
Izvoz u Ameriku
Kako će Trampove carine strefiti Srbiju?
Od četvrtka srpska roba ima carinu od čak 35 odsto pri izvozu u Ameriku. Iako se ne izvozi bogzna koliko - mahom automobilske gume, nešto oružja - pojedine domaće firme mogle bi da stradaju
Od četvrtka srpska roba ima carinu od čak 35 odsto pri izvozu u Ameriku. Iako se ne izvozi bogzna koliko - mahom automobilske gume, nešto oružja - pojedine domaće firme mogle bi da stradaju
„Biće trgovinskog sporazuma, 100 odsto, ali će to biti fer dogovor“, rekao je Tramp
Kupuju, na primer, masline za dva evra, a u maloprodaji koštaju 1000 dinara. To je nenormalna marža. A kada onda još veliki trgovinslki lanci stave istu cenu – to je zakonom zabranjena kartelizacija
Kina ubrzano sustiže Nemačku, uvoz iz ove azjske zemlje sve veći
Uprkos Sporazumu o slobodnoj trgovini između Srbije i Rusije, spoljnotrgovinska razmena nikada nije ostvarila svoj potencijal, od početka 2024. godine je u značajnom padu. Pojedini ekonomski analitičari u tome prepoznaju politički otklon Beograda od Moskve
Sporazum, kojim je obuhvaćeno 10.412 srpskih proizvoda (tarifnih pozicija) i 8930 kineskih, potpisali su u oktobru 2023. u Pekingu ministri trgovine Srbije i Kine Tomislav Momirović i Vang Ventao
U Beogradu i Novom Sadu je razbijen jedan lanac proizvodnje i prodaje falsifikata kućne hemije i čuvenog Plazma keksa. Borci za zaštitu potrošača apeluju da se ne pazari u neregistrovanim trgovinama jer su falsifikati često na tržištu
Posao sa ruskim tečnim prirodnim gasom u EU cveta i stalno donosi novac u Putinovu ratnu kasu. To je posao koji zavisi od ograničenog broja specijalnih tankera – ali sankcije još uvek nisu na vidiku
Baze podataka pokazuju da su proizvodi u vrednosti od najmanje 71,1 milion dolara isporučeni u Rusiju preko srpskih kompanija, iako se radi o robi koja je stavljena na listu "visoko rizičnih proizvoda" i nalaze se na sankcijama koje su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države uvele Rusiji, javlja Radio Slobodna Evropa
Ugovor o slobodnoj trgovini sa Kinom mogao bi da bude potpisan u oktobru, najavio je predsednik Aleksandar Vučić
U Srbiji ne samo da se ne razmatra zabrana rada nedeljom, već se rad formalno neradnim danima čak ne plaća više. Na tu temu predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručuje da „dok je živ neće da prihvati da nedelja bude neradna", a sindikati ne uspevju da se izbore za radnička prava koja bi trebalo da brane
Proizvođači luksuzne robe kao što su Iv Sen Loran ili Guči uprkos inflaciji i recesiji beleže rekordnu dobit. Evropski proizvodi naročito dobro se prodaju u Americi gde su zavaljujući slabom evru i ojačalom dolaru postali povoljniji
Kako će to strefiti Srbiju?
Nove carine SAD će se loše odraziti na domaću privredu i izvoz, jer je to udar na konkurentnost srpske robe na tamošnjem tržištu, koja je zbog većih carina u startu skuplja, kažu za „Vreme” u Privrednoj komori Srbije (PKS)
Kako pojašnjavaju, iako je ukupan obim trgovine između Srbije i Sjedinjenih Država relativno skroman, određene kompanije i sektori – posebno oni koji u velikoj meri zavise od izvoza na američko tržište – ove mere doživljavaju kao udarac.
„Šira zabrinutost odnosi se na neizvesnost koju ove promene stvaraju za investitore i izvoznike, kao i na moguće dugoročne posledice po integraciju Srbije u globalne lance snabdevanja“, pojašnjavaju u PKS-u.
Kako dodaju, svi sektori bi mogli biti pogođeni – ne samo zbog izazova sa kojima se suočava domaća proizvodnja, već i zbog šireg narušavanja globalnih trgovinskih odnosa.
„Ova situacija otvara ozbiljna pitanja o funkcionisanju pravila Svetske trgovinske organizacije (STO), sporazuma o slobodnoj trgovini i uspostavljenih principa međunarodne konkurentnosti“, navode u PKS-u.
Ko će biti najpogođeniji?
Industrije poput prerade čelika i metala, proizvodnje mašina, kao i pojedini segmenti tekstilne i industrije nameštaja, deluju kao najizloženije novim nametima, navode u PKS-u.
„Pored toga, mala i srednja preduzeća su posebno ranjiva zbog manje fleksibilnosti i ograničenih finansijskih rezervi“, poručuju iz PKS-a.
Nameti će uticati na automobilsku industriju (gume, delovi), metalnu industriju, izvoznike delova za mašine, izvoznike oružja i municije, te poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, tekstila i nameštaja.
Koliko Srbija izvozi u SAD?
Od januara do juna 2025. godine ukupna razmena Srbije i SAD iznosila je 863 miliona dolara, što predstavlјa povećanje od 24 odsto u odnosu na isti period 2024. godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Ovaj period je obeležen deficitom u iznosu od 72,5 miliona američkih dolara. Izvoz Srbije je iznosio 395,2 miliona dolara (povećanje od 23 odsto), dok je uvoz iznosio 467,8 miliona USD (povećanje od 25 odsto).
Izvoz robe u SAD iz Srbije u 2020. godini bio je 321, a četiri godine kasnije 678 miliona evra, podaci su Privredne komore Srbije.
Značajan deo izvoza iz Srbije u SAD u 2024. bile su usluge, pre svega u oblasti informacionih tehnologija (IT), podaci su Privredne komore Srbije.
Međutim, usluge neće biti obuhvaćene novim carinama.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), Srbija je prošle godine u SAD najviše izvezla gume za automobile i to u vrednosti od 153,6 miliona dolara.
Na drugom mestu nalazila se nerazvrstana roba (stručnjaci za spoljnu trgovinu ističu da se tu u najvećoj meri nalaze proizvodi vezani za bezbednost – oružje, municija, vojna oprema, eksplozivi itd.) sa 118,5 miliona dolara. Nakon toga, kao treće po redu, su oružje i municija koji su izvezeni u vrednosti od 56,8 miliona dolara, piše Danas.
U prvih pet stavki nalaze se i klipni motori sa unutrašnjim sagorevanjem sa vrednošću od 40,7 miliona i stočna hrana sa 35 miliona dolara.
„Po informacijama koje imamo privrednici razmatraju alternativne zemlje za izvoz robe. Većina privrednika je izjavila da bi im za održivo poslovanje bila prihvatljiva tarifa od maksimalnih 10 odsto”, navode u PKS-u.
Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.
', title: 'Kako će Trampove carine strefiti Srbiju?', pubdate: '2025-08-06 13:17:37', authors: authors, sections: "Vesti", tags: "Američke carine,Donald Tramp,Izvoz,Sjedinjene Američke Države,Srbija,trgovina", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Kako će Trampove carine strefiti Srbiju?', 'pageContent': 'Prošla su četiri meseca otkako je američki predsednik Donald Tramp svet šokirao pokazujući tabelu sa državama i nametima na uvoz u Sjedinjene Države koje uvodi, a sada je došlo vreme da carine i stupe na snagu.
Biće to ovog četvrtka (7. avgust).
Američki predsednik Donald Trump potpisao je poslednjeg julskog dana izvršnu uredbu kojom se uvode veće carine za desetine zemalja da bi se „globalna trgovina restrukturisala u korist američkih radnika“, saopšteno je još tada.
Odlukom su obuhvaćene i zemlje u regionu Zapadnog Balkana, pa će se Srbija suočiti sa carinama od čak 35 odsto što je među najvišim stopama na svetu.
„Ponoć je! Milijarde dolara od carina sada stižu u Severnu Ameriku!", objavio je Donald Tramp na svojoj društvenoj mreži Trut Soušal neposredno pre ponoći.Kako će to strefiti Srbiju?
Nove carine SAD će se loše odraziti na domaću privredu i izvoz, jer je to udar na konkurentnost srpske robe na tamošnjem tržištu, koja je zbog većih carina u startu skuplja, kažu za „Vreme” u Privrednoj komori Srbije (PKS)
Kako pojašnjavaju, iako je ukupan obim trgovine između Srbije i Sjedinjenih Država relativno skroman, određene kompanije i sektori – posebno oni koji u velikoj meri zavise od izvoza na američko tržište – ove mere doživljavaju kao udarac.
„Šira zabrinutost odnosi se na neizvesnost koju ove promene stvaraju za investitore i izvoznike, kao i na moguće dugoročne posledice po integraciju Srbije u globalne lance snabdevanja“, pojašnjavaju u PKS-u.
Kako dodaju, svi sektori bi mogli biti pogođeni – ne samo zbog izazova sa kojima se suočava domaća proizvodnja, već i zbog šireg narušavanja globalnih trgovinskih odnosa.
„Ova situacija otvara ozbiljna pitanja o funkcionisanju pravila Svetske trgovinske organizacije (STO), sporazuma o slobodnoj trgovini i uspostavljenih principa međunarodne konkurentnosti“, navode u PKS-u.
Ko će biti najpogođeniji?
Industrije poput prerade čelika i metala, proizvodnje mašina, kao i pojedini segmenti tekstilne i industrije nameštaja, deluju kao najizloženije novim nametima, navode u PKS-u.
„Pored toga, mala i srednja preduzeća su posebno ranjiva zbog manje fleksibilnosti i ograničenih finansijskih rezervi“, poručuju iz PKS-a.
Nameti će uticati na automobilsku industriju (gume, delovi), metalnu industriju, izvoznike delova za mašine, izvoznike oružja i municije, te poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, tekstila i nameštaja.
Koliko Srbija izvozi u SAD?
Od januara do juna 2025. godine ukupna razmena Srbije i SAD iznosila je 863 miliona dolara, što predstavlјa povećanje od 24 odsto u odnosu na isti period 2024. godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Ovaj period je obeležen deficitom u iznosu od 72,5 miliona američkih dolara. Izvoz Srbije je iznosio 395,2 miliona dolara (povećanje od 23 odsto), dok je uvoz iznosio 467,8 miliona USD (povećanje od 25 odsto).
Izvoz robe u SAD iz Srbije u 2020. godini bio je 321, a četiri godine kasnije 678 miliona evra, podaci su Privredne komore Srbije.
Značajan deo izvoza iz Srbije u SAD u 2024. bile su usluge, pre svega u oblasti informacionih tehnologija (IT), podaci su Privredne komore Srbije.
Međutim, usluge neće biti obuhvaćene novim carinama.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), Srbija je prošle godine u SAD najviše izvezla gume za automobile i to u vrednosti od 153,6 miliona dolara.
Na drugom mestu nalazila se nerazvrstana roba (stručnjaci za spoljnu trgovinu ističu da se tu u najvećoj meri nalaze proizvodi vezani za bezbednost – oružje, municija, vojna oprema, eksplozivi itd.) sa 118,5 miliona dolara. Nakon toga, kao treće po redu, su oružje i municija koji su izvezeni u vrednosti od 56,8 miliona dolara, piše Danas.
U prvih pet stavki nalaze se i klipni motori sa unutrašnjim sagorevanjem sa vrednošću od 40,7 miliona i stočna hrana sa 35 miliona dolara.
„Po informacijama koje imamo privrednici razmatraju alternativne zemlje za izvoz robe. Većina privrednika je izjavila da bi im za održivo poslovanje bila prihvatljiva tarifa od maksimalnih 10 odsto”, navode u PKS-u.
Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.
', 'pageDate': '2025-08-06 13:17:37', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });