img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Životni standard

Ponižavajuća potrošačka korpa: Po osobi 233 grama junetine mesečno

18. decembar 2025, 11:42 K. S.
Kolica u marketu Foto: Tanjug/Miloš Milivojević
Šta ulazi u potrošačku korpu i da li je plata u Srbiji za to dovoljna?
Copied

Šta ulazi u prosečnu potrošačku korpu i da li je prosečna plata za nju dovoljna? I koliko je sve to zajedno zapravo ponižavajuće za građane Srbije?

Prosečna neto zarada i prosečna potrošačka korpa tokom ove godine kreću se oko gotovo istog iznosa. U pojedinim mesecima prve polovine godine prosečna plata bila je neznatno viša od vrednosti korpe, dok je u drugim mesecima potrošačka korpa „pobedila“ zaradu. Suštinski, razlika je zanemarljiva, a sve to zajedno pokazuje da građani nemaju dovoljno za pristojan život.

Prema podacima Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine, prosečna potrošačka korpa za avgust iznosila je 109.449,45 dinara, dok je prosečna nominalna neto zarada u julu i avgustu bila 107.331 dinar. Drugim rečima, za pokrivanje prosečne potrošačke korpe bilo je potrebno više od jedne prosečne plate.

Od 2008. godine, otkako postoje uporedivi podaci Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine, prosečna potrošačka korpa je na godišnjem nivou uvek bila skuplja od prosečne neto zarade. Ovogodišnji podaci, međutim, pokazuju da je prosečna plata konačno nominalno viša od prosečne potrošačke korpe makar u pojedinim mesecima.

Na prvi pogled, zvanična statistika bi mogla da sugeriše da životni standard nije u tako lošem stanju. Međutim, takav zaključak opstaje samo dok se brojke posmatraju površno. Dublji uvid u samu strukturu potrošačke korpe pokazuje sasvim drugačiju sliku.

Potrošačka korpa s namirnicama
Foto: Milovan Milenković
Sindikati upozoravaju da je potrošačka korpa ponižavajuća
Ponižavajući podaci

Sindikati upozoravaju da su količine i kvalitet namirnica u zvaničnoj potrošačkoj korpi „ponižavajući za jednu prosečnu tročlanu porodicu u Srbiji“, piše Nova ekonomija.

Poseban problem predstavlja što pojedine osnovne stavke uopšte nisu uključene, dok su druge ozbiljno potcenjene.

Prema podacima Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine, prosečna potrošačka korpa za avgust 2025. godine predviđala je da tročlana porodica tokom meseca potroši jedan kilogram pirinča i više od 24 kilograma belog hleba.

Istovremeno, za tri člana domaćinstva predviđeno je svega 800 grama spanaća, uz čak 13 kilograma krompira i 4,4 kilograma kupusa.

Od orašastih plodova, procenjeno je da je „dovoljno“ 300 grama oraha mesečno, odnosno 100 grama po osobi, dok je za celo domaćinstvo predviđeno svega pola kilograma limuna za ceo mesec.

Kada je reč o mesu, u zvaničnu potrošačku korpu ulazi 700 grama junetine za tročlanu porodicu, odnosno oko 233 grama po osobi mesečno, uz kilogram čajne kobasice za celu kuću. Od ribe, predviđeno je kilogram i 100 grama oslića i 200 grama sardina za tročlanu porodicu, navodi Nova ekonomija.

Ovakva potrošačka korpa možda zadovoljava statističke formule, ali teško da može da zadovolji osnovne nutritivne i životne potrebe jedne prosečne porodice. Ako je ovo zvanična mera „pristojnog“ života, onda problem nije u građanima koji ne umeju da se uklope u statistiku, već u statistici koja ignoriše realnost.

Izvor: Nova ekonomija/Vreme

Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.

Tagovi:

Životni standard Trgovina potrošačka korpa Prosečna plata
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Biznis

16.novembar 2026. M. L. J.

Sukob interesa u stečaju Alta banke: Porodica direktorke AOD povezana sa kreditima

Dever direktorke Agencije za osiguranje depozita u Alta banci podigao je tri kredita ukupne vrednosti 1,6 miliona evra, za koje garantuje i njen suprug, piše Forbs. Agencija je imenovana za stečajnog upravnika banke

Putnički voz Soko na stanici

Voz

15.novembar 2026. M. L. Janković

Brzi voz Beograd–Budimpešta: Hoće li Mađari ikada pustiti u rad kinesku prugu

Putnički vozovi između Beograda i Budimpešte trebalo je da krenu još u februaru 2026. godine, ali su rokovi više puta pomerani. Ko je nepoverljiv? Da li Mađari „dlaku u jajetu“ ili samo ukazuju na brojne nepravilnosti u kineskom poslu?

Dva traktora sa tanjiračom na njivi

Poljoprivreda

15.novembar 2026. M. L. J.

Glamočić: Nema novca za drugu ratu subvencija po hektaru

Ministar poljoprivrede u tehničkom mandatu tvrdi da raspisivanje poziva bez obezbeđenog novca ne bi bilo u skladu sa zakonom, dok Studentska lista navodi da subvencije za ratarsku proizvodnju nisu isplaćene

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Vesti

15.novembar 2026. M. L. J.

Studenti objavili ekonomski plan: Šta će menjati?

Studentska lista objavila je program „Privreda i finansije“, u kojem najavljuje velike promene

Komentar
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure