img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Veštačka inteligencija

AI kompanije masovno kupuju knjige da bi obučavale jezičke modele, a potom ih uništavaju

06. jul 2026, 12:37 Isidora Cerić
Robot čita njigu - AI Foto: Pixabay/Mohamed_Hassan
AI kompanije troše milione dolara na stare knjige
Copied

Hiljade retkih knjiga nestaje iz evropskih antikvarnica jer ih kompanije koje su povezane sa razvojem alata veštačke inteligencije masovno kupuju i skeniraju da bi obučavale nove AI modele. Potom ih fizički uništavaju

Prema pisanju američkih, nemačkih i švajcarskih medija od proleća ove godine antikvari u Evropi su počeli da dobijaju neuobičajeno velike narudžbine knjiga od kompanije „Zoom Books“ koja je registrovana u Kanadi. Kupuju uglavnom stručnu literaturu objavljenu sedamdesetih godina prošlog veka, za beletristiku su manje zainteresovani. Od jednog prodavca kupuju desetine, pa i stotine knjiga.

Knjige se prvo dopremaju u privremena skladišta u Nemačkoj odakle se transportuju u Kanadu i Sjedinjene Američke Države.

„Vašington post“ piše da veliki deo knjiga završava u procesu „destruktivnog skeniranja“ što znači da se knjizi odstranjuje povez, stranice se digitaliziju velikom brzinom, a fizički primerak se potom reciklira, tj. trajno se uništava.

Desetine miliona dolara za knjige

Ovaj američki list navodi i da je kompanija „Anthropic“ koja je tvorac AI sistema „Claude“ u okviru projekta „Project Panama“ potrošila desetine miliona dolara na kupovinu i obradu miliona štampanih knjiga.

AI - veštačka inteligencija, robot i knjiga
Foto: Pixabay/KLAU2018
Početkom godine je i hiljade pisaca objavilo „praznu knjigu“ pod nazivom „Ne kradi ovu knjigu“ u znak protesta protiv AI kompanija koje koriste njihov rad bez dozvole i naknade.

U dokumetima u koje je „Vašington post“ imao uvid navodi se da su na projektu bili angažovani stručnjaci koji su ranije radili na projektu „Google Books“, zbog iskustva u masovnoj digitalizaciji knjiga.

Kanadska kompanija „Zoom books“ zvanično je negirala da učestvuje u digitalizaciji i uništavanju knjiga za potrebe razvoja modela jezičke inteligencije.

Ipak, pojedina udruženja izdavača u Evropi već traže jasnija pravila o korišćenju autorskih dela za razvoj sistema veštačke inteligencije.

Hiljade pisaca protiv AI

Početkom godine je i hiljade pisaca objavilo „praznu knjigu“ pod nazivom „Ne kradi ovu knjigu“ u znak protesta protiv AI kompanija koje koriste njihov rad bez dozvole i naknade.

„Ne kradi ovu knjigu“ ne sadrži tekst unutar korica, već samo spisak autora. Među piscima koji su učestvovali u ovom projektu su nobelovac Kazuo Išiguro, Filipa Gregori, Ričard Osman.

Ova knjiga je objavljena nedelju dana pre nego što je Vlada Velike Britanije trebalo da predstavi procenu ekonomskih troškova predloženih izmenom zakona o autorskim pravima.

Na zadnjoj korici „prazne knjige“ navodi se i poruka da Vlada Velike Britanije ne bi smela da legalizuje korišćenje knjiga u korist kompanija za obuku veštačke inteligencije bez saglasnosti autora.

Test zrelosti civilizacije: Između ambisa prosperiteta

Raspravu je u Londonu dodatno podstakao predlog Vlade da se kompanijama dozvoli korišćenje dela zaštićenih autorskim pravima, osim ako oni ne zatraže izuzeće iz tog procesa.

Ovaj predlog je izazvao negativne rekacije brojnih umetnika među kojima su pevač Elton Džon i glumica Džulijan Mur, koji su kritikovali mogućnost ublažavanja zakona o autorskim pravima.

Vlada Velike Britanije je 18. marta odustala od planova da dozvoli kompanijama za veštačku inteligenciju da koriste dela zaštićena autorskim pravima bez dozvole autora.

Biban Kidron, članica parlamenta koja je predvodila protivljenje predlozima u Domu lordova, izjavila je tada da  „ništa osim političke volje ne stoji na putu da se umetnicima omogući da vide kako i gde kompanije za veštačku inteligenciju koriste njihov rad, što bi im otvorilo put da budu kompenzovani“.

Robot čita knjigu - AI - veštačka inteligencija
Foto: Pixabay/ThankYouFantasyPictures
U decembru 2025. Amazon je dodao AI funkciju u Kindl koja čitaocima omogućava da „pričaju“ sa knjigom.
Sudovi na strani AI kompanija

U decembru 2025. Amazon je dodao AI funkciju u Kindl koja čitaocima omogućava da „pričaju“ sa knjigom. Mnogi autori kritikovali su tu funkciju, jer su strahovali da su modeli veštačke inteligencije obučavani na sadržaju koji je zaštićen autorskim pravima, bez dozvole ili naknade.

Amazon je tada odgovorio da se sadržaj knjiga ne koristi za obuku osnovnog modela, već da alat vidi kao „proširenje funkcionalnosti pretrage koja već postoji u Kindlu“.

Pravno gledano, AI kompanije su postigle značajne pobede. U presudi po kolektivnoj tužbi za kršenje autorskih prava koju su autori podneli protiv „Antropika“ u junu 2025, američki sudija Vilijam Alsap odlučio je da korišćenje zaštićenih dela za obuku AI modela spada pod doktrinu „fer upotrebe“ (fair use).

U sličnim tužbama protiv kompanija „Meta“ i „Stability AI“, sudovi su uglavnom stali na stranu kompanija.

Neki slučajevi su još u toku. Poput kolektivne tužbe koju su podneli autori i medijske kompanije poput „Njujork tajmsa“, gde je sud naložio kompaniji „OpenAI“ da podeli 20 miliona čet-logova sa tužiocima u procesu otkrivanja dokaza. „OpenAI“ je saopštio da je slučaj bez osnova i da korišćenje javno dostupnih informacija predstavlja „fer upotrebu“.

Izvori: Vesti online, The Guardian, Clavis Bizz Press

 

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Knjige Veštačka inteligencija AI
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Toplotni talas

19.jul 2026. A.M.

Učestale temperature preko 35 stepeni: Beograd nije pripremljen za ekstremne vrućine

Ovo leto obeležili su rekordni toplotni talasi koji sve ozbiljnije ugrožavaju zdravlje ljudi i svakodnevni život. Stručnjaci upozoravaju da su klimatske promene učinile ovakve ekstreme gotovo redovnom pojavom, a društvo ne uspeva da im se prilagodi

Lionel Mesi i Lamin Jamal, finale Svetskog prvenstva 2026.

Finale Svetskog prvenstva u fudbalu

19.jul 2026. Aleksa Petrovski

Argentina – Španija: Mesijev poslednji ples za istorijsku titulu ili Jamalov napad za dinastiju

Aktuelni svetski prvak ili šampiona Evrope, Mesi ili Jamal, Argentina ili Španija - ko će osvojiti pehar na Svetskom prvenstvu u fudbalu

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Svetsko prvenstvo u fudbalu

19.jul 2026. I.M.

Engleska osvojila bronzu pobedom nad Francuskom u spektakularnom meču u Majamiju

Fudbalska reprezentacija Engleske pobedila je Francusku sa 6:4 u Majamiju u meču za treće mesto na Svetskom prvenstvu. Bukajo Saka je postigao het-trik, a Kilijan Mbape je turnir završio sa 10 golova

Svetsko prvenstvo

18.jul 2026. S. Ć.

FIFA: Pobednik dobija 50 miliona dolara

U nedelju 19. jula znaće se ko će biti prvak sveta u fudbalu, i ko će dobiti 50 miliona dolara

Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure