Stručnjaci Ujedinjenih nacija za ljudska prava zabrinuti su zbog obračuna vlasti Srbije sa građanima usred, kako kažu, „jednog od najvećih protestnih pokreta u novijoj istoriji zemlje“
Ko i kada sme da nosi fantomku? Kada i zašto policija ćuti, a kada bije? Ko im naređuje, odnosno čija je odgovornost za scene kojima prisustvujemo? Napadaju li građane kriminalci u uniformama? Ko je ko među partijskom policijom? Kako je SNS promenio krvnu sliku policije?
Izveštaj Evropske komisije o vladavini prava za ovu godinu konstatuje da su institucije u Srbiji pokazale nesposobnost da odgovore na tragediju koja se dogodila u Novom Sadu. Zato je, prema oceni EK, pad nadstrešnice otkrio duboku institucionalnu krizu
Predstavnici stranaka u Bundestagu su u razgovoru za DW osudili nasilje nad studentskim protestima u Beogradu. Ali su istovremeno ukazali i na opasnost od nacionalističkih tonova koji su se mogli čuti na protestima
Ima navoda o nezakonitoj i prekomernoj upotrebi sile prilikom hapšenja demonstranata, saopštile su organizacije Amnesti internešnal i Civil rajt difenders
Nemačka i čitava Evropska unija pomno posmatraju društveno-političku situaciju u našoj zemlji. Deluje da Vučić uskoro može da ostane bez podrške zapada
Tekući protesti – vođeni načelima demokratije, solidarnosti i empatije, sa izraženim oslobodilačkim potencijalom – jasno su uzdrmali preovlađujuću autoritarnost u svim segmentima društva. Zbog toga je i pad podrške smrtnoj kazni bio očekivan. Najnovije istraživanje javnog mnjenja, sprovedeno u maju ove godine, pokazuje upravo da je podrška smrtnoj kazni opala za deset procentnih poena, dok je za isti procenat porastao broj građana koji joj se protive
Dok se predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ministar finansija redovno hvale ekonomskim pokazateljima, uz u poslednje vreme prebacivanje odgovornosti na građanske i studentske proteste za privredni pad, svaki peti stanovnik Srbije živi u riziku od siromaštva
Studenti su zaboravili na fiziku. Posebno na Drugi zakon termodinamike koji kaže: ako postoji vakum u sistemu, čestice iz oblasti veće koncentracije će se širiti kako bi popunile prostor. Zaboravili su da nema političkih protesta, pa ni onih studentskih, bez političke sadržine
U Srbiji se u subotu protestovalo u 13 gradova ne bi li se primenio Zakon o dobrobiti životinja. Godišnje se podnese oko 200 krivičnih prijava, od čega tek desetak rezultira krivičnom presudom
Tuča u Bloku 4, napad na profesorku, radnika obezbeđenja i studenta Pravnog fakulteta, pokušaj gaženja studenata u Nišu... „SNS nasiljem pokušava da demotiviše ljude da se uopšte pojave na protestima", kaže za "Vreme" bivši ministar policije Bože Prelević
Širom Srbije, u čak 34 grada, u nedelju, 1. juna održani su protesti „Vostani Serbije“, koji su završeni odavanjem 16-minutne pošte poginulima u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Iz svih gradova upućena je ista poruka: da građani žele raspisivanje izbora da neće odustati od borbe
Tabloidi ga nazivaju finansijerom blokada i „izazivačem haosa da bi se srušila Srbija“. IT-ijevac iz Amerike Nenad Milanović poručuje da samo studenti treba da budu na listi za vanredne parlamentarne izbore
Irski novinar Čej Bouz snimio je prvi deo dokumentarca pod nazivom „Rat iz senke“ koji se bavi uticajem stranih sila koje mešetare Srbijom i navodno rukovode „obojenom revolucijom”. Za koga zapravo radi ovaj čovek koji živi u Moskvi a na koga se poziva „Informer”
Skupštinu u rasejanju su formirali ljudi koji godinama, pa i decenijama, žive u inostranstvu i uspešni su u svojim oblastima rada. Pokušavaju da, pored novca, u maticu šalju i dobre ideje i pomognu studentima najbolje što mogu
Kako bi ugušilo pobunu, obustavu rada i štrajk, Ministarstvo prosvete odlučilo je da zaposlenima u školskim ustanovama isplati zarade po učinku. Tako su u februaru i martu na račune zaposlenih u osnovnim i srednjim školama u Srbiji legli iznosi od često svega nekoliko hiljada dinara. Kako žive nastavnici s umanjenim platama i da li će umanjenje biti nadoknađeno
O vandrednim izborima u Srbiji koje trenutno zahtevaju studenti, pišu i strani mediji, navodeći da su oni „rezultat višemesečnih demonstracija protiv korupcije koje su uzdrmale čvrstu kontrolu koju populistički predsednik Aleksandar Vučić ima nad vlašću u ovoj balkanskoj zemlji“
Srpskom protestnom pokretu preti neuspeh, kao i mnogim sličnim širom sveta. Razlog je uvek isti: odbijanje saradnje sa političkim partijama, piše Frankfurter algemajne cajtung
Protesti širom Srbije održani su na Međunarodni praznik rada kada je obeleženo i šest meseci od pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Šta se dogodilo u Beogradu, Novom Sadu i Nišu?
Kanadski glumac Rob Stjuart, koga je Srbija devedesetih obožavala u ulozi Nika Slotera u seriji Tropska vrelina, podržao je studente u blokadi i poručio im da oni mogu biti iskra demokratije u celom svetu
Prevod
Zabrinjavajući obrazac represije
Oni su primetili da je reakciju Vlade obeležio zabrinjavajući obrazac represije.
Kako navode, mirni demonstranti suočavali su se sa zastrašivanjem, fizičkim napadima, nadzorom i hapšenjima, često bez pravnog osnova, studenti i univerzitetski zvaničnici bili su „mete koordinisanih kampanja blaćenja“, pri čemu su mediji bliski vlastima objavili stotine klevetničkih tekstova i označili demonstrante kao „teroriste - termin koji su koristili i predstavnici vlasti“.
„Od kraja juna 2025, Srbija je iskusila eskalaciju policijskog postupanja prema mirnim, studentskim protestima, a izveštaji ukazuju da se, na pojedinim mestima, dnevno dešavalo više od 200 demonstracija. Vlasti su odgovorile prekomernom silom, proizvoljnim hapšenjima i produženim zadržavanjima, uključujući i srednjoškolce i studente. Izveštaji o nezakonitom nadzoru, ozbiljnim povredama i angažovanju neidentifikovanih ili policajaca u civilu izazvali su ozbiljnu zabrinutost u vezi sa transparentnošću, odgovornošću i poštovanjem ljudskih prava“, ukazuju stručnjaci UN-a.
Vlada kažnjava mlade
Umesto da sasluša glasove mladih ljudi, Vlada Srbije je, ističu, odlučila da ih kazni.
„Ovakav pristup ne samo da krši međunarodne standarde ljudskih prava, već po svojoj prirodi podriva same temelje demokratskog društva“, ocena je stručnjaka.
Ukazuju da su obrazovne institucije pod pritiskom, plate nastavnika su smanjene i/ili obustavljene, a sredstva za istraživanja drastično smanjena. Takođe, dodaju, srednjoškolci i njihovi nastavnici navodno su bili podvrgnuti administrativnoj proveri i pretnjama disciplinskim merama zbog učešća u demonstracijama ili njihove podrške.
„Kako se akademska godina završava i počinje upis, pozivamo Srbiju da obnovi svoju posvećenost ljudskim pravima i smislenom dijalogu“, poručili su stručnjaci.
Izražavaju nadu da će nova školska godina omogućiti studentima i nastavnicima da uče i predaju bez zastrašivanja.
Stručnjaci UN-a pozvali su Vladu Srbije da odmah prekine sve oblike odmazde i zastrašivanja, da obezbedi bezbednost i prava studenata, nastavnika, branilaca ljudskih prava, aktera civilnog društva i građana i da stupi u smislen dijalog sa akademskim institucijama, navodi se u apelu koji potpisuje sedmoro stručnjaka UN-a.
Odgovor Misije Srbije pri UN-u
Na saopštenje stručnjaka UN-a, stigao je odgovor Misije Srbije pri toj organizaciji.
„Srbija ostaje čvrsto posvećena zaštiti ljudskih prava, slobode izražavanja i mirnog okupljanja, uključujući nezakonita, odnosno neregistrovana okupljanja koja daleko prevazilaze zakonske granice slobode izražavanja“, saopštila je Misija Srbije pri Ujedinjenim nacijama (UN) u Ženevi.
Misija Srbije je na apel kolega iz UN-a odgovorila da, iako Srbija ostaje posvećena zaštiti ljudskih prava, nijedna demokratija ne može da toleriše nasilne proteste ili namerne pokušaje destabilizacije institucija, pod bilo kojim izgovorom.
„U poslednje vreme, Srbija se suočava sa ozbiljnim i alarmantnim događajima koji prevazilaze demokratsko političko ponašanje Posebno zabrinjavaju sve teži incidenti usmereni na izabrane zvaničnike, savetnike, policajce i političke institucije, što predstavlja narušavanje demokratskih principa“, saopštila je misija na Iksu.
Serbia remains firmly committed to the protection of human rights, freedom of expression and peaceful assembly, including unlawful/unregistered gatherings that go well beyond the legal boundaries of freedom of expression. However, no democracy can tolerate violent protests, or… pic.twitter.com/aMqITUnp9V
U objavi se dodaje da, iako su demonstracije ispred javnih institucija legitimne, incidenti koji se pominju nisu izraz neslaganja, već sredstvo prisile.
„Srbija očekuje puno priznanje svog demokratskog okvira i složene realnosti na terenu pre nego što se donesu bilo kakvi preuranjeni zaključci“, zaključila je Misija Srbije pri UN.
Izvor: N1Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.',
title: 'Stručnjaci UN-a: U Srbiji na delu sistemski pokušaj utišavanja kritičkih glasova',
pubdate: '2025-08-04 19:20:20',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Ljudska prava,Protesti u Srbiji,Studenti u blokadi,Ujedinjene nacije,UN",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Stručnjaci UN-a: U Srbiji na delu sistemski pokušaj utišavanja kritičkih glasova',
'pageContent': 'Stručnjaci za ljudska pravaUjedinjenih nacija (UN) izrazili su duboku zabrinutost zbog pojačanog obračuna vlasti Srbije sa studentima, profesorima, braniocima ljudskih prava, akterima civilnog društva i građanima usred jednog od najvećih protestnih pokreta u novijoj istoriji zemlje.
„Ono čemu svedočimo u Srbiji jeste sistematski pokušaj da se utišaju kritički glasovi i demontira nezavisnost akademskih institucija“, rekli su stručnjaci, dodajući da ovo nije samo studentski protest već „test odgovornosti u oblasti ljudskih prava i otpornosti demokratije“.
Pristup pravdi, efikasni pravni lekovi i reparacija, kako se ocenjuje, predstavljaju fundamentalno pravo prema međunarodnom pravu o ljudskim pravima, smatraju stručnjaci UN.
Žrtve moraju da traže pravdu
Žrtve kršenja ljudskih prava, kako ukazuju, moraju imati mogućnost da traže pravdu, dobiju naknadu i budu zaštićene od daljih šteta i odmazde.
„Protesti, koje predvodi pokret 'Studenti u blokadi', izbili su krajem 2024. i od tada su se proširili širom Srbije. Ono što je počelo kao poziv na odgovornost posle tragičnog urušavanja nadstrešniceŽelezničke stanice u Novom Sadu - u kojem je poginulo 16 ljudi i teško povređeno više njih - preraslo je u opštenarodni zahtev za odgovornost, transparentnost, pravdu i ulaganje u obrazovanje. Pokret je dostigao vrhunac u martu 2025, kada se stotine hiljada ljudi okupilo u Beogradu u snažnom prikazu građanskog jedinstva“, naveli su stručnjaci UN-a.
#Serbia must halt crackdown on student movement, uphold human rights & academic freedom: UN experts call on the 🇷🇸 Govt to immediately cease retaliations & intimidations and ensure the safety & rights of students, educators & human rights defenders.https://t.co/KZl56LR4DWpic.twitter.com/huXtREgUp6
Zabrinjavajući obrazac represije
Oni su primetili da je reakciju Vlade obeležio zabrinjavajući obrazac represije.
