta, Kameron Manter bio je ambasador Sjedinjenih Američkih Država u dve zemlje dok se u njima ispisivala istorija: u Srbiji kada je Kosovo proglasilo nezavisnost i u Pakistanu gde su američki komandosi ubili vođu Al Kaide Osamu Bin Ladena nakon terorističke akcije u Njujorku, koja je bila i povod za napad SAD na Avganistan.
Mada sva istraživanja javnog mnjenja ukazuju da većina stanovnika Sjedinjenih Država podržava oštar odgovor predsednika Džozefa Bajdena na rusku invaziju u Ukrajini, uključujući sankcije Moskvi i slanje oružja Kijevu, neki od onih u koji su u Americi kritični prema politici svoje zemlje, uz jasnu osudu ruske agresije, ne propuštaju priliku da primete kako su “zapadne elite obuzete moralnim gnevom nad zločinima neprijatelja, dok i dalje prećutkuju strašne zločine vlastitih lidera u Avganistanu, Jemenu, Palestini, Zapadnoj Sahari i drugde” ili da je “američka javnost više angažovana zbog rata u kome Amerika zvanično ne učestvuje – nego zbog onih ratova koje smo tako brutalno i bezuspešno vodili u protekle dve decenije”.
Mantera je sve to najnovije ispisivanje istorije mimoišlo jer se povukao iz diplomatske službe, ali on kao konsultanat za globalna pitanja, viši saradnik Instituta CEVRO i Atlantskog saveta, budno prati sve te tektonske promene na geopolitičkoj mapi sveta. Stoga razgovor sa ovim nekadašnjem predavačem na Pravnom fakultetu Kolumbija i Koledžu Pomona, sa bogatim diplomatskim iskustvom života u gradovima širom sveta – od Bagdada i Mosula, preko Varšave i Praga, do Bona i Beograda, počinjemo njegovim viđenjem prilika u Srbiji u svetlu košmarnih događanja na Istoku Evrope.
„VREME“: Napustili ste Beograd 2009. godine dok je zemlja još bila puna optimizma, nade u evropske integracije i vere u zapadne vrednosti. Kada sad pogledate Srbiju, šta vam prvo padne na pamet?
KAMERON MANTER: Da, sada je atmosfera drugačija, ali to nije samo slučaj sa Srbijom. U čitavoj Evropi bilo je mnogo više optimizma i nade u EU integracije, bilo je tek nekih blagih naznaka razmimoilaženja sa zapadnim vrednostima. Trebalo bi da uzmemo u obzir uticaj ekonomske krize iz 2008. godine, bolne rezultate Arapskog proleća od 2011, ali i ostala globalna zbivanja dok razmišljamo o promenama koje su zadesile Srbiju tokom poslednje decenije.
Kada sad pogledam Srbiju, vidim poznatu grupu problema: nedostatak poverenja u političko rukovodstvo, odlazak mladih talentovanih ljudi i javnu sferu izvitoperenu društvenim mrežama i drugim novotarijama. Srbija deli ove teškoće sa mnogim svojim susedima, ali još uvek niko, nažalost, ne deluje previše uspešno u izgradnji solidarnosti sa ostalima i zajedničkom rešavanju problema.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Rajaner od Evropske komisije traži reformu evropskog sistema kontrole letenja - zbog štrajka u Srbiji
Čak i nakon najnovije eskalacije nasilja, EU je nastavila po istom principu sa Srbijom i nije eksplicitno pozvala vladu na odgovornost. Da li bi uskoro mogao da poraste pritisak na vlasti Aleksandra Vučića?
Krivične prijave podneli su predstavnici vlasti protiv Nebojše Bojovića i Milutina Miloševića, bivših funkcinera preduzeća „Infastruktura železnice Srbije”
Kako bi pokušala da zaustavi revolt naroda koji traje mesecima, vlast je smislila novi scenario - blokade protiv blokada, pa će tako u subotu na ulice 80 mesta izaći njeni simpatizeri
Dekani pet fakulteta iz Novog Sada, Subotice i Sombora osudili su verbalno i fizičko nasilje koje se poslednjih dana sprovodi prema studentima i učesnicima građanskih protesta
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve