Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

03.decembar 2025. Dragan Ambrozić

Pesme slobode i istine

Debi album Peti Smit jedan je od temelja savremenog rokenrol izraza. Poseban doprinos Peti Smit rok muzici počinje već sa načinom na koji je zavrtala reči, razvlačila ih, uživala u njima i istovremeno im menjala smisao kroz izgovor, uz nezaboravno strasno podvriskivanje prepuklim glasom, kao da se svađa sa samim rečima dok ih izgovara, raspravljajući se sa celim svetom

Duh Vremena: Sedam decenija Lolite

26.novembar 2025. Milan Milošević

Odiseja Vladimira Nabokova koji je voleo leptire

Feljton o piscu čija “glava govori engleski, srce ruski, a uho sluša francuski”, potomku ruske aristokratije koji je brodom “Nadežda” pobegao od Oktobarske revolucije, zbog Lenjina promenio datum rođenja i izgubio sve – i prvu ljubav, svoju Anabel Li – pa se oženio u vajmarskoj Nemačkoj i sa ženom Jevrejkom preživeo Hitlerov režim; u Parizu poljubio pa ostavio nesrećnu emigrantkinju Irinu i od Hitlera pobegao u Ameriku, napisao bestseler knjigu o jednom pedofilu i jednoj nimfeti, o čemu se i danas raspravlja u pokretu MeToo; a pred sam kraj života čuo da se njegova Anabel Li iz raja udala za čekistu i u Rusiju se vratio nije, a na Čarobnom bregu na visini od 1900 metara pao pri pokušaju da uhvati leptira Parnassius apollo, poslanika Olimpa

Intervju: Nikola Burio, pisac i kustos

26.novembar 2025. Mirjana Boba Stojadinović

Poreklo je problem

Pisac i kustos svetskog glasa Nikola Burio (1965, Francuska) gostovao je u Beogradu povodom saradnje na katalogu srpskog paviljona na nedavno završenom Venecijanskom bijenalu arhitekture. Srpski paviljon u Veneciji je, pod nazivom Rasplitanje: Novi prostori, predstavio kolosalnu višeslojnu ispletenu površinu koja gotovo levitira u prostoru paviljona i koja se tokom trajanja Bijenala, parajući se, vraća u klupka pređe, kao odraz promišljanja odnosa rada ruke i postupka strukturisanja forme. Polazna tačka grupe autora – D. Ereš, J. Mitrović, I. Pantić, S. Krstć, I. Najdanović, P. Laušević – bila je Beogradska šaka (1963, B. Čolak-Antić), prva robotska bionička šaka na svetu koja je projektovana sa protetičkom namenom

Šatorsko naselje ispred Narodne skupštine

Komentar

24.novembar 2025. Ivan Milenković

Poredak i kultura

Čak su i nacisti i komunisti bili shvatili da se bez elementarne pravne sigurnosti i kulture ne može vladati. Vučićeva primitivna ekipa, međutim, nije

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

05.novembar 2025. Sonja Ćirić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Bićemo upamćeni kao fantomska umetnička direkcija koja je sprečila da naš najznačajniji festival bude podoban za one koji su nekompetentni

Sajam knjiga

Sajam knjiga

25.oktobar 2025. K. S.

Počinje Sajam knjiga: Slika dve Srbije

Uprkos otkazivanju pojedinih izdavača i zahteva za odlaganjem ove manifestacije, počinje ovogodišnji Sajam knjiga. Udarni termin je 1. novembar - na dan kada se obeležava godinu dana od smrtonosnog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu

Intervju: Slobodan Maksimović, režiser

16.oktobar 2025. Ivan Milenković

Humor kao zaštita od štetne okoline

Mnogi ljudi su mi prilazili nakon filma sa osmijehom, istovremeno brišući suze. Mislim da ih dirne to što film obrađuje jednu epohu izuzetnih stvaralaca, koji su neizostavan dio naše zajedničke istorije

Prilozi režimskom beščašću

03.septembar 2025. Sonja Ćirić

Vlast bojkotuje kulturu, kultura bojkotuje vlast

Početkom februara, a u vreme velikih protesta, Vlada Srbije donela je rešenje kojim od ono malo para koje je namenila kulturi, oduzima 25 posto kako bi ih prebacila u budžetsku rezervu. Bez razloga i objašnjenja. Stradali su svi sektori kulture: kulturi na lokalu je oduzeto 75 miliona dinara, izdavaštvu 34 miliona, zaštiti kulturnog nasleđa skoro 28 miliona, filmu 20 i tako redom

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

03.septembar 2025. Ivan Milenković

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Nismo kao društvo ni krajem osamdesetih, ni pre deset ili petnaest godina, umeli da raspoznamo pogubnost prostakluka i kiča. Nismo videli da pevajuće fontane, ludačka novogodišnja rasveta, idiotski spomenici, i sve to praćeno medijskim šundom, direktno najavljuju totalitarizam, ruševine i smrt

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Za razliku od mainstream albuma tog vremena, Treći svijet nije ciljao na instant prepoznatljivost nego na trajni dojam. A za nekoga tko ga danas prvi put otkriva, to je i dalje ploča koja može otvoriti oči, jer nije nimalo ostarjela ni u temama ni u načinu na koji poziva na maštu i drugačiji pogled na svakodnevicu

Tumačenje stripa

03.septembar 2025. Dušan Pavlović

Cena slobode

Alan Mur, V kao Vendeta, Čarobna knjiga
(400 str, format 225x336 mm); prevod Ivana Jovanović

Esej

21.avgust 2025. Nebojša Broćić

Može li se praviti umetnost od bicikla

Da li ideja umetnika može da ima veći značaj od njegovog rada? Naravno da može. Da li sve to možemo zvati umetnošću? Takođe – da, ako tako želimo. A da li je pozorišna predstava umetnost ili društveni čin? E, o tome nećemo misliti isto

Bioskop

16.jul 2025. Zoran Janković

Na krilima sna o pasivnim prihodima

Uprkos vidljivom naporu da makar koliko uozbilji stvar, Džejms Gan ne odoleva nepotrebnom i usiljenom podsećanju na značaj ljudske dobrote, uvek i svugde, pa ubacuje reference na izraelsko-palestinski sukob, ali ga smešta u postjugoslovenski kontekst, te jedan od zlikovaca govori ekavicom i slepi je sledbenik zapadnog krupnog kapitala. Upravo taj momenat u priču vraća infantilizaciju na velika vrata

Književnost

16.jul 2025. Marjan Čakarević

Pre i posle tzv. smrti

Iako ostaje veran poetici fragmenta, u romanu Samoubistvo Leve je bliži klasičnijem proznom govoru. Ispripovedan u drugom licu, kao obraćanje mrtvom prijatelju, ovaj roman suočava s temeljnim fenomenima ljudskog postojanja: doživljaj sveta i čovekovo mesto u njemu, potomstvo i smisao porodice, savremena umetnost, moderna država, politika itd. Priča, svakako uslovljena temom, ispripovedana je u blago povišenom tonalitetu moderne, tamne patetike, a opet i sa izvesnom vedrinom, koju nameće okolnost da se najvažniji događaj u priči, rasplet dakle, desio već na početku

Pozorište: Glembajevi u Podgorici

25.jun 2025. Božo Koprivica

Pljuni i pljusni

U drugom činu Leone i Glembaj zarili su se jedan u drugog ko kobac u kopca. Taj surovi obračun završio je Glembajevom smrću. U samrtnom hropcu uz pojavu barunice Kasteli, stari Glembaj završio je u naručju sina. To je omaž Mikelanđelu i njegovoj skulpturi “Pijeta”. Scenu “Pijeta” smislio je Danilo Marunović

Festivali: BELDOCS 2025

28.maj 2025. Zoran Janković

Disanje za svoj račun

Tri izuzetna ostvarenja domaćih autora zahtevala su ne samo umetničku već i egzistencijalu odvažnost (ako je to uopšte moguće razlikovati). Želimir Žilnik ne posustaje, Stefan Malešević i dalje voli svoje junake, Maja Novaković odvažno uranja u predele tišine