Svetski poznati strit-art umetnik Benksi bi konačno mogao da otkrije svoj identitet nakon što je policija pokrenula istragu o njegovom najnovijem umetničkom delu na Kraljevskom sudu pravde u Londonu
Ulični umetnik Benski je uspeo da zadrži svoj identitet u tajnosti od svog pojavljivanja sredinom devedesetih, ali će možda morati da otrkije ko je zbog murala „Kraljevski sudovi pravde. London“.
Policija Londona ispituje nedavni Benskijev rad, na kojem je prikazan sudija koji tuče demonstranta koji drži transparent isprskan krvlju. Ovaj mural mogao bi umetnika da izvede pred sud gde bi njegovo ime bilo otkriveno javnosti.
Veruje se da je delo komentar na masovna hapšenja demonstranata koji podržavaju „Akciju za Palestinu“. Pojavilo se nakon što je u subotu uhapšeno skoro 900 ljudi zbog protesta protiv vladine zabrane ovog skupa.
Prekrečeno
Umetničko delo je brzo prekriveno velikim crnim plastičnim pločama i sa dve metalne barijere, a čuvaju ga službenici obezbeđenja.
Britain Art BanksyPrekrečen mural; Foto: Danny Halpin/PA via AP
Benksi je stekao popularnost kao neko ko se kroz svoju umetnost suprotstavio liberalkapitalizmu, konzumerizmu i svim sistemima moći koji karakterišu današnje globalno društvo. Birajući da ostane anoniman, na početku karijere kako ne bi bio uhapšen, a kasnije kako bi osigurao svoju nezavisnost, Benksi je danas najpoznatiji ulični umetnik na svetu, a njegovi radovi dostigli su astronomsku vrednost. Recimo, njegova slika Devojka sa balonom, koja je zauzela centralno mesto u muzeju Mudek, a koja je nedavno izazvala kontroverze u poznatoj aukcijskoj kući „Sodebi“ u Londonu, prodata je za milion funti. Inače slika je simbol kampanje za podršku žrtvama rata u Siriji, a voljom umetnika posle samouništenja dobila je naziv Ljubav je u kanti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Napad SAD i Izraela na Iran uspeo je ono što je retko kojem sukobu “pošlo za rukom” – ubijeni su brojni verski i politički lideri Teherana, dok civile više niko ne broji. Svetsko tržište nafte se raspalo, a zauvek je izbrisan decenijama građen osećaj sigurnosti u bogatim petro-monarhijama Zaliva. Izraelu nije svejedno jer iranske rakete i dronovi sve češće prolaze kroz njegovu protivvazduhoplovnu odbranu. Tramp se ponovo posvađao sa saveznicima iz NATO, koje je optužio za kukavičluk, a u par navrata je proglasio pobedu dok rakete i dronovi samoubice u rojevima lete u oba smera, u tri smene. I sve to za samo 23 dana rata! Nije malo
Južno od Johanesburga kuca industrijsko srce Južnoafričke Republike. Ovaj region je decenijama nosio ekonomiju zemlje i borio se protiv aparthejda. Danas su radinici ostavljeni na ulici birajući da li da se leče ili da jedu
Iako je Kvinsi Adams imao uticaja, Monro je taj koji je dao poslednji pečat načelu neintervencije, nemešanja u poslove zemalja na Zapadnoj hemisferi, kao i stavovima protiv kolonizacije i rekolonizacije, te uzimanju sudbine obe Amerike u ruke Amerikanaca
Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!