img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Košarka

Zlato na određeno vreme

20. jul 2007, 19:14 Vladimir Stanković
Copied

Ključno je pitanje zašto se mladi talenti, suvereno najbolji u Evropi u svojoj dobi, kasnije gube i ostaju na nivou proseka ili tek malo iznad njega

U italijanskoj Gorici, ovoj istoj u kojoj je Srbija (prvi put pod tim imenom) u nedelju 15. jula postala prvak Evrope za mlade, davne 1971. okrenuta je jedna od najsvetlijih stranica naše košarkaške istorije. Selektor Mirko Novosel odveo je u Italiju, na prvo kadetsko prvenstvo Evrope, generaciju u kojoj su, pored ostalih, bili Dragan Kićanović, Mirza Delibašić, Dragan Todorić i Rajko Žižić. Postali su prvaci Evrope a godinu dana kasnije u Zadru, pojačani još Željkom Jerkovom, bili su juniorski prvaci Evrope, a Kićanović je 1973. u Barseloni već bio i seniorski prvak kontinenta i to sa više nego zapaženom ulogom u timu… Bilo bi sjajno kada bi Miloš Teodosić (MVP šampionata), Dragan Labović, Milenko Tepić, Nikola Dragović ili Vladimir Štimac, da pomenemo samo najbolje, učinili bar približno isto što su uradili Kića i njegova generacija. Tepić, recimo, ima četiri uzastopna evropska zlata: kadetsko iz Madrida 2004, juniorsko iz Beograda 2005. i dva za mlade, iz Izmira 2006. i Gorice 2007.

Dok se još radujemo uspehu mladih u Italiji i dok smo još pod utiskom sjajnog trijumfa naših mladih košarkašica koje su pre 15 dana u Novom Sadu postale juniorske prvakinje Evrope, u Novom Sadu je u toku juniorsko prvenstvo sveta. Tačno 20 godina posle istorijskog trijumfa u Bormiju (Divac, Đorđević, Kukoč, Rađa, Ilić, Pavićević, Koprivica, Pecarski, Alibegović, Avdić, Dobraš, Kalpić, selektor Svetislav Pešić), ponovo se smeši jedna medalja dok skauti NBA timova i vodećih evropskih klubova pažljivo zapisuju imena Mladena Mačvana, Bobana Marjanovića, Stefana Markovića, Miroslava Raduljice, Marka Kešelja…. Istovremeno, iz Sofije stižu lepe vesti o pobedama mladih košarkašica (do 20 godina) na prvenstvu kontinenta. Uskoro će na scenu i kadeti…

Leto će očito doneti pregršt medalja koje će doći kao melem na ranu posle neuspeha seniorske reprezentacije od 2003. a uoči novog iskušenja na EP u Španiji. Sve te medalje potvrđuju ono što se odavno zna: imamo talentovanu decu, dobre trenere i dobar sistem rada. Ono što je uradio FMP Železnik (njegov trener Vlada Vukoičić bio je na čelu mladih u Gorici i u njemu naša košarka dobija stratega za dugi niz godina) čiji su igrači najbrojniji u svim selekcijama postaje već model na kome zavidi Evropa. Ostaje, međutim, bez odgovora ključno pitanje: zašto talenti iz kadetskih, juniorskih i mladih selekcija ne blistaju i kao seniori. Odgovor je, ma koliko bio grub, čini se samo jedan: nisu dovoljno dobri da naprave razliku i među seniorima! Uz sve poštovanje za momke koji su nas obradovali u Gorici ove ili Izmiru prošle godine, uz sav respekt za još mlađe momke koji se sjajno bore u Novom Sadu, čini mi se da nijedan od njih neće biti ekstra klasa, igrač koji pravi razliku, koji sam rešava utakmice i kome će uvek u ruke ići lopta za poslednji šut.

Voleo bih da se varam i sa najvećim zadovoljstvom izviniću se nekom od ovih dečaka ako me za koju godinu demantuju, ali –kako danas vidim stvari – bojim se da niko od njih neće dostići ni kvalitet, ni slavu a još manje rezultate Kićanovića, Delibašića, Divca, Đorđevića, Danilovića…. Danilović je u junu 1989. u Zagrebu prvo bio seniorski prvak Evrope sa 19 godina pa tek onda i juniorski (avgusta iste godine u Srbobranu). Pokojni Krešo Ćosić, kao vidoviti selektor, poveo je na Evropsko prvenstvo u junu 1987. u Atinu Divca, Rađu, Kukoča i Đorđevića (ovaj poslednji je direktno doneo bronzanu medalju u meču sa Špancima) da bi se po povratku priključili svojoj juniorskoj generaciji i sa njom trijumfovali u Bormiju. Kod svakog od njih od najmlađih igračkih dana nije bilo teško uočiti ekstra talenat i nije bilo teško prognozirati ekstra karijeru.

Nema sumnje da će Teodosić, Tepić, Labović, Dragović, Mačvan, Kešelj i mnogi drugi napraviti odlične karijere. Potpisaće lepe ugovore (Kešelj je već u Đironi, Teodosića traže mnogi evropski klubovi, Dragović je pod okom NBA skauta jer igra na čuvenom univerzitetu UCLA, Mačvan je sa svojim efikasnim „barklijevskim“ stilom MVP gde god se pojavi…), časno će nositi dres seniorske reprezentacije ali teško da će iko od njih među seniorima praviti razliku. Svi oni su tip odličnih igrača kakve smo nekad imali i koji su u državnom timu bili sjajna dopuna kvintetu ili sekstetu ekstra asova. Nažalost, od odlaska sa scene Divca, Đorđevića, Danilovića i Bodiroge mi nemamo ekstra klasne igrače, lidere na terenu i van njega. Predraga Stojakovića ne računam jer je kao igrač stasao u Grčkoj a afirmisao se u NBA (a i ne igra za reprezentaciju od 2003). Generacija koja je 1998. u Italiji bila prvak Evrope izbacila je u prvi plan Igora Rakočevića, Marka Jarića i Dejana Milojevića, odlične igrače koji su napravili sjajne karijere, bili evropski i svetski prvaci, zaradili puno para (naročito Jarić koji je već šest godina u NBA), ali da li biste ih stavili u vaših idealnih 10 ili 12 svih vremena? Marko se dan-danas ljutne kad mu neko kaže da mu je otac Srećko, lider Radničkog iz 70-ih godina prošlog veka, bio talentovaniji igrač. Dušan Ivković, bivši legendarni selektor „plavih“, čak tvrdi da je Srećko Jarić bio najtalentovaniji igrač koga je video… Marko je postigao mnogo više, ali ovde je reč o čistom talentu.

U svakom slučaju, lepo je videti da je Srbija prva zemlja koja je ponovila titulu, doduše, prošle godine pomoglo je i nekoliko Crnogoraca a svi zajedno ostali upamćeni kao poslednji „pevači“ himne „Hej, Sloveni“.

Medalja iz Gorice je treća uzastopna, druga zlatna (2005. u Rusiji osvojena je bronza), peta ukupno. Pet medalja u ovoj kategoriji ima samo još Španija, nijednu zlatnu (tri srebra i dve bronze), ali je seniorski prvak sveta jer ima ekstra klase. Španci su 1999. u Lisabonu bili juniorski prvaci sveta sa generacijom u kojoj su bili Pau Gasol, Huan Karlos Navaro, Felipe Rejes, Raul Lopez, Karlos Kabezas, Berni Rodriguez… Sa izuzetkom Raula Lopeza, svi su prošle godine bili u timu koji je osvojio Svetsko prvenstvo. Jednostavno, Španci danas imaju ono što smo mi imali godinama: i tim i ekstra zvezde. U sličnoj je situaciji i Grčka, evropski prvak 2005. i vice šampion sveta 2006, sa generacijom igrača koja je 2002. bila prvak Evrope i sa nekoliko ekstra igrača (Papalukas, Diamantidis, Focis, Papadopulos, Spanulis…)

Komentari: Branko Ljuboja

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Velike vrućine

07.avgust 2025. N. M.

Sledi još jedan toplotni talas, temperature i preko 38 stepeni

Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) već od sutra (8. avgust) se očekuje porast temperature koja će ići i do 35 stepeni Celzijusa. Za vikend u nekim mestima i preko 38 stepeni

Ludo vreme ovog leta

Klima

06.avgust 2025. Katarina Vilhelm / HR

Svuda pakao, samo u Nemačkoj – lije kiša

Dok Balkan, Italija ili Španija gore, nad Nemačkom se poslednjih nedelja sastavilo nebo. Zašto?

Alergije

06.avgust 2025. M. L. J.

Prvi slučaj alfa-gal sindroma u Srbiji: Ko su ugroženi i kako se zaštititi

U Srbiji je zabeležen prvi slučaj alfa-gal sindroma, odnosno alergije na crveno meso koja nastaje nakon ujeda krpelja. Postoje načini za prevenciju, ali i lečenje

Letnje prevare

06.avgust 2025. F. M.

Kako turističke agencije varaju ljude veštačkom inteligencijom?

Pojavi vam se na nekoj društvenoj mreži bajkovita plaža. Ili restoran. Hteli biste baš tu da odete. Postoji samo jedan problem – ne postoje

Razgrađivanje plastike

06.avgust 2025. Luka Stokić (DW)

Revolucionarno otkriće u Srbiji: Crvi koji jedu stiropor i prave đubrivo

Plastični otpad je sve veća pretnju po životnu sredinu. U Srbiji je došlo do revolucionarnog otkrića: crvi bi mogli da reše ovaj problem

Komentar

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure