img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropski centri nauke

Zabranjeno je ne dirati

26. октобар 2011, 16:20 Marija Vidić
KALATRAVIN, GRAD SNOVA: Muzej nauke u Valensiji
Copied

Naučni muzej „Princ Filip“ deo je arhitektonski verovatno najimpresivnijeg kompleksa među centrima za promociju nauke u svetu. Ovaj gigantski muzej nalazi se usred Grada umetnosti i nauke koji je pre nešto više od jedne decenije izgrađen u Valensiji. U njegovom središtu je Hemisfera, staklena zgrada površine 13.000 kvadratnih metara čiji neobičan oblik podseća na ljudsko oko u kom su smešteni bioskop i planetarijum. Osim Hemisfere, tu je i veliki park sa biljkama koje rastu na ovom podneblju među kojima su postavljene skulpture moderne umetnosti. U kompleksu se nalazi i L’Oceanogràfic, okeanografski park na otvorenom, koji je sa svojih 42 miliona litara vode i 45.000 bića najveći akvarijum u Evropi. U blizini su i opera, veliki most sa pilarom visine 125 metara što je najviša građevina u Valensiji i L’Àgora, trg na kom se održavaju sportski događaji. Tu su i tri kule čija je gradnja zaustavljena usled krize.

Ovako izgrađen, kao ogroman kompleks impresivnih objekata površine 350.000 kvadratnih metara, Grad umetnosti i nauke postao je velika turistička atrakcija i značajan centar Valensije. To je kulturni i zabavni centar, najveći takve vrste u Evropi, koji privlači posetioce spektakularnom arhitekturom, ali i sadržajem: zabavom, obrazovanjem, naukom, umetnošću, uzbuđenjem…

Kompleks su dizajnirali Santijago Kalatrava i Feliks Kandela, španske arhitekte poznate po monumentalnim građevinama i onima koje deluju kao da su sazdane od tanane krhke opne, kakav je okeanografski park. Izgradnja Grada je počela 1996, da bi dve godine kasnije najpre bila otvorena Hemisfera, dok je poslednji objekat, Palata umetnosti, završen pre šest godina.

„Koncept Grada umetnosti i nauke je pre svega da na zabavan način privuče posetioce da se zainteresuju za nauku i da na zanimljiv način objasni naučne fenomene“, kaže Olivera Čačić Milutinović, direktorka Dečijeg naučnog kluba u beogradskom Centru za promociju nauke. Ona dodaje da će upravo to biti koncept i našeg Centra, čija će zgrada biti sagrađena u novobeogradskom bloku 39.

Muzej nauke koji je u Valensiji otvoren novembra 2000. godine koncentrisan je na sve oblasti nauke, ali je akcenat stavljen na biologiju i genetiku. To je jedno veliko igralište čiji je cilj da izazove radoznalost posetilaca. Kako navodi uprava Muzeja „Princ Filip“, cilj je da posetilac izađe iz kompleksa sa mnogo više pitanja nego što ih je imao kada je ušao. Uprava Muzeja smatra da je na neki način ovaj objekat, sa oko 30.000 kvadratnih metara izložbenog prostora, revolucionaran jer je uspeo da stvori doživljaj posetiocu da je učesnik, a ne posmatrač, a nauku je učinio zabavnom. Zbog toga moto Naučnog muzeja glasi: „Zabranjeno je ne pipati, ne osetiti, ne razmišljati“.

U prvih deset godina Naučni muzej posetilo je više od 25 miliona ljudi, kojima je bilo prikazano više od 160 izložbi sa 2500 eksponata. Ostvarena je saradnja sa sličnim ustanovama u tridesetak zemalja, kao i sa svim muzejima u Španiji kako bi se stvorila sinergija. Uprava navodi da je zahvaljujući tome uspela da postigne efekat: gotovo 90 odsto posetilaca, prema ispitivanjima, izrazilo je želju da Grad umetnosti i nauke poseti više puta.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Popravka, majstor

Pravo na popravku

25.јун 2026. N. R.

Kako sam za 40 evra zamenio bateriju na telefonu

Namerno prave telefone tako da ih lepe, da se teško otvaraju. Ali, za sada pošten čovek ima lek i to za sitne pare

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Svetsko prvenstvo u fudbalu

25.јун 2026. I.M.

Bosna i Hercegovina savladala Katar 3:1, na pragu šesnaestine finala

Reprezentacija Bosne i Hercegovine ostvarila je važnu pobedu nad Katarom i došla do četiri boda u grupi B, čime je ostala u konkurenciji za prolazak dalje

Mesi

Svetsko prvenstvo u fudbalu

23.јун 2026. I.M.

Mesi ispisao istoriju: Najbolji strelac svetskih prvenstava svih vremena

Lionel Mesi postao je najbolji strelac u istoriji svetskih prvenstava, postigavši 17 golova i time pretekao Miroslava Klosea, sa kojim je do sada delio rekord. Do istorijskog pogotka došao je u meču protiv Austrije

Navijači Partizana su na Aeodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu dočekali trenera Željka Obradovića.

Željko Obradović

22.јун 2026. Aleksa Petrovski

Željko Obradović odlaskom u Panatinaikos podelio navijače Partizana

Obradović je u Panatinaikos pozvao i Bogdana Bogdanovića, što je podelilo navijače Partizana

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Košarka

21.јун 2026. Aleksa Petrovski

Željko Obradović ima novi klub: Nakon Partizana vratio se i u Panatinaikos

Srpskom treneru biće ovo prvi angažman nakon što je u novembru 2025. podneo ostavku u Partizanu

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1850
Poslednje izdanje

Intervju: Radovan Lazić, tužilac

Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati se
Državna uprava

Država u v.d. stanju

Predizborna prestrojavanja

Doba čvrstih odluka, predomišljanja i kalkulacija

Intervju: Vladimir Međak

Sa SNS-om Srbija nikada neće ući u EU

Fudbalski Mundijal 2026

Kontroverze u senci dobre igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure