img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju: Dijana Milošević, rediteljka DAH Teatra

Vreme je za radikalnu solidarnost i nadu

22. април 2026, 23:33 Sonja Ćirić
foto: marija janković
Copied

“Protiv destrukcije se treba boriti smislom. Smisao je izaći iz svog malog kruga, gde smo izolovani, uplašeni i gledamo samo svoja posla, pa učestvovati u različitim akcijama koje vraćaju glas svakom građaninu i građanki”

Sinonim ovdašnje nezavisne scene je DAH Teatar. Postoji 35 godina, što je u ovdašnjim okolnostima neverovatno postignuće. Za to vreme realizovao je više od 45 pozorišnih produkcija, od kojih je 7 na redovnom repertoaru; 18 festivala, 25 evropskih projekata i više od 20 međunarodnih i lokalnih projekata, i održao preko 2.600 izvođenja u Srbiji i u više od 40 zemalja širom sveta.

Nezavisna kulturna scena, naročito u Beogradu, ima svoj aktivni i bogat život paralelno sa institucionalnom scenom, ali ne i ravnopravno. Naime, o ovom segmentu kulture društvo vodi računa tek koliko mora i kad se umetnici pobune, a medijski nije dovoljno pokriven pa samim tim i nedovoljno prijemčljiv širokoj javnosti. O tome smo razgovarali sa Dijanom Milošević, direktorkom i rediteljkom DAH Teatra od njegovog osnivanja, i profesorkom na Institutu za umetničku igru “Beopolis univerziteta” u Beogradu, a sve to povodom pomenutog velikog jubileja DAH Teatra.

“VREME”: Kako je bilo početi pre 35 godina? Kakve su bile okolnosti u društvu, ukus publike?

DIJANA MILOŠEVIĆ: U junu 1991. okolnosti u društvu bile su dramatične, upravo je počeo krvavi građanski rat. Jadranka Anđelić i ja, koje smo suosnovale DAH Teatar, imale smo vrlo preciznu ideju: htele smo da radimo u tradiciji pozorišnih laboratorija, od Stanislavskog i Kopoa do Barbe i Bruka, što je podrazumevalo istraživački rad u uslovima koje smo mi kreirale, rad u vrlo sigurnim okolnostima zatvorenog prostora, za mali broj posvećene publike. Nismo želele da se bavimo političkim teatrom. Oni koji su se tada bavili političkim teatrom nisu postavljali prava pitanja, nisu bili dovoljno hrabri i politički teatar u to vreme kod nas nije sadržavao odgovornost i pravu kritiku društva. Međutim, desilo se skroz suprotno: naša prva predstava bila je antiratna predstava Ova vavilonska pometnja po pesmama Bertolda Brehta, znači politički teatar. Igrali smo je u vrlo nekontrolisanim i opasnim uslovima, na otvorenom ispred Kulturnog centra Beograda za stotine ljudi koji nisu bili pozvana pozorišna publika, od kojih su neki bili u uniformama i nosili oružje. Ta ogromna promena u odnosu na našu prvobitnu nameru desila se zato što je počeo rat koji je vođen u naše ime, koji je inicirala tadašnja vlada naše zemlje i mi smo imali ogromnu potrebu da kažemo da se ne slažemo sa tim ratom, da postavimo važna pitanja o odgovornosti umetnika u mračnim vremenima, da pitamo da li pozorište može da pomogne suprotstavljanju besmislenom razaranju i da doprinese miru. Odgovor publike je bio toliko neverovatno pozitivan, da od tad govorim kako sam zbog toga ostala u zemlji, jer sam na samom početku našeg puta shvatila koliko smo potrebni ovde. Tako je sve počelo i ta prva predstava nas je potpuno odredila, mi se svih ovih godina bavimo trenutkom i mestom i društvenim okolnostima u kojima živimo i stvaramo angažovani teatar.

Da li je u tom trenutku postojala nezavisna pozorišna scena?

Nije, ni pozorišna ni plesna. Postojali su ad hoc projekti ili amaterski rad i institucije. Mi smo bili prva nezavisna profesionalna pozorišna trupa, sa idejom da postoji i živi od svoga rada dugo godina. Pozicija pionira ima svoje dobre strane, mnoge pojmove savremenog teatra smo ovde upravo mi promovisali. Ali to je i usamljena pozicija i jako sam sretna što danas postoji velika nezavisna kulturna scena.

Uprkos gotovo nepostojećim uslovima za rad?

To je, nažalost, tačno pošto našoj državi nisu potrebni oni koji slobodno misle. Nezavisna scena, koju čine akterke i akteri u kulturi koji ne samo da slobodno misle nego i to vrlo artikulisano javno izražavaju, veoma je nezgodna za vlast. Tako da vlast ima dve taktike: jedna je ignorisanje i nefinansiranje nezavisne scene, a druga je pokušaj pridobijanja pojedinih aktera, bilo novcem, bilo davanjem prostora ili drugih uslove za igranje predstava. Na taj način vlast pokušava da kontroliše nezavisnu scenu, ali na svu sreću, broj onih koji na to pristaju nije veliki.

Šta mislite o pozivu koji je Ekspo nedavno uputio Nezavisnoj kulturnoj sceni Srbije a koji su oni odbili?

Predstavnici NKSS-a su u ime svih članica nezavisne scene vrlo jasno izrazili šta misle o tom pozivu. Da citiram deo odgovora: “Režim koji vas angažuje godinama sistematski potiskuje i uništava svaku nezavisnu umetničku produkciju, iz političkih i ideoloških razloga, dok mediji koji promovišu vaš događaj istovremeno kleveću naše organizacije i članove. U takvim okolnostima, vaše ‘srdačno’ obraćanje deluje kao ignorisanje činjenice da funkcionišete pod okriljem institucija koje su poništavale konkurse, gasile programe i ostavljale autore bez elementarnih sredstava za rad i život”.

U istoriji naše zemlje nije se desilo ovakvo uništavanje kulture od strane vlasti. Znamo da Ekspo ne donosi ništa dobro našoj kulturi, već samo profit određenim pojedincima. U takvom kontekstu, mislim da je učestvovanje u bilo kakvom kulturnom programu Ekspa sramno.

U kakvim je odnosima DAH Teatar sa Ministarstvom kulture, da li se javljate na njihove konkurse?

Javljamo se na konkurse Ministarstva kulture jer smatramo da ono, kao i ostala ministarstva, živi od sredstava koja su, u stvari, porezi koje mi građani plaćamo. Svako ministarstvo treba da je u službi svojih građana, a ministarstvo kulture da podstiče razvoj kulture jedne zemlje. Nažalost, posebno prošle godine, dešava se sramotna stvar da Ministarstvo ne objavi rezultate konkursa jer su sredstva očigledno povučena za neke druge državne potrebe, da na konkursu koje je napokon objavilo ove godine ne postoji poziv za pozorišnu umetnost te su pozorišta očigledno politički kažnjena jer podržavaju studentske proteste i sve u svemu ponaša se kao da je partijski ogranak vladajuće stranke a ne institucija koja bi morala da brani kulturu ove zemlje. Da ne govorim o netransparentnosti konkursnih komisija, fantomskim organizacijama kojima se daju ogromna sredstva a da ne postoji njihova nikakva validna biografija itd.

Da li je tačno da su DAH Teatar, a i naša nezavisna scena u globalu, poznatiji i uvaženiji u inostranstvu nego ovde?

Ne mogu da pričamo generalno o nezavisnoj sceni mada mnogi umetnici sa nezavisne scene postižu uspehe i prepoznati su u inostranstvu. DAH Teatar je od samog početka bio prepoznat u svetu, što nam je mnogo značilo i sada nam znači. Prva i jedina knjiga o DAH Teatru do sada je objavljena u SAD, a urednik je američki profesor, glumac i reditelj Denis Barnet.

Moto DAH Teatra je “otpor destrukciji”. Kažete da se protiv destrukcije treba boriti smislom. Ali, u destrukciji svuda oko nas, šta još ima smisla?

Smisla ima da govorimo javno. Ogroman smisao je solidarnost, takođe kreiranje mesta gde se slobodno misli i slobodno govori. Smisao je zajedničko razmišljanje u konkretnom fizičkom prostoru. Svaka predstava nezavisne scene, koncert, izložba, predstavlja mesto smisla. I ne samo nezavisne scene. Naše kolege iz institucionalnih pozorišta su to pokazale. Smisao je izaći iz svog malog kruga, gde smo izolovani, uplašeni i gledamo samo svoja posla, po učestvovati u različitim akcijama koje vraćaju glas svakom građaninu i građanki.

Šta biste savetovali mladoj koleginici koja sad počinje da stvara neki svoj DAH Teatar?

Savetovala bih joj da ne odustaje od svojih snova – da radikalno sanja. Vreme je za radikalan pristup, radikalnu solidarnost, radikalnu nadu. I savetovala bih joj da što pre traži i svoju “umetničku familiju” u inostranstvu, da ne pristaje na skučenost i izolaciju koje se ovde nameću, da putuje sa svojim radom, ali i da se vraća. I rekla bih joj da kreće mnogo teškim ali nezamislivo lepim putem i da bude spremna da traje uprkos okolnostima. I da mnogo vredno radi.


Lična karta DAH Teatra

Dijana Milošević: “DAH Teatar je oduvek baziran u Beogradu mada smo se često selili i menjali prostore. Sada smo od skora u Makenzijevoj 79 gde smo se smestili sa svojim različitim aktivnostima i imamo manji studio. Organizovani smo kao profesionalni umetnički kolektiv koji je vrlo horizontalan po strukturi i načinu odlučivanja. U najužem timu ima nas osam, sa krugovima saradnika – izvođačima, muzičarima, umetnicama i umetnicima različitih polja, tehničarima, marketinškim stručnjacima. Naš tim, pored Jadranke Anđelić i mene, čine i glumice Ivana Milenović Popović i Milica Petrović, koje su pored glume zadužene i za različite menadžmentske zadatke; Nataša Novaković, menadžerka koja takođe vodi i produkciju; Dragana Živanović i Lidija Stojanović, koje su zadužene za finansije i Maja Ćuk, koja je u produkciji. Društvene mreže nam radi Meri Zec.

Naš pun naziv je DAH Teatar centar za istraživanje kulture i društvenih promena. Pored kreacije i produkcije predstava i prvog i jedinog festivala takve vrste kod nas “Umetnost i ljudska prava”, sarađujemo na brojnim umetničkim i edukativnim projektima, imamo različite edukativne programe, organizujemo gostovanja umetnika po zemlji i sami puno gostujemo po zemlji i po svetu.

Igramo na različitim scenama: trenutno to je Ustanova kulture “Parobrod”, povremeno gostujemo u Centru za kulturnu dekontaminaciju, Bitef Teatru. DAH Teatar takođe od samog početka radi u javnom prostoru i tzv. site–specific predstave, pa predstavu Drveće pleše, koja se bavi podizanjem svesti o važnosti drveća za naš život, posebno u gradovima, redovno igramo u Studentskom parku. Izuzetno se radujemo što ćemo naše manje forme igrati u novom prostoru”.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Košarka

21.јун 2026. Aleksa Petrovski

Željko Obradović ima novi klub: Nakon Partizana vratio se i u Panatenaikos

Srpskom treneru biće ovo prvi angažman nakon što je u novembru 2025. podneo ostavku u Partizanu

Iloj Rum nakon utakmice Kurasao - Nemačka

Svetsko prvenstvo 2026.

21.јун 2026. Aleksa Petrovski

Kurasao osvojio prvi bod na Svetskom prvenstvu: Golman Rum oborio rekord

Reprezentativci Kurasaa su istorijski uspeh posvetili preminulom saigraču 

Žena se hladi uz fontanu u Beogradu

Vremenska prognoza

21.јун 2026. I.M.

Prvi dan leta donosi tropske temperature do 35 stepeni

Srbija je ušla u leto uz pretežno sunčano vreme i visoke temperature, ali meteorolozi upozoravaju da bi popodne moglo doneti lokalne pljuskove sa grmljavinom i gradom

Pehar za osvajača Svetskog prvenstva

Svetsko prvenstvo 2026.

19.јун 2026. Aleksa Petrovski

Fudbal u senci Bele kuće: Kako je Svetsko prvenstvo izgubilo moć kompromisa

Brojnim navijačima zabranjen je ulazak u SAD zbog ,,migracionog rizika”

Lionel Mesi proslavlja gol protiv Alžira na Svetskom prvenstvu 2026.

Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026.

19.јун 2026. Aleksa Petrovski

Poslednje Svetsko prvenstvo legendi fudbala: Koliko još uvek mogu Mesi, Ronaldo, Modrić

Nekolicini legendarnih fudbalera ovo će biti poslednji nastup na Svetskom prvenstvu, makar igrački. Koliko još uvek mogu Mesi, Ronaldo, Modrić, Manuel Nojer, koji su obeležili dve dekade fudbala

Komentar
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1850
Poslednje izdanje

Intervju: Radovan Lazić, tužilac

Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati se
Državna uprava

Država u v.d. stanju

Predizborna prestrojavanja

Doba čvrstih odluka, predomišljanja i kalkulacija

Intervju: Vladimir Međak

Sa SNS-om Srbija nikada neće ući u EU

Fudbalski Mundijal 2026

Kontroverze u senci dobre igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Povezane vesti

Intervju: Željko Maksimović, glumac

22.мај Ivan Milenković

Nezavisna scena je žilavija nego što se čini

Čini mi se da se u problematičnim istorijskim periodima kultura oduvek, generalno, tretirala kao nužno zlo, ili eventualno propagandni alat. Ako akteri sa institucionalne scene učestvuju na nezavisnoj, to polako dovodi do određene vrste monopolizacije tržišta. Zapravo, to je stvarna monopolizacija, jer imamo iste ljude svugde

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure