img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Gorući problem mladih

Veliki procenat mladih Hrvata razmišlja o samoubistvu

22. april 2024, 14:30 I.M. / DW
Pexels / Engin Akyurt
Od depresije pati oko pet odsto svetske populacije
Copied

Dok stariji Hrvatio odlučuju o postizbornom krojenju nove vlasti, u senci se našao krajnje negativan godišnji izveštaj hrvatske pravobraniteljke u kojem se iznose razni podaci o rastućim problemima mladih u toj zemlji

Novi izveštaj pokazuje da su i kod mladih u Hrvatskoj sve izraženiji psihički problemi i bolesti. Žive u vreme naglih promena, imaju egzistencijalne probleme, žive gore nego njihovi roditelji, piše „Dojče vele“ (DW).

Dok stariji Hrvatio dlučuju o postizbornom krojenju nove vlasti, u senci se našao krajnje negativan godišnji izveštaj hrvatske pravobraniteljke u kojem se iznose razni podaci o rastućim problemima mladih u toj zemlji.

Navodi se da 31 odsto populacije između 15 i 24 godine ima simptome anksioznosti, a 21 odsto simptome depresije, dok 17 posto ima teške simptome stresa. Veliki procenat mladih ove dobi razmišlja o samoubistvu, planira ga ili je već pokušalo. Takođe je veliki udeo mladih koji se drogiraju ili patološki piju alkohol. Dodajmo još da 20 odsto te populacije bilo fizički nasilno prema drugima, ili je pretilo nasiljem.

Egzistencijalni problemi

Prema tom izveštaju, mladi ne mogu da reše stambeno pitanje jer su im plate male, kreditna sposobnost nikakva i često rade na određeno vreme. Stoga je kod njih zabeležen porast mentalnih bolesti ili psiholoških tegoba – one u Hrvatskoj muče čak 60 posto osoba u dobi između 15 i 24 godine.

O vezi između socijalnih i ekonomskih, ili egzistencijalnih problema, s psihičkim stanjem pojedinca, upitali smo prof. dr. Darju Maslić Seršić s Odeljenja za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu koja i sama sprovodi istraživanja o navedenoj populaciji.

„Analize ukazuju na činjenicu da socijalni uslovi bitno utiču na mentalno zdravlje, kako mladih, tako i odraslih. Posebno u vreme ekonomskih kriza i veće egzistencijalne neizvesnosti, kao i stope nezaposlenosti, raste broj hospitalizovanih zbog psihičkih tegoba. Tako je i danas“, rekla je Maslić Seršić, navodeći zatim ključne tačke u toj problematici.

Prvo, tu je sama nezaposlenost koja na duže vreme izaziva stanje i osećaj nemaštine, uz gubitak opipljive vremenske strukture dana i sedmice. S tim ide i zamagljivanje životnih ciljeva, generalno svrhe života, pozicije u društvu, pouzdane socijalne mreže.

Psiholozi takvu populaciju označavaju internacionalnim terminom-skraćenicom NEET, što znači „Not in Education, Employment or Training“ (Nisu na obrazovanju, nisu zaposlenni ili na stručnoj obuci).

„NEET je uvek u fokusu brige državne, odnosno tako bi moralo biti, jer su naročito ranjivog mentalnog zdravlja. Pored toga, veliki deo mladih jeste zaposlen, ali i izložen specifičnom stresu nestabilnog tržišta rada. Oni tako nešto ipak zarađuju za svoje životne troškove, mada u veoma povećanoj neizvesnosti“, dodala je.

Nagle društveno-ekonomske promene

„Silom prilika, sve su skloniji tzv. prekarnim poslovima, zbog čega ih na radnome mestu ne zanima ništa osim novca. Posao kod njih ne nalazi funkciju fiksiranja smisla u životu, kao i smisleno iskorišćenog vremena, ni druženja s kolegama, širenja horizonata, doživljaja uspeha, itd. Odvojeni su psihički od sredine u kojoj dnevno provode tolike sate. Druga kategorija, pak, jesu oni koji su obrazovaniji, koje više zanima fleksibilno radno vreme, rad od kuće, digitalno nomadstvo i tsl. No to ne treba da zavara, jer nosi neke bitno drukčije, a zahtevne psihološke izazove“, smatra Darja Maslić Seršić.

U suštini, takvi su profili otišli iz jedne krajnosti, one s kruto zadanim radnim mestima, više tradicionalno određenim, u drugu – prefluidnu, neuhvatljivu.

„Pored nedostatka autoriteta i uzora njima je uskraćena i pouzdana karijerna perspektiva. To ih neretko čini anksioznima, dok ih pomenuti manjak smisla gura u depresiju, a te dve pojave kod mladih često dolaze u paru“, ističe ona.

Pritom je reč o naglim društvenim i ekonomskim promenama koje nisu pogađale roditelje današnjih mlađih ljudi.

„Mladi se nisu genetski promenili, naravno, pa da u tome tražimo uzrok tegobama, nego su odjednom izloženi novonastalim pritiscima i znatno izmenjenoj okolini. Povrh svega, danas o psihičkom zdravlju govorimo direktnije i češće. Konačno, prema određenim istraživanjima, sve više se koriste lekovi iz psihijatrijskog repertoara, ali to je samo suzbijanje posledica“, zaključila je Maslić Seršić, napominjući uz to da lekovi nisu efikasni za većinu problema ovih mladih.