Kako navode, mirni demonstranti suočavali su se sa zastrašivanjem, fizičkim napadima, nadzorom i hapšenjima, često bez pravnog osnova, studenti i univerzitetski zvaničnici bili su „mete koordinisanih kampanja blaćenja“, pri čemu su mediji bliski vlastima objavili stotine klevetničkih tekstova i označili demonstrante kao „teroriste - termin koji su koristili i predstavnici vlasti“.
„Od kraja juna 2025, Srbija je iskusila eskalaciju policijskog postupanja prema mirnim, studentskim protestima, a izveštaji ukazuju da se, na pojedinim mestima, dnevno dešavalo više od 200 demonstracija. Vlasti su odgovorile prekomernom silom, proizvoljnim hapšenjima i produženim zadržavanjima, uključujući i srednjoškolce i studente. Izveštaji o nezakonitom nadzoru, ozbiljnim povredama i angažovanju neidentifikovanih ili policajaca u civilu izazvali su ozbiljnu zabrinutost u vezi sa transparentnošću, odgovornošću i poštovanjem ljudskih prava“, ukazuju stručnjaci UN-a.
Vlada kažnjava mlade
Umesto da sasluša glasove mladih ljudi, Vlada Srbije je, ističu, odlučila da ih kazni.
„Ovakav pristup ne samo da krši međunarodne standarde ljudskih prava, već po svojoj prirodi podriva same temelje demokratskog društva“, ocena je stručnjaka.
Ukazuju da su obrazovne institucije pod pritiskom, plate nastavnika su smanjene i/ili obustavljene, a sredstva za istraživanja drastično smanjena. Takođe, dodaju, srednjoškolci i njihovi nastavnici navodno su bili podvrgnuti administrativnoj proveri i pretnjama disciplinskim merama zbog učešća u demonstracijama ili njihove podrške.
„Kako se akademska godina završava i počinje upis, pozivamo Srbiju da obnovi svoju posvećenost ljudskim pravima i smislenom dijalogu“, poručili su stručnjaci.
Izražavaju nadu da će nova školska godina omogućiti studentima i nastavnicima da uče i predaju bez zastrašivanja.
Stručnjaci UN-a pozvali su Vladu Srbije da odmah prekine sve oblike odmazde i zastrašivanja, da obezbedi bezbednost i prava studenata, nastavnika, branilaca ljudskih prava, aktera civilnog društva i građana i da stupi u smislen dijalog sa akademskim institucijama, navodi se u apelu koji potpisuje sedmoro stručnjaka UN-a.
Odgovor Misije Srbije pri UN-u
Na saopštenje stručnjaka UN-a, stigao je odgovor Misije Srbije pri toj organizaciji.
„Srbija ostaje čvrsto posvećena zaštiti ljudskih prava, slobode izražavanja i mirnog okupljanja, uključujući nezakonita, odnosno neregistrovana okupljanja koja daleko prevazilaze zakonske granice slobode izražavanja“, saopštila je Misija Srbije pri Ujedinjenim nacijama (UN) u Ženevi.
Misija Srbije je na apel kolega iz UN-a odgovorila da, iako Srbija ostaje posvećena zaštiti ljudskih prava, nijedna demokratija ne može da toleriše nasilne proteste ili namerne pokušaje destabilizacije institucija, pod bilo kojim izgovorom.
„U poslednje vreme, Srbija se suočava sa ozbiljnim i alarmantnim događajima koji prevazilaze demokratsko političko ponašanje Posebno zabrinjavaju sve teži incidenti usmereni na izabrane zvaničnike, savetnike, policajce i političke institucije, što predstavlja narušavanje demokratskih principa“, saopštila je misija na Iksu.
Serbia remains firmly committed to the protection of human rights, freedom of expression and peaceful assembly, including unlawful/unregistered gatherings that go well beyond the legal boundaries of freedom of expression. However, no democracy can tolerate violent protests, or… pic.twitter.com/aMqITUnp9V
U objavi se dodaje da, iako su demonstracije ispred javnih institucija legitimne, incidenti koji se pominju nisu izraz neslaganja, već sredstvo prisile.
„Srbija očekuje puno priznanje svog demokratskog okvira i složene realnosti na terenu pre nego što se donesu bilo kakvi preuranjeni zaključci“, zaključila je Misija Srbije pri UN.
Izvor: N1Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.',
'pageDate': '2025-08-04 19:20:20',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});