img
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Snabdevanje

Zašto je kafa postala paprena

05. mart 2026, 16:30 M. L. J.
Penzije Foto: Tanjug / Zoran Žestić
Penzioneri
Copied

Državno povećanje akciza iz februara diglo je dodatno cenu kafe, koja je za godinu dana poskupela čak 25 odsto. Ovaj napitak je postao toliko skup, da bi neki mogli da se zamisle, dok razmišljaju da li im treba i onda treća šoljica popodne

Brutalna vrućina vrtoglavo je podigla cene kafe u čitavoj svetu, a posebno u Evropi. Najcenjenija arabika teško podnosi visoke temperature i direktno sunce, a poslednjih godina zemlje koje uzgajaju kafu, posebno one u Južnoj Americi, sve teže uspevaju da ove uslove i obezbede. Sve ove zemlje, a među njima prednjače El Salvador, Brazil, ali i Etiopija, imale su jednostavno previše sunčanih dana, pa su zrna tada manja i podložnija razvoju bolesti.

Sunce je direktno pogodilo i uvoznike, među kojima su zemlje Evrope u najnepovoljnijem, položaju. Em ne prave kafu, em su im zemlje koje je izvoze daleko. Zato su cene kafe u Evropi, ali i Srbiji značajno porasle, beležeći i do 70 odsto rasta u 2025. godini zbog suša i smanjenog roda. Sa povećanjem državnog nameta od četiri dinara po kilogramu, koji je na snazi u Srbiji do 15. februara, talas poskupljenja se nastavlja.

Nismo jedini

Inflacija kafe u zemlji doživela je svoj vrhunac u junu 2025, kada je dostigla čak 30 odsto u odnosu na cene iz prethodnog juna. Ipak, i druge zemlje nisu dobro prošle. U susednoj Severnoj Makedoniji, prosečna inflacija kafe u decembru iznosila je 27,8 odsto, a u Hrvatskoj 17,8 odsto. Takođe, u Crnoj Gori, inflacija kafe u decembru iznosila je 16,2 odsto.

Što se tiče Evrope, prosečna inflacije kafe iznosila je, na teritoriji Evropske unije, 17,1 odsto, pa je sa 23,9 odsto Srbija opet jedan od rekordera, na šestom mestu kada se posmatra cela Evropska unija i region.

Prosečnu inflaciju veću od proseka imale su Nemačka (31), Švedska (30,8), Finska (29), Letonija (28,5), Slovenija (24,4), Danska (23,7), Češka (22,5), Italija (20,8), Bugarska (20,3), Holandija (20,3), Austrija (19), Litvanija (17,8), Španija (17,6) i Norveška (17,4).

Najmanja prosečna inflacija kafe u decembru je zabeležena u Švajcarskoj – 4,7 odsto, a slede Malta (7,7) i Irska (8,4), piše Nova ekonomija.

Rekord iz 1977. godine

Poslednje godine donele su najviše cene kafe u istoriji, pa je cena u jednom trenutku premašila 4,4 dolara za funtu (0,45 kg). U martu 2026. ona je ipak pala na oko 2,8 dolara po funti.

Prethodne rekordne cene kafe viđene su 1977. godine, kada su neuobičajene snežne padavine uništile plantaže u Brazilu, a u avgustu i septembru 2024. godine Brazil je pogodila najveća suša u poslednjih 70 godina, nakon čega su u septembru usledile velike padavine. Nevolja je što nisu pogođene samo brazilske plantaže kafe, koje uglavnom proizvode arabiku, već će se znatno smanjiti i zalihe robuste, nakon što se Vijetnam, najveći proizvođaču te sorte, takođe suočio najpre sa sušom, pa sa obilnim padavinama. Loši uslovi nastavili su se i u 2025.

Kafa je, po obimu, druga najprodavanija roba na svetu, posle sirove nafte, i njena potrošnja stalno raste, jer je potražnja u Kini više nego udvostručena u poslednjoj deceniji.

Tagovi:

Trgovina Kafa Prodavnica Cena kafe
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Narodna banka Srbije

Ekonomija

21.novembar 2026. B. B.

Kreditni rejting Srbije ostao na nivou BB+

Prema proceni agencije Fič privredni rast bi ove godine mogao da dostigne 3,5 odsto, dok bi javni dug do 2028. trebalo da se stabilizuje na oko 44 odsto BDP-a

Dejan Slijepčević, direktor GAT

Vesti

20.novembar 2026. A.P.

Vlasnik GAT-a u bekstvu zbog tendera u Leskovcu: Firma dobila posao od 80 miliona, budžetom bilo predviđeno upola manje

Vlasnik novosadske kompanije GAT Dejan Slijepčević u bekstvu je zbog sumnje na zloupotrebe u vezi sa javnom nabavkom u Leskovcu vrednom više od 80 miliona dinara. Šest osoba je uhapšeno, a slučaj ponovo otvara pitanja o poslovima firme koja se i ranije nalazila u fokusu javnosti

Niš, miting SNS

Ekonomija

20.novembar 2026. I. M.

Studentska lista traži obustavu zapošljavanja u javnom sektoru zbog partijskog uhljebljivanja

Škole i vrtići ne smeju da budu mesta za stranačko zapošljavanje, poručuje Studentska lista, koja traži proveru konkursa raspisanih u Novom Sadu, Inđiji, Šidu i drugim gradovima

Antropik na berzi, stigao do dva biliona

Berza

19.novembar 2026. A.P.

Antropik na berzi vredi više od dva biliona dolara: IPO doneo 81,3 milijarde

Antropik je izlaskom na berzu prikupio 81,3 milijarde dolara, a njegova tržišna vrednost premašila je dva biliona. Uspeh proizvođača Kloda mogao bi da otvori vrata i drugim AI kompanijama, uključujući OpenAI.

Pečenje

Ekonomija

19.novembar 2026. I. M.

Pečenje sve skuplje pred sezonu slava: Šta od toga imaju stočari?

Kako je moguće da pečenje poskupljuje, dok cena živih svinja pada? Predstavnici domaćih stočara upozoravaju na nesrazmeru između maloprodajnih i otkupnih cena, kao i na sve teži položaj proizvođača

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure