
Izložba
Mirjana Boba Stojadinović: Moja četiri grada
„Mestopriča“ je izložba kojom Mirjana Boba Stojadinović označava 25 godina rada. Njena tema je prostor, načini na koje prostor omogućuje kreativne, društvene i političke frekvencije svakodnevice
„Mestopriča“ je izložba kojom Mirjana Boba Stojadinović označava 25 godina rada. Njena tema je prostor, načini na koje prostor omogućuje kreativne, društvene i političke frekvencije svakodnevice
Nakon što smo juče objavili tekst o iznenadnom iseljenju biblioteke „Fontana“, stigli su odgovori Jasmine Ninkov iako smo joj pitanja o ovom slučaju poslali još u četvrtak. Direktorka Biblioteke grada izabrala je da ne rasvetli ovaj slučaj
Ćuti se o razlozima zašto je iznenada iseljena biblioteka „Fontana“ na Novom Beogradu, a dostupne informacije su nepotpune i netačne. Sumnja se da je biblioteka, koja je od javnog, uklonjena radi nečijeg privatnog interesa
Danas je ispred hotela „Jugoslavija“ održan protest zbog najave rušenja ovog arhitektonski i istorijski znamenitog objekta i izgradnje još jednog megalomanskog stambeno-poslovnog kompleksa na njegovom mestu. Učesnici su poručili da razvoj Beograda ne smeju da diktiraju investitori, već da on mora da se rukovodi interesom Beograđana
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
„Šta god da radim, uglavnom ne razmišljam o posledicama. Jer da razmišljam o posledicama, onda ne bih mogao to da radim. Mislim da bismo imali još mnogo uspešnih stvaralaca u ovoj oblasti kada bi oni mogli da savladaju strah koji je ovde veoma prisutan. U umetnosti nema mesta strahu, to su dve stvari koje ne idu zajedno. Odsustvo straha je ono što umetnika razlikuje od običnog dekoratera”
Osnovna teza knjige Istorija modernog prosvetiteljstva Volfganga Šmalea je da se duhovna i idejna srž našeg doba treba potražiti u epohi prosvetiteljstva pošto su druge ideologije i velike priče kroz istoriju postale previše kompromitovane da posluže u tu svrhu
Dirljivi omaž glumcu, filmskoj umetnosti i vremenu kad je film smatran uzvišenom umetnošću, autobiografija, dokument o 65 godina karijere reditelja Zdravka Šotre pa ujedno i ovdašnje kinematografije, i još mnogo toga je njegova knjiga Mojih 500 glumaca koju su objavili “Službeni glasnik” i RTS
“Magi je bila svestrano zainteresovana za sve umetnosti i znala je vrlo dobro da brzo proceni ono što je zaista vredno i da to unese u sebe, tu ‘poruku’ koju bi određeno umetničko delo nosilo u sebi. Za muziku ne treba mnogo da govorim jer je muzika bila suštinski deo nje same. Kao osoba sa apsolutnim sluhom, sa klasičnim muzičkim obrazovanjem i natprirodnim talentom za klavir, muzika je bila njen prirodni svet, kao da se već rodila sa muzikom u sebi”
Grandž ikone iz Sijetla na novom albumu ostaju verni svojim korenima, a vibrantna energija, snažan i sirov zvuk pesama, oda su kreativnom duhu koji ih je decenijama držao na vrhu globalne rok scene. Nakon karijere duge 34 godine, čini se da se ono što je najvažnije ipak nalazi iza svih tih žestokih rifova i moderne produkcije. A to je da je Perl džem grupa kojoj je i dalje stalo
Danas je „Laguna“ uručila Institutu „Dr Vukan Čupić“ aparat od izuzetne važnosti za obolele od retkih bolesti, a Muzej Zepter će bibliotekama darivati 3000 svojih knjiga
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
U Berlinu je otvorena izložba 12 umetinika iz bivše Jugoslavije. Ideja izložbe je da se objasni postkolonijalna, postmigrantska ali i feministička perspektiva fenomena gastarbajtera
Svečano otvaranje Bijenala je u subotu, Srpskog štanda je sutra, a izložba „Exposition Coloniale“ Aleksandra Denića kojom se predstavljamo na ovoj najstarijoj svetskoj izložbi umetnosti, već je na listi izložbi koje se moraju videti
Istorijskom muzeju bi više odgovarala popravka postojećeg prostora nego selidba u zgradu Železničke stanice. Direktorka Dušica Bojić kaže da bi problem bio rešen za manje od godinu dana i za manje od 25 miliona dinara. Nije isključeno da bi takvo rešenje odgovaralo i Beogradu na vodi koji je vlasnik parcele na kojoj se nalazi zgrada Železničke stanice, ali ne i zgrade
Umetnica Rut Patir traži prekid vatre i oslobađanje Hamasovih talaca iz Gaze. Hoće da stoji uz one čiji se vrisak čuje – rekla je odbijajući da na Venecijanskom bijenalu otvori paviljon Izraela
Kandidati se elektronski prijavljuju na portalu „Moja srednja škola" (mojasrednjaskola.gov.rs)
ULUS je pozvalo Ministarstvu kulture da objavi rezultate zato što je rok prošao pre 60 dana. Kažu da postoji bojazan od novih malverzacija konkursnim odlukama komisija
Mlada rediteljka o Žarku Lauševiću koji je glumio u njenom filmu „Hrana za golubove“, o snimanju studentskih filmova, o državi koja ne prepoznaje vrednost, i o filmu koji se uprkos svemu što ne valja - voli
Hrvatska policija potvrdila da je započela sa istragom u slučaju reditelja Dalibora Matanića, ali i da je dužna da vodi brigu o tajnosti u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku, te da u ovom trenutku nisu u mogućnosti da iznose detalje
Komentarišući odluku vlade Srbije da izmeni Prostorni plan područja posebne namene, predsednik Akademije arhitekture Srbije je rekao da je projekat Beograda na vodi - velika prevara
Ciklus filmova snimljenih po delima Branka Ćopića punih humora i nadanja, prikazuje se u Jugoslovenskoj kinoteci
“Ako oduzmete reditelju mogućnost da režira ili bilo kom umetniku da stvara, taj čovek je u velikoj meri samo prividno živ. Iz dana u dan se pojačava osećaj nedostatka smisla. A aktuelna vlast veoma dobro zna nepisano pravilo: ako hoćeš da ubiješ čoveka a da ne snosiš odgovornost, ubedi ga da je beskoristan”
“Ako angažovanost podrazumeva moju nameru da na nešto utičem ili čak menjam, onda ja nisam nimalo angažovana. Pišem ono o čemu razmišljam ili što proživljavam, moglo bi se reći da pišem iz prosto sebičnih razloga. Terapijski. Ali isto tako mi je i drago kad se desi prepoznavanje, a dešava se. I zato, na kraju priče, retroaktivno, mogu da kažem da tu i leži moja angažovanost – sročim i muzički uobličim teme koje dotiču neke ljude, nekad i mnoge ljude”
Možemo li da govorimo o stradanju žene a da pritom potpuno isključimo muškarca osim kao nasilnika (koga pojedu svinje)? Ako insistiramo na tome da žene govore o ženskoj patnji ženama (u publici), dolazimo u situaciju da se problem nasilja nad ženama tiče samo jedne društvene “niše” tj. postaje tzv. manjinsko pitanje