
Samit u Tjenđinu
Bili jednom Putin, Si i Modi
Samit Šangajske organizacije za saradnju pokazuje kako Kina, Indija, Rusija i ostali misle da se suprotstave „zapadnocentričnom“ svetu
Više od 140 država priznaje Palestinu. Da će se njima pridružiti najavile su Francuska, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Australija. SAD i Nemačka za sada čvrsto drže stranu Izraela
Dok rat u Gazi i dalje traje, a mirovni pregovori stoje, mapa sveta se polako menja – sve više država odlučuje da formalno prizna državu Palestinu. Iako je to odavno učinila većina članica Ujedinjenih nacija, talas priznavanja je tek sada stigao do zapadnih saveznika Izraela. Palestinu su kao državu priznale i neke karipske zemlje, a nove najave nagoveštavaju da će se broj zemalja koje je priznaju uskoro približiti tri četvrtine članstva UN.
Istovremeno svetske sile kave su Sjedinjene Države i Nemačka ne menjaju svoj odnos prema palestinskoj državi, smatrajući da priznanje treba da proistekne iz mirovnog sporazuma, a ne iz jednostranih odluka.
U prethodnom periodu je nekoliko zapadnih država najavilo da će priznati Palestinu, a među najnovijim prijavama su – Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kanada, Malta i Australija. Ove najave stručnjaci tumače kao deo rastućeg talasa reakcija na rat u Gazi, na humanitarnu katastrofu koju je izazvao Izrael, te kao pokušaja da se obnovi međunarodni pritisak za dvodržavno rešenje.
Australijska vlada je izričito rekla da će priznanje biti realizovano tokom zasedanja Generalne skupštine UN u septembru, uz uslov da Palestinska uprava ispuni određene političke garancije, kao što je garancija da Hamas neće imati udeo u budućoj vlasti.
Pre Australije je najava Francuske o priznavanju krajem prošlog meseca podigla dosta medijske prašine i izazvala mnogobrojne komentare.
Kkrajem jula je francuski predsednik Emanuel Makron na društvenoj mreži X objavio da će formalizovati ovu odluku na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u septembru.
„Hitno je da rat u Gazi prestane i da se spasi civilno stanovništvo”, rekao je francuski predsednik.
Francuski predsednik je pružao podršku Izraelu nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. i često se javno zalaže protiv antisemitizma, ali je u poslednje vreme sve više nezadovoljan izraelskom ratnom politikom u Gazi, podsećaju agencije.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je rekao da potez Francuske „nagrađuje teror“, a američki državni sekretar Marko Rubio da SAD „snažno odbacuju“ Makronovu „nepromišljenu“ objavu.
Koje su države prošle godine priznale palestinsku nezavisnost?
U 2024. godini Palestina je dobila na značaju pa je pokrenut svojevrstan „talas“ priznanja. Tada su formalno priznale formalno priznale Državu Palestinu Norveška, Irska, Španija i Slovenija, kao i karipske države Bahami, Trinidad i Tobago, Jamajka i Barbados.
Taj niz preokreta u spoljnoj politici mnogih zemalja pojačao je međunarodnu polemiku i doveo do diplomatskih povlačenja ambasadora i ozbiljnih reakcija Izraela.
Koliko država članica UN priznaje Palestinu ?
Broj država koje priznaju Palestinu se menja, ali formalni podaci govore da je nakon odluke Slovenije broj priznavanja došao do 147 država članica Ujedinjenih nacija, odnosno. preko tri četvrtine članstva ove organizacije. Taj zbir uključuje većinu država Globalnog juga, kao i velike zemlje poput Kine, Indije i Rusije koje su Palestinu priznale još krajem 1980-ih ili nešto kasnije.
Palestina ima status „nečlanice posmatrača“ u UN od 2012. — priznavanja na bilateralnom nivou su nešto drugo i dolaze postepeno.
Koje najmoćnije države ne priznaju Palestinu?
Među najvažnijim svetskim silama koje i dalje ne daju formalno priznanje su Sjedinjene Države i Nemačka koja poslednjih meseci ponavljala da nema kratkoročnih planova za priznavanje i da će takav korak biti vezan za širi politički okvir i bezbednosne garancije.
Opšti obrazac je da su najveći strateške partneri Izraela (pre svega SAD) i dalje protiv unilateralnih priznanja, dok se EU i drugi saveznici sada dele na one koji su već priznali ili najavili priznanje i one koji se još uvek sutručavaju.
Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.
Samit Šangajske organizacije za saradnju pokazuje kako Kina, Indija, Rusija i ostali misle da se suprotstave „zapadnocentričnom“ svetu
Noćašnji zemljotres jačine 6 stepeni Rihterove skale pogodio je istočni Avganistan, pri čemu je oko 800 ljudi izgubilo život, a više od 2.800 je povređeno. Spasilačke ekipe pokušavaju da stignu do udaljenih sela, dok se strahuje da će broj žrtava još rasti
Sutra počinje zvanični program samita Šangajske organizacije za saradnju, veliki svetski događaj, na koji je pozvan predsednik Vučić. On je izjavio da će o tom putu odlučiti u zavisnosti od prilika u zemlji
Marla-Svenja Libih, nekadašnji neonacista Sven Libih, nije se pojavila na izdržavanju kazne u Kemnicu i sada je u bekstvu. Slučaj je pokrenuo žestoku raspravu o tome da li novi Zakon o samoodređenju olakšava zloupotrebe
Hrvate u današnjem svetu niko ništa ne pita, kaže filozof Boris Buden. Ali „zato je tu bolja prošlost. Ko to kaže, ko to laže da su ustaše izgubile Drugi svetski rat?“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve