img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Snabdevanje

Zašto je kafa postala paprena

05. mart 2026, 16:30 M. L. J.
Penzije Foto: Tanjug / Zoran Žestić
Penzioneri
Copied

Državno povećanje akciza iz februara diglo je dodatno cenu kafe, koja je za godinu dana poskupela čak 25 odsto. Ovaj napitak je postao toliko skup, da bi neki mogli da se zamisle, dok razmišljaju da li im treba i onda treća šoljica popodne

Brutalna vrućina vrtoglavo je podigla cene kafe u čitavoj svetu, a posebno u Evropi. Najcenjenija arabika teško podnosi visoke temperature i direktno sunce, a poslednjih godina zemlje koje uzgajaju kafu, posebno one u Južnoj Americi, sve teže uspevaju da ove uslove i obezbede. Sve ove zemlje, a među njima prednjače El Salvador, Brazil, ali i Etiopija, imale su jednostavno previše sunčanih dana, pa su zrna tada manja i podložnija razvoju bolesti.

Sunce je direktno pogodilo i uvoznike, među kojima su zemlje Evrope u najnepovoljnijem, položaju. Em ne prave kafu, em su im zemlje koje je izvoze daleko. Zato su cene kafe u Evropi, ali i Srbiji značajno porasle, beležeći i do 70 odsto rasta u 2025. godini zbog suša i smanjenog roda. Sa povećanjem državnog nameta od četiri dinara po kilogramu, koji je na snazi u Srbiji do 15. februara, talas poskupljenja se nastavlja.

Nismo jedini

Inflacija kafe u zemlji doživela je svoj vrhunac u junu 2025, kada je dostigla čak 30 odsto u odnosu na cene iz prethodnog juna. Ipak, i druge zemlje nisu dobro prošle. U susednoj Severnoj Makedoniji, prosečna inflacija kafe u decembru iznosila je 27,8 odsto, a u Hrvatskoj 17,8 odsto. Takođe, u Crnoj Gori, inflacija kafe u decembru iznosila je 16,2 odsto.

Što se tiče Evrope, prosečna inflacije kafe iznosila je, na teritoriji Evropske unije, 17,1 odsto, pa je sa 23,9 odsto Srbija opet jedan od rekordera, na šestom mestu kada se posmatra cela Evropska unija i region.

Prosečnu inflaciju veću od proseka imale su Nemačka (31), Švedska (30,8), Finska (29), Letonija (28,5), Slovenija (24,4), Danska (23,7), Češka (22,5), Italija (20,8), Bugarska (20,3), Holandija (20,3), Austrija (19), Litvanija (17,8), Španija (17,6) i Norveška (17,4).

Najmanja prosečna inflacija kafe u decembru je zabeležena u Švajcarskoj – 4,7 odsto, a slede Malta (7,7) i Irska (8,4), piše Nova ekonomija.

Rekord iz 1977. godine

Poslednje godine donele su najviše cene kafe u istoriji, pa je cena u jednom trenutku premašila 4,4 dolara za funtu (0,45 kg). U martu 2026. ona je ipak pala na oko 2,8 dolara po funti.

Prethodne rekordne cene kafe viđene su 1977. godine, kada su neuobičajene snežne padavine uništile plantaže u Brazilu, a u avgustu i septembru 2024. godine Brazil je pogodila najveća suša u poslednjih 70 godina, nakon čega su u septembru usledile velike padavine. Nevolja je što nisu pogođene samo brazilske plantaže kafe, koje uglavnom proizvode arabiku, već će se znatno smanjiti i zalihe robuste, nakon što se Vijetnam, najveći proizvođaču te sorte, takođe suočio najpre sa sušom, pa sa obilnim padavinama. Loši uslovi nastavili su se i u 2025.

Kafa je, po obimu, druga najprodavanija roba na svetu, posle sirove nafte, i njena potrošnja stalno raste, jer je potražnja u Kini više nego udvostručena u poslednjoj deceniji.

Tagovi:

Kafa prodavnica Cena kafe Trgovina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Energetika

06.maj 2026. M. L. J.

Zašto se strmoglavila samo srpska berza struje

Srpska berza električne energije jedina je u regionu koja beleži pad za prva tri meseca 2026. godine, dok susedi beleže lepe rezultate

Željko Mitrović

Ekonomija

06.maj 2026. I.M.

Nova ekonomija: Televizija Željka Mitrovića uvećala profit za 245 odsto

Televizija Pink prošle godine ostvarila je profit od gotovo 5,5 miliona evra, uz rast od 245 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, finansijski izveštaji pokazuju i velika izdvajanja za plate, kredite i razvoj novih projekata

Bankarstvo

06.maj 2026. R. V.

Nova ekonomija: Ko stoji iza kapitala koji ulazi u Alta banku?

U periodu od samo tri godine, Alta banka prošla je transformaciju kakva se retko viđa na domaćem bankarskom tržištu: od male banke do brzo rastuće finansijske grupe sa regionalnim ambicijama. Čijim je kapitalom to omogućeno

Fabrika „Drakslmajer“ u Zrenjaninu

Radnička prava

05.maj 2026. K. S.

Biti radnik u Srbiji: Obrisi robovlasništva

Hiljade ljudi ostaje bez posla, a novi poslodavci nude još gore uslove. Kako je danas biti radnik u Srbiji

Svežanj novčanica od 20 evra

Ekonomija

05.maj 2026. K. S.

SEPA sistem u Srbiji: Kakvu korist imaju građani

Banke u Srbiji i zvanično su u SEPA sistemu plaćanja. Šta to zanči u praksi za građane i koji su naredni koraci

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure