

Biografije
Protivrečnost kao način postojanja
Klementina Suhanov, Gombrovič. Ja, genije;
s poljskog prevela Milica Markić, Službeni glasnik, Beograd, 2025




Predstava „Neoplanta“ u petak (13. febraur) u Novosadskom pozorištu stoti put otvara priču o čoveku, gradu i istoriji, ali i o mestu pojedinca u svetu koji se stalno menja
U Novosadskom pozorištu u petak (13. februar) biće izvedena jubilarna, stota „Neoplanta“, predstava nastala prema romanu Lasla Vegela, u režiji Andraša Urbana i dramaturgiji Kate Đarmati. Na repertoaru je već dvanaest godina i tokom tog perioda izrasla je u jedno od ključnih ostvarenja teatra.
Ovo je treća Urbanova predstava koja je dostigla stoto izvođenje, pre nje taj uspeh imale su „Urbi et Orbi“ i „Marta Bereš – one girl show“. Pre „Neoplante“, u Novosadskom pozorištu je stoto izvođenje doživeo još samo Molnarov komad „Igra u zamku“.
„Jedna od vrlina ‘Neoplante’ je da se bavi ličnim pričama na intimnom nivou. Vegel govori o čoveku u oluji istorijskoj, ideološkoj, političkoj koja se uvek kovitla iznad njegove glave“, ističe Urban. „Sve Vegelove rečenice o menjanju kože kroz različite sisteme aktuelne su i danas.“
Podseća i na reči Ota Tolnaija, koji je nakon gledanja predstave rekao da su autori „mnogo hrabri“ pošto se u ovom pozorištu govori o stvarima o kojima se inače ćuti.


Glumac Gabor Pongo jubilej doživljava emotivno: „Puno nam je srce i obožavamo da igramo ovu predstavu. Posebno mi znači što je komad o Novom Sadu, igra se u Novom Sadu i pred novosadskom publikom.“
Pongo prenosi i komentar gledateljke koja je predstavu gledala pre dvanaest godina i ponovo nedavno: „Rekla je da smo jako sazreli, možda je zbog toga još bolja predstava, sazreli ste i pojedinačno i kao tim.“
Silvija Križan veruje da će „Neoplanta“ trajati i kada današnji ansambl više ne bude na sceni. „Neoplanta nije prijatna predstava“, kaže, ali opisuje odnos s publikom kao intenzivan, pun uzajamnog disanja i emotivne razmene.
Uoči jubilarnog izvođenja biće održan i razgovor sa Laslom Vegelom, u kojem će učestvovati novinarka Šarolta Vlašić i kulturološkinja Aleksandra Bosnić-Đurić.
Stoto izvođenje je i potvrda da „Neoplanta“ ostaje hrabra, uznemirujuća i relevantna priča o gradu, identitetu i čoveku koji stalno preispituje svoje mesto u svetu.


Klementina Suhanov, Gombrovič. Ja, genije;
s poljskog prevela Milica Markić, Službeni glasnik, Beograd, 2025


Nezaborav(lje)na hebrejska i jidiš književnost,
odabrala i priredila Laila Šprajc, Židovska općina, Zagreb, 2025


Danas su zahtevi za normalnošću postali složeniji nego ikada. Treba biti uspešan, ali ne opsednut uspehom. Ambiciozan, ali ne iscrpljen. Emotivan, ali stabilan. Autentičan, ali društveno prilagođen. Informisan, ali ne uznemiren. Politički odgovoran, ali ne previše političan. Zdrav, negovan, produktivan, zaljubljen, seksualno ispunjen, finansijski siguran, psihološki osvešćen i, po mogućnosti, opušten. Zato normalnost sve više liči na posao sa punim radnim vremenom




Čim je Udruženje filmskih glumaca Srbije objavilo da organizuje Niški filmski festival, odmah je to isto uradio i Grad Niš. Glumački festival je spreman, a Gradski za sad ima samo gosta Žan-Klod van Dama
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve