Ovih dana moda je zakoračila u jedan novi svet – digitalni, gde se garderoba ne stvara rukama, već putem kodova i algoritama – pogledajte Instagram fotografkinje Helen Breznik
Svi se, barem delimično, sećamo onih trenutaka kada smo kao deca posmatrali kako nastaje garderoba, kako krojačice sa lakoćom oblikuju tkaninu i štepaju komade koji će postati haljine, suknje kaputi …
Ovih dana moda je zakoračila u jedan novi svet – digitalni, gde se garderoba ne stvara rukama, već putem kodova i algoritama, a na platformi Instagram AI modne konstrukcije osvajaju publiku, donoseći nešto novo, neočekivano i uzbudljivo.
Helen Breznik
Helen Breznik, fotografkinja koja je popularnost stekla autoportretima koji kao da pripadaju nekim drugim vremenima, sada donosi nešto novo, i to za svet mode, nešto što nije samo fotografija već zadire i u svet stvaranja novih kreacija.
U kontekstu njenog novog interesovanja, jedna njena ranija izjava o fotografiji deluje jasnije: „Želim i mogu da pobegnem iz običnog – u idiličan svet. Stvaram likove koji nisu nužno ja, ali su odraz onoga što mi se sviđa“.
Kada posetimo Instagram profil Helen Brezik, umesto pomoću šivaćih mašina, makaza i metrima materijala, pred našim očima oživljava svet generisan veštačkom inteligencijom.
Njene kreacije su poput savremenih bajki, gde su tkanine protkane svetlom i senkom, a siluete deluju kao da su oblikovane vetrom. Koristeći alate kao što su Midjourney i DALL-E, Helen stvara odeću koja lebdi između stvarnosti i fantastike, pozivajući nas da se zapitamo – da li bi ovakva haljina zaista mogla da se napravi?
Kako nastaju kreacije u digitalnoj stvarnosti? Kako je moguće da AI algoritmi oblikuju nešto toliko jedinstveno i intrigantno, a opet tako daleko od stvarnog sveta?
Helen Brezik nije sama na ovom putovanju. Tu su i drugi profili koji takođe koriste AI kako bi pomerili granice mode.
Digitalno u analogno
Jedno od pitanja koje se nameće jeste koliko su ove AI modne kreacije izvodljive u stvarnom svetu. Mnoge od njih izgledaju kao da prkose zakonima fizike, sa lebdećim elementima i teksturama koje još uvek nisu izvodljive sa današnjim materijalima i tehnologijama. Ali baš kao što su nekada davno krojači i obućari u svojim malim radionicama osmišljavali i realizovali unikate, tako i danas napredak u tehnologijama kao što su 3D štampa i progresni tekstili mogu omogućiti prevođenje ovih digitalnih snova u stvarnost.
I kao što je bilo potrebno vreme da se shvati svaki element u izradi dosadašnje modne ponude, tako je i ovde potrebno strpljenje da bi se pronašao način da se digitalno pretvori u analogno. Dizajneri kao što je Iris van Herpen već uspevaju da uvedu elemente AI inspirisanih kreacija u svoje kolekcije, pokazujući da granica između virtuelnog i stvarnog postaje sve tanja.
Ko je autor ovih kreacija
Sada, umesto mašina, papira i olovke, dizajneri sve češće koriste AI alate koji omogućavaju stvaranje neverovatnih vizuala putem jednostavnih tekstualnih unosa, procesom koji nije ništa manje kompleksan nego u starim radionicama.
Umetnici počinju sa jednostavnom idejom, koju zatim AI pretvara u slike, nudeći različite verzije i varijacije. Dizajner zatim bira, dorađuje i adaptira ove slike, oblikujući konačni digitalni proizvod.
Ko je pravi autor ovih kreacija? Da li će AI zameniti ljudske dizajnere, ili će ih samo nadopuniti? Da li ćemo jednog dana nositi odeću koju kreira AI, ili će ona ostati u sferi digitalnih fantazija?
Etika AI u modi postaje sve značajnija tema, ali na kraju, možda je najvažnije prepoznati potencijal koji ove tehnologije nude.
Baš kao što pamtimo one tajnovite procese izrade sa početka naše priče, sada posmatramo sa divljenjem i strepnjom kako AI moda otvara nove dimenzije kreativnosti. Na Instagramu, ove kreacije nisu samo slike, već prozori u svetove gde se spajaju umetnost, tehnologija i moda. I dok nas AI moda poziva da zamislimo budućnost u kojoj je sve moguće, ona nas takođe podseća na to kako se kroz istoriju, uvek iznova, moda kao i sama umetnost razvijala, oblikujući našu stvarnost i proširujući granice onoga što je moguće.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Najbolji srpski teniser Novak Đoković poražen je u polufinalu Vimbldona od Janika Sinera. Italijanski teniser će se u nedelju protiv Karlosa Alkaraza boriti za titulu na najprestižnijem svetskom grend slemu
Nepune dve godine pošto je svečano otvorena, železnička stanica „Beograd Centar“ – poznatija kao Prokop – suočava se sa problemima. Pukotine u peronskim gredama i nedovoljna armatura zahtevaju rekonstrukciju, a nadležni su već pokrenuli postupke za odobrenje radova, piše „Forbes Srbija". Oglasila se je i „Infrastruktura železnice Srbije“, koja tvrdi da je železnička stanica u Prokopu bezbedna za korišćenje, kao i da se planirani radovi na ojačanju peronskih greda odnose se na one koje su izgrađene 1997. godine
Manifest protiv kolonijalne vlasti, analiza različitih mehanizama ekonomske eksploatacije, ali i autobiografija sina roba, i naličje razvijenog društva Holandije – sve to je knjiga Antona de Koma Mi, surinamski robovi
Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa
Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!