Predstava „Neoplanta“ u petak (13. febraur) u Novosadskom pozorištu stoti put otvara priču o čoveku, gradu i istoriji, ali i o mestu pojedinca u svetu koji se stalno menja
U Novosadskompozorištu u petak (13. februar) biće izvedena jubilarna, stota „Neoplanta“, predstava nastala prema romanu Lasla Vegela, u režiji Andraša Urbana i dramaturgiji Kate Đarmati. Na repertoaru je već dvanaest godina i tokom tog perioda izrasla je u jedno od ključnih ostvarenja teatra.
Ovo je treća Urbanova predstava koja je dostigla stoto izvođenje, pre nje taj uspeh imale su „Urbi et Orbi“ i „Marta Bereš – one girl show“. Pre „Neoplante“, u Novosadskom pozorištu je stoto izvođenje doživeo još samo Molnarov komad „Igra u zamku“.
„Jedna od vrlina ‘Neoplante’ je da se bavi ličnim pričama na intimnom nivou. Vegel govori o čoveku u oluji istorijskoj, ideološkoj, političkoj koja se uvek kovitla iznad njegove glave“, ističe Urban. „Sve Vegelove rečenice o menjanju kože kroz različite sisteme aktuelne su i danas.“
Podseća i na reči Ota Tolnaija, koji je nakon gledanja predstave rekao da su autori „mnogo hrabri“ pošto se u ovom pozorištu govori o stvarima o kojima se inače ćuti.
Foto: Srđan DoroškiPredstava Neoplanta
Glumac Gabor Pongo jubilej doživljava emotivno: „Puno nam je srce i obožavamo da igramo ovu predstavu. Posebno mi znači što je komad o Novom Sadu, igra se u Novom Sadu i pred novosadskom publikom.“
Pongo prenosi i komentar gledateljke koja je predstavu gledala pre dvanaest godina i ponovo nedavno: „Rekla je da smo jako sazreli, možda je zbog toga još bolja predstava, sazreli ste i pojedinačno i kao tim.“
Silvija Križan veruje da će „Neoplanta“ trajati i kada današnji ansambl više ne bude na sceni. „Neoplanta nije prijatna predstava“, kaže, ali opisuje odnos s publikom kao intenzivan, pun uzajamnog disanja i emotivne razmene.
Uoči jubilarnog izvođenja biće održan i razgovor sa Laslom Vegelom, u kojem će učestvovati novinarka Šarolta Vlašić i kulturološkinja Aleksandra Bosnić-Đurić.
Stoto izvođenje je i potvrda da „Neoplanta“ ostaje hrabra, uznemirujuća i relevantna priča o gradu, identitetu i čoveku koji stalno preispituje svoje mesto u svetu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Osim ličnih opsesija, osim bola zbog onih kojih nema i ljubavi za one što dolaze posle nas, osim varljive istine i nedosegnute slobode, tu su još i večiti Eros i Tanatos, dve jedine teme koje nikada neće prestati da budu opsesije svakome ko živi, ili bar pokušava da živi, književnost
Kad se očekivalo da će nastupati po staračkim domovima, Džimi je punio i nove reprezentativne prostore u Zagrebu (“Močvara”, “Tvornica kulture” – božićni tulumi uz pratnju “The Boys”) i okupljao publiku u klubovima drugde po svojoj zemlji. “Povući ću se tek kad se skljokam na pozornici”, izjavio je. Zamalo da tako i bude
Odlukom Filipa Gajića, v.d. direktora Bitef teatra, na plakatu plesne predstave „Nečista krv“ nisu objavljena imena dramaturga i dizajnera svetla – priča o moći da se odluči čiji će rad biti više a čiji manje vidljiv, imenovan i priznat
Jubilarna 100. dodela Oskara biće poslednja koju će publika pratiti putem televizijskog prenosa, nakon čega se ceremonija dodele najprestižnije filmske nagrade seli na Jutjub
Aleksandar Vučić je ostavku podneo iz marketinških razloga i skidanja formalne odgovornosti sa sebe za sve ono nemilo što bi moglo da se dogodi do 25. oktobra. Sada može da pohrli u kampanju sa etiketom da je „običan čovek“
Kada je Evropa videla da je listi od 250 poslaničkih kandidata predvođenim profesionalnim političkim huliganima suprotstavljena lista od 250 političkih amatera i časnih ljudi? Zvuči kao bajka. Hoće li i ishod biti kao u bajci: pobeda dobra nad zlom?
Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.