Broji se svaki lajk

U susretu sa diplomiranim socijalnim radnikom Nedjeljkom Markovićem iz udruženja Pragma, koji radi s mladima i porodicama, razgovaramo i o drugim izvorima krize mladih.

Saznajemo podatak da i u Hrvatskoj i u svetu gotovo svaka peta mlada osoba pati od usamljenosti. „Takvi mladi ističu kako nemaju ni jednog dobrog prijatelja, nemaju kome da se povere kada im je teško i teško se nose s negativnim uticajem društvenih mrežagde se meri svaki ‘lajk’ i svaka objava“, kaže on.

Ni sna niti sporta

„Zbog toga često nemaju dovoljno kvalitetnog sna jer moraju proveravati poruke i biti onlajn. Nedostatak sna je jedan od vodećih uzroka ubrzanog narušavanja mentalnog zdravlja kod dece“, dodaje Marković, „posebno ako traje dugo i bez intervencija stručnjaka. U prilog narušavanju zdravlja idu i teške situacije koje deca doživljavaju skoro isto kao i smrt u porodici ili selidbu: razaranje porodice zbog upotrebe droga, alkohola i kockanja, sve zavisnosti koje su u Hrvatskoj dovele ne samo do raspada brakova, nego i porasta nasilja i finansijskih problema svih članova porodice“, ukazuje Marković.

Ovaj sagovornik, inače predsednik organizacije Hrvatska mreža protiv siromaštva, upozorava i na socijalnu izolaciju uzrokovanu tzv. pametnim telefonima koji pojedinim mladima znače jedini kontakt s okolinom.

„Izostaju sportske ili bilo koje druge vanškolske aktivnosti gde bi širili socijalnu mrežu, pokazivali fizičku i mentalnu snagu i upoređivali se s drugima“, kaže Nedjeljko Marković, komentarišući za kraj kako danšnjim mladima ne idu na ruku ni uznapredovale klimatske promene. Čak ih i to, uz neprimereno informisanje, stavlja pod izuzetan pritisak, umesto da im društvo ponudi modele doprinosa rešavanju tog i drugih globalnih problema.

Tagovi:

članstvo EU Evrointegracije Evropska unija ohridski sporazum
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

SAD

25.avgust 2025. M. L. J.

Nacionalna garda sa puškama: Zašto Tramp izvodi vojsku na ulice

Američka Nacionalna garda u Vašingtonu počela je u nedelju da nosi oružje. Donald Tramp hoće da je rasporedi i u Čikagu i Baltimoru. Zašto predsednik SAD izvodi vojsku na ulice američkih gradova

Rusija

24.avgust 2025. I.M.

Tragedija u Moskvi: Eksplozija u Centralnoj dečjoj prodavnici

U centru Moskve došlo je do eksplozije u poznatoj zgradi Centralne dečje prodavnice. Poginula je najmanje jedna osoba, a tri su povređene, od kojih su dve hospitalizovane

Region

23.avgust 2025. S.Ć.

Štrajk: U Crnu Goru se ne može vozom

Do daljnjeg, zbog štrajka železničara, stoje vozovi Crne Gore što se odražava i na saobraćaj u Srbiji

Italija

23.avgust 2025. S.Ć.

Bdenje za 12. 227 dece stradale u ratu Izraela i Hamasa

Sedam sati je trajalo bdenje na kome je kardinal Mateo Zupi pročitao 12. 227 imena dece stradale u ratu Izraela i Hamasa

Turska

23.avgust 2025. Elmas Topdžu / DW

DW: Turski rat protiv švedskog stola

Doručak, ručak, večera, užine, a tamo svega što ti padne napamet. Prejedanje i bacanje hrane. Sada se u Turskoj ozbiljno razmišlja o ograničenju švedskih stolova u hotelima i restoranima

Komentar

Komentar

Kamo dalje Vučiću

Šta znači kada Aleksandar Vučić na razgovor poziva teroriste, ustaše, izdajnike i ostale blokadere i obara cene hrane i kamate na kredite

Ivan Milenković

Komentar

Dva tipa ćacija: Zašto ni Vučić ne veruje batinašima

Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Krvava nedelja i posledice

Devojke i momci – žrtve krvave nedelje – konačno su privukli pažnju Evrope. A u zemlji, dobar deo naprednjačkog biračkog tela više se ne pita da li će biti penzija i plata ako Vučić ode s vlasti, već hoće li ih primati ako ostane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1807
Poslednje izdanje

Režim protiv naroda

Tortura u garaži vlade Srbije Pretplati se
Režim protiv naroda: Sve što ste želeli znati o policiji

MUP Srbije u brojkama i slovima

Režim protiv naroda: Ivica Dačić, portret savremenika

Ponoćni ministar za prebijanje građana

Enkoridž 2025.

Samit komšija na liniji datuma – koja razdvaja juče od sutra

“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen

Previše pametni da bi bili zvezde

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure