

Lični stav
Cenzura i održavanje privida
Mesto cenzurisanog sadržaja retko ostaje prazno i najčešće se popunjava prihvatljivim sadržajem da bi se održao privid pune i moćne strukture




Mesto cenzurisanog sadržaja retko ostaje prazno i najčešće se popunjava prihvatljivim sadržajem da bi se održao privid pune i moćne strukture


“Najpre, držim da je od svih oblika književnog izražavanja radio-drama najbliža romanu, jer dopušta bezmalo neograničenu slobodu kretanja kako u dimenzijama vremena i prostora tako i kroz duhovni mikrokosmos... Dodaću da se radio-drama, bar kako je ja radim, piše kao pesma. Ja lično ili je u prvoj verziji napišem za nekoliko dana, ili nikad...” (Borislav Pekić, Šta je za mene radio-drama)


Ministarstvo kulture raspisalo je ovog meseca tri konkursa za sufinansiranje projekata, uz napomenu sitnim slovima na kraju strane u kojoj piše da sve u vezi dinamike raspisivanja konkursa zavisi od Ministarstva finansija


Biće novih leta, scenario i režija Gvozden Đurić (koscenarista Uroš Tomić), igraju: Tamara Krcunović, Zlatan Vidović, Anđela Kribl i Mladen Lero




Autoput zločina, scenario i režija Bert Lejton, uloge Kris Hemsvort, Hale Beri, Mark Rafalo i Beri Kigan Je l’ ovo čudo radi?, režija Bredli Kuper, uloge Vil Arnet i Lora Dern


Propisi o braku našli su se među prvim zakonskim aktima donetim sa namerom da se iskoreni nazadno i uspostavi poredak koji bi Srbiju približio idealu “hrišćanske i uljudne Evrope”, o čemu priča knjiga Brak u modernoj Srbiji




Predstava „Neoplanta“ u petak (13. febraur) u Novosadskom pozorištu stoti put otvara priču o čoveku, gradu i istoriji, ali i o mestu pojedinca u svetu koji se stalno menja


Fedor Šili, Oda radosti; režija Gordan Kičić; igraju Gordan Kičić, Milica Mihailović, Milica Trifunović, Stefan Bundalo, Marija Liješević, Đuro Brstina, Tamara Dragičević; Atelje 212


Lazar Vujaklija, retrospektivna izložba; kustosi Vladimir Kokoruš i Danica Đorđević Janković; Muzej naivne i marginalne umetnosti, Jagodina


Priča o danu koji ne bi trebalo da postoji podseća nas zašto smo zavoleli Dilana Doga


Neki od najvećih, poput Vitolda Gombroviča i Česlava Miloša, bez Ježija Gjedrojća gotovo sigurno ne bi postali ono što jesu. Ni s jednim od njih, međutim, nije bio u dobrim odnosima: bio je odveć konzervativan da bi prihvatio raspusnog Gombroviča i isuviše iskusan da bi tek tako ukazao poverenje preobraćenom komunisti Milošu. Nikada, međutim, nije odbio ni Gombrovičev ni Milošev tekst. Bio je previše dobar urednik da ne bi, sebi uprkos, shvatio o kakvim je piscima reč


Krajem 2025. kada se navršilo 50 godina od premijere predstave Mrtvi razred Tadeuša Kantora, objavljena je knjiga o tom velikom poljskom reditelju koga, naprosto, nije moguće imitirati


Lov je nužno političan jer lovci demonstriraju svoju poziciju moći spram drugih vrsta. Nije slučajno što su i danas mnoge moćne političke figure strastveni lovci. Kada sada razmišljam o ljudskom odnosu prema bilo kom neljudskom entitetu, automatski vidim političko polje borbe. Mali je korak između ekologije, bioetike i politike


Reč je o odnosu između oca i sina, o suočavanju sa konačnošću očinske figure, što se uvek događa iznenada bez obzira na to koliko se u mislima pripremali za to


Na svom drugom albumu, beogradska grupa “KoiKoi” trijumfalno predstavlja zrelu verziju svoje originalne, višeslojne i višesmislene rok muzike, koja spada među najintrigantnija umetnička ostvarenja ponikla u našim krajevima poslednjih godina


Privatni kulturni centar „Akvarijus" je jedina kulturna ustanova koja u Severnoj Kosovskoj Mitrovici funkcioniše bez prekida već deset godina. Tu Mitrovčani mogu da pogledaju izložbe ili film, odslušaju koncert, debatuju, piju kafu, čitaju, kupe ili udome knjigu. Sve to staje u sto kvadrata


Pisanje romana predstavlja za Rilkea potpuno iscrpljujuće iskustvo i nakon njega on nekoliko godina neće moći da napiše ništa novo, živeće u potpunoj agoniji da je presahnuo i da kao pesnik više ništa neće biti u stanju da stvori. Za pomoć se, naravno, obraća Lu Salome, a ona ga 1913. upoznaje sa Frojdom. Ni jedan od tih susreta ne donosi mu nikakvu pomoć ili olakšanje. On ostaje u strahu da bi izlečenje uništilo njegovu kreativnost, da bi “s nestankom njegovih đavola nestali i njegovi anđeli”


Debi album Peti Smit jedan je od temelja savremenog rokenrol izraza. Poseban doprinos Peti Smit rok muzici počinje već sa načinom na koji je zavrtala reči, razvlačila ih, uživala u njima i istovremeno im menjala smisao kroz izgovor, uz nezaboravno strasno podvriskivanje prepuklim glasom, kao da se svađa sa samim rečima dok ih izgovara, raspravljajući se sa celim svetom


Kako je ovde tako zeleno?, režija Nikola Ležaić, igraju Filip Đurić i Izudin Bajrović


Feljton o piscu čija “glava govori engleski, srce ruski, a uho sluša francuski”, potomku ruske aristokratije koji je brodom “Nadežda” pobegao od Oktobarske revolucije, zbog Lenjina promenio datum rođenja i izgubio sve – i prvu ljubav, svoju Anabel Li – pa se oženio u vajmarskoj Nemačkoj i sa ženom Jevrejkom preživeo Hitlerov režim; u Parizu poljubio pa ostavio nesrećnu emigrantkinju Irinu i od Hitlera pobegao u Ameriku, napisao bestseler knjigu o jednom pedofilu i jednoj nimfeti, o čemu se i danas raspravlja u pokretu MeToo; a pred sam kraj života čuo da se njegova Anabel Li iz raja udala za čekistu i u Rusiju se vratio nije, a na Čarobnom bregu na visini od 1900 metara pao pri pokušaju da uhvati leptira Parnassius apollo, poslanika Olimpa


Nebraska je ključni album za razumevanje karijere Brusa Springstina, a upravo objavljeno prošireno reizdanje to višestruko potvrđuje


Pisac i kustos svetskog glasa Nikola Burio (1965, Francuska) gostovao je u Beogradu povodom saradnje na katalogu srpskog paviljona na nedavno završenom Venecijanskom bijenalu arhitekture. Srpski paviljon u Veneciji je, pod nazivom Rasplitanje: Novi prostori, predstavio kolosalnu višeslojnu ispletenu površinu koja gotovo levitira u prostoru paviljona i koja se tokom trajanja Bijenala, parajući se, vraća u klupka pređe, kao odraz promišljanja odnosa rada ruke i postupka strukturisanja forme. Polazna tačka grupe autora – D. Ereš, J. Mitrović, I. Pantić, S. Krstć, I. Najdanović, P. Laušević – bila je Beogradska šaka (1963, B. Čolak-Antić), prva robotska bionička šaka na svetu koja je projektovana sa protetičkom namenom


Čak su i nacisti i komunisti bili shvatili da se bez elementarne pravne sigurnosti i kulture ne može vladati. Vučićeva primitivna ekipa, međutim, nije


Igraj prljavo (Amazon Prajm), režija Šej Blejk, igra Mark Volberg


Bićemo upamćeni kao fantomska umetnička direkcija koja je sprečila da naš najznačajniji festival bude podoban za one koji su nekompetentni