Predstavnici stranaka u Bundestagu su u razgovoru za DW osudili nasilje nad studentskim protestima u Beogradu. Ali su istovremeno ukazali i na opasnost od nacionalističkih tonova koji su se mogli čuti na protestima
„Kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, Srbija mora poštovati temeljne evropske vrednosti kao što su sloboda mišljenja, sloboda okupljanja i vladavine prava. Nasilje nad mirnim učesnicima protesta je neprihvatljivo“, rekao je Adis Ahmetović, novi spoljnopolitički portparol poslaničkog kluba vladajuće Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD).
On tvrdi kako obim protesta sada ukazuje na to da i široki slojevi društva traže ta temeljna prava, ne samo studenti. On je optužbe vlasti u Srbiji da se navodno planira nasilno preuzimanje vlasti opisao kao neosnovane. Ahmetović, koji je u proteklom sazivu Bundestaga bio izveštač svoje stranke za zapadni Balkan rekao je kako će sledeći koraci biti presudni za put Srbije prema Evropskoj uniji. „Demokratski procesi moraju biti zagarantovani, a zahtevi civilnog društva shvaćeni ozbiljno. Otvoren dijalog pun poštovanja preduslov je za dalji put Srbije prema EU, “ zaključio je socijaldemokratski poslanik, a piše DW.
Nemačko iskustvo: nacionalizam ne vodi nikuda
Knut Abraham, poslanik vladajuće Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i član u spoljnopolitičkom odboru Bundestaga smatra da je potrebno održati odnose sa Srbijom koja je kandidat za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. „Evropi je potrebna Srbija kao partner koji deli zajednička evropska uverenja: nenasilje u političkoj debati i sloboda izražavanja koja poštuje mišljenja drugih. Dakle, bez nasilja na demonstracijama!“.
Abraham se međutim osvrnuo i na nacionalističke ispade na demonstracijama prošle subote. „Nacionalistički slogani na skupovima ne vode pravdi, demokratiji i reformama. Iz nemačkog iskustva možemo da kažemo: nacionalizam stvara sukobe i nikada ne rešava probleme,“ zaključio je demohrišćanski političar.
Foto: FoNet/Zoran MrđaMilo Lompar
AfD: Srbija mora garantovati da na protestima nema nasilja
Markus Fronmajer iz najveće opozicione parlamentarne stranke Alternativa za Nemačku (AfD) je na pitanje DW-a da reagovao suzdržano i rekao da se AfD protivi mešanju u unutrašnja pitanja drugih država te da zato ne pozdravlja i ne osuđuje događaje u Srbiji. Pa ipak je dodao: „AfD osuđuje nasilje u svim oblicima i iz svih političkih uverenja…Odgovornost je srpskog društva i države da obezbede da se demonstracije i skupovi odvijaju mirno i demokratski,“ zaključio je Fronmaier koji od svog ulaska u Bundestag i odbor za spoljnu politiku prati događaje na jugoistoku Evrope.
Vlasti menjaju taktiku
Poslanik Zelenih Boris Mijatović se u novom sazivu Bundestaga nalazi u opoziciji pa je i njegova osuda postupaka vlasti u Srbiji, iako je i pre kritikovao postupke zvaničnog Beograda, malo izraženija nego kod predstavnika stranaka vladajuće demohrišćansko-socijaldemokratske koalicije. „Dramatičan porast hapšenja proteklih dana upućuje na to da je policija promenila pristup prema protestima…Očigledno je da srpska država na zahteve studenata odgovara sve većom represijom. Aleksandar Vučić očito pokušava svim sredstvima da uguši proteste protiv korupcije i za vladavinu prava. Ali policija i državna uprava i dalje moraju da omoguće miran tok protesta i ne smeju da izlažu nasilju mirne demonstrante. To nije put Srbije u evropsku budućnost“, rekao je Mijatović.
Član odbora za ljudska prava u Bundestagu koji godinama pažljivo prati zbivanja na zapadnom Balkanu, ukazao je i na jedan novi fenomen. „Zanimljivo je i da gospodin Vučić u ovoj fazi uopšte ne reaguje na zahteve građana da se raspišu prevremeni izbori. U poslednjih deset godina u Srbiji je održano ukupno pet prevremenih parlamentarnih izbora. Sve te izbore je inicirala vladajuća partija SNS pod vodstvom predsednika Aleksandra Vučića i to ne zbog gubitka parlamentarne većine. Po prvi put sada građanke i građani Srbije traže nove izbore, ali oni zasad nisu ni tema u javnoj raspravi. To nam pokazuje da gospodin Vučić trenutno nije spreman da sluša svoj narod u ovoj ozbiljnoj situaciji,“ zaključuje Mijatović i dodaje kako međunarodna zajednica, uključujući i Evropsku uniju, ne sme da ćuti na ovo autoritarno skretanje.
Skretanje udesno doprinosi gubitku simpatija
Gokaj Aknbut, poslanica Levica, kojoj u poslednjim ispitivanjima javnog mnenja raste popularnost, podržala je studentske proteste ali je jasno dala do znanja da bi skretanje studentskog pokreta udesno značajno smanjilo simpatije dela poslanika Bundestaga.
„Moja solidarnost pripada svim onim hrabrim studentima koji uprkos represiji mirno ustaju za demokratiju, transparentnost i socijalnu pravdu. Istovremeno jasno kažem: tu gde se delovi protesta pune etničkom ili nacionalističkom ideologijom, tu prestaje svaka solidarnost. Ko se bori za otvoreno, pravedno i demokratsko društvo, ne može se oslanjati na nacionalizam – jer su ta dva pojma u svojoj biti međusobno suprotstavljena.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izborni rezultati u Srbiji i Brazilu pokazali su da birači mogu da iznenade čak i kada se čini da je ishod unapred poznat. „Njujork tajms“ analizira dve velike političke promene koje su se dogodile u nedelju
Pred izbore su postojali planovi za nasilno zadržavanje vlasti a čovek koji je pomogao Studentskoj listi da se to spreči je inspektor Slobodan Milenković, rekao je kandidat SL Radomir Saičić. Ko je "Mali Senta" koga je pomenuo?
Građani su se okupili ispred televizije Pink u Beogradu, pevali „Izađi mala“ i gađali zgradu jajima. Policija je formirala kordon, a zatim je došlo do sukoba
Kandidat Studentske liste Radomir Saičić tvrdi da su pred izbore postojali planovi za nasilno zadržavanje vlasti. Kao čoveka koji je pomogao SL naveo je inspektora Slobodana Milenkovića
Na osnovu rezultata sa 8.155 obrađenih biračkih mesta, Studentska lista osvojila je 52,73 odsto, odnosno 2.257.863 glasova, dok je lista Ujedinjena Srbija dobila 39,15 odsto, odnosno 1.676.138 glas na vanrednim parlamentarnim izborima. U parlament ulaze još četiri manjinske liste. Na osnovu projekcije Ipsosa i Cesida, Studentska lista imaće 141 mandat, a Ujedinjena Srbija 103 mandata
Potrebno je, najpre, nekako se dovući do čina primopredaje vlasti, ako s esenesovske strane bude bilo koga ko bi vlast predao. Hoćemo reći: Vučiću i njegovoj ekipi ne sme se verovati ni dve sekunde sve dok se vlast ne konstituiše
Većinska Srbija nošena studentima sada mora naći snage da oprosti običnim ljudima i umiri one koji su godinama glasali za Vučića. A za više ešalone – sud i Zabela
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.