

Kako to rade drugi
Herceg Novi namerava da mu kultura bude brend
U Herceg Novom je održana dvodnevna konferencija s namerom da se od stručnjaka čuju i prikupe ideje kako da se grad brendira kulturom




U Herceg Novom je održana dvodnevna konferencija s namerom da se od stručnjaka čuju i prikupe ideje kako da se grad brendira kulturom


Priča o petnaestogodišnjoj rekonstrukciji opere Suton i baletskog divertismana Stevana Hristića, retkom poduhvatu u ovdašnjoj praksi


„Zatišje pred buru“ – tako je Ivana Nedeljković pre koji dan za „Vreme“ govorila o napadima na nju i Puls teatar zbog podrške studentima. A onda je smenjena


Kako je moguće da su pozorišne zajednice i dalje zagledane u svoj pupak i da i dalje ne mogu da se dosete da je baš sada taj trenutak da se ujedine snage i znanje i da se stvori široki front otpora i borbe za kulturu kao javnog dobra - pita Marijana Cvetković


Kako su iskustva Praškog proleća doprinela jugoslovenskom filmu, kako je bilo raditi u Jugoslaviji, o cenzuri i slobodi u intervjuu za praznični dvobroj „Vremena” govori Predrag Pega Popović, prvi diplomirani filmski snimatelj u Jugoslaviji


Mobing, kršenje prava radnika, nastavak štrajka i moguća potpuna obustava rada - pritisci na glumce Narodnog pozorišta ne prestaju


U okolini Niša život postoji osam milenijuma, potvrđuju najnovija arheološka istraživanja


Mesto cenzurisanog sadržaja retko ostaje prazno i najčešće se popunjava prihvatljivim sadržajem da bi se održao privid pune i moćne strukture


U situaciji u kojoj Ministarstvo kulture ne haje za izdavaštvo svoje države, na strani izdavača su samo nematerijalni resursi: upornost, entuzijazam i višedecenijsko iskustvo s krizama


Srđan Valjarević, Narator je konačno progovorio i Roman o agoniji i vedrini; Laguna, 2024. i 2025.


Nema mnogo slikarki koje su imale tako velik i važan opus a tako su kratko živele kao što je Vidosava Kovačević. Da nije bilo Pavla Beljanskog, moguće je da se o njoj ne bi ni znalo


“Najpre, držim da je od svih oblika književnog izražavanja radio-drama najbliža romanu, jer dopušta bezmalo neograničenu slobodu kretanja kako u dimenzijama vremena i prostora tako i kroz duhovni mikrokosmos... Dodaću da se radio-drama, bar kako je ja radim, piše kao pesma. Ja lično ili je u prvoj verziji napišem za nekoliko dana, ili nikad...” (Borislav Pekić, Šta je za mene radio-drama)


Ministarstvo kulture raspisalo je ovog meseca tri konkursa za sufinansiranje projekata, uz napomenu sitnim slovima na kraju strane u kojoj piše da sve u vezi dinamike raspisivanja konkursa zavisi od Ministarstva finansija


Biće novih leta, scenario i režija Gvozden Đurić (koscenarista Uroš Tomić), igraju: Tamara Krcunović, Zlatan Vidović, Anđela Kribl i Mladen Lero




Autoput zločina, scenario i režija Bert Lejton, uloge Kris Hemsvort, Hale Beri, Mark Rafalo i Beri Kigan Je l’ ovo čudo radi?, režija Bredli Kuper, uloge Vil Arnet i Lora Dern


Propisi o braku našli su se među prvim zakonskim aktima donetim sa namerom da se iskoreni nazadno i uspostavi poredak koji bi Srbiju približio idealu “hrišćanske i uljudne Evrope”, o čemu priča knjiga Brak u modernoj Srbiji




Predstava „Neoplanta“ u petak (13. febraur) u Novosadskom pozorištu stoti put otvara priču o čoveku, gradu i istoriji, ali i o mestu pojedinca u svetu koji se stalno menja


Fedor Šili, Oda radosti; režija Gordan Kičić; igraju Gordan Kičić, Milica Mihailović, Milica Trifunović, Stefan Bundalo, Marija Liješević, Đuro Brstina, Tamara Dragičević; Atelje 212


Lazar Vujaklija, retrospektivna izložba; kustosi Vladimir Kokoruš i Danica Đorđević Janković; Muzej naivne i marginalne umetnosti, Jagodina


Priča o danu koji ne bi trebalo da postoji podseća nas zašto smo zavoleli Dilana Doga


Neki od najvećih, poput Vitolda Gombroviča i Česlava Miloša, bez Ježija Gjedrojća gotovo sigurno ne bi postali ono što jesu. Ni s jednim od njih, međutim, nije bio u dobrim odnosima: bio je odveć konzervativan da bi prihvatio raspusnog Gombroviča i isuviše iskusan da bi tek tako ukazao poverenje preobraćenom komunisti Milošu. Nikada, međutim, nije odbio ni Gombrovičev ni Milošev tekst. Bio je previše dobar urednik da ne bi, sebi uprkos, shvatio o kakvim je piscima reč


Krajem 2025. kada se navršilo 50 godina od premijere predstave Mrtvi razred Tadeuša Kantora, objavljena je knjiga o tom velikom poljskom reditelju koga, naprosto, nije moguće imitirati


Lov je nužno političan jer lovci demonstriraju svoju poziciju moći spram drugih vrsta. Nije slučajno što su i danas mnoge moćne političke figure strastveni lovci. Kada sada razmišljam o ljudskom odnosu prema bilo kom neljudskom entitetu, automatski vidim političko polje borbe. Mali je korak između ekologije, bioetike i politike


Reč je o odnosu između oca i sina, o suočavanju sa konačnošću očinske figure, što se uvek događa iznenada bez obzira na to koliko se u mislima pripremali za to


Na svom drugom albumu, beogradska grupa “KoiKoi” trijumfalno predstavlja zrelu verziju svoje originalne, višeslojne i višesmislene rok muzike, koja spada među najintrigantnija umetnička ostvarenja ponikla u našim krajevima poslednjih godina