Hiljade retkih knjiga nestaje iz evropskih antikvarnica jer ih kompanije koje su povezane sa razvojem alata veštačke inteligencije masovno kupuju i skeniraju da bi obučavale nove AI modele. Potom ih fizički uništavaju
Prema pisanju američkih, nemačkih i švajcarskih medija od proleća ove godine antikvari u Evropi su počeli da dobijaju neuobičajeno velike narudžbine knjiga od kompanije „Zoom Books“ koja je registrovana u Kanadi. Kupuju uglavnom stručnu literaturu objavljenu sedamdesetih godina prošlog veka, za beletristiku su manje zainteresovani. Od jednog prodavca kupuju desetine, pa i stotine knjiga.
Knjige se prvo dopremaju u privremena skladišta u Nemačkoj odakle se transportuju u Kanadu i Sjedinjene Američke Države.
„Vašington post“ piše da veliki deo knjiga završava u procesu „destruktivnog skeniranja“ što znači da se knjizi odstranjuje povez, stranice se digitaliziju velikom brzinom, a fizički primerak se potom reciklira, tj. trajno se uništava.
Desetine miliona dolara za knjige
Ovaj američki list navodi i da je kompanija „Anthropic“ koja je tvorac AI sistema „Claude“ u okviru projekta „Project Panama“ potrošila desetine miliona dolara na kupovinu i obradu miliona štampanih knjiga.
Foto: Pixabay/KLAU2018Početkom godine je i hiljade pisaca objavilo „praznu knjigu“ pod nazivom „Ne kradi ovu knjigu“ u znak protesta protiv AI kompanija koje koriste njihov rad bez dozvole i naknade.
U dokumetima u koje je „Vašington post“ imao uvid navodi se da su na projektu bili angažovani stručnjaci koji su ranije radili na projektu „Google Books“, zbog iskustva u masovnoj digitalizaciji knjiga.
Kanadska kompanija „Zoom books“ zvanično je negirala da učestvuje u digitalizaciji i uništavanju knjiga za potrebe razvoja modela jezičke inteligencije.
Ipak, pojedina udruženja izdavača u Evropi već traže jasnija pravila o korišćenju autorskih dela za razvoj sistema veštačke inteligencije.
Hiljade pisaca protiv AI
Početkom godine je i hiljade pisaca objavilo „praznu knjigu“ pod nazivom „Ne kradi ovu knjigu“ u znak protesta protiv AI kompanija koje koriste njihov rad bez dozvole i naknade.
„Ne kradi ovu knjigu“ ne sadrži tekst unutar korica, već samo spisak autora. Među piscima koji su učestvovali u ovom projektu su nobelovac Kazuo Išiguro, Filipa Gregori, Ričard Osman.
Ova knjiga je objavljena nedelju dana pre nego što je Vlada Velike Britanije trebalo da predstavi procenu ekonomskih troškova predloženih izmenom zakona o autorskim pravima.
Na zadnjoj korici „prazne knjige“ navodi se i poruka da Vlada Velike Britanije ne bi smela da legalizuje korišćenje knjiga u korist kompanija za obuku veštačke inteligencije bez saglasnosti autora.
Raspravu je u Londonu dodatno podstakao predlog Vlade da se kompanijama dozvoli korišćenje dela zaštićenih autorskim pravima, osim ako oni ne zatraže izuzeće iz tog procesa.
Ovaj predlog je izazvao negativne rekacije brojnih umetnika među kojima su pevač Elton Džon i glumica Džulijan Mur, koji su kritikovali mogućnost ublažavanja zakona o autorskim pravima.
Vlada Velike Britanije je 18. marta odustala od planova da dozvoli kompanijama za veštačku inteligenciju da koriste dela zaštićena autorskim pravima bez dozvole autora.
Biban Kidron, članica parlamenta koja je predvodila protivljenje predlozima u Domu lordova, izjavila je tada da „ništa osim političke volje ne stoji na putu da se umetnicima omogući da vide kako i gde kompanije za veštačku inteligenciju koriste njihov rad, što bi im otvorilo put da budu kompenzovani“.
Foto: Pixabay/ThankYouFantasyPicturesU decembru 2025. Amazon je dodao AI funkciju u Kindl koja čitaocima omogućava da „pričaju“ sa knjigom.
Sudovi na strani AI kompanija
U decembru 2025. Amazon je dodao AI funkciju u Kindl koja čitaocima omogućava da „pričaju“ sa knjigom. Mnogi autori kritikovali su tu funkciju, jer su strahovali da su modeli veštačke inteligencije obučavani na sadržaju koji je zaštićen autorskim pravima, bez dozvole ili naknade.
Amazon je tada odgovorio da se sadržaj knjiga ne koristi za obuku osnovnog modela, već da alat vidi kao „proširenje funkcionalnosti pretrage koja već postoji u Kindlu“.
Pravno gledano, AI kompanije su postigle značajne pobede. U presudi po kolektivnoj tužbi za kršenje autorskih prava koju su autori podneli protiv „Antropika“ u junu 2025, američki sudija Vilijam Alsap odlučio je da korišćenje zaštićenih dela za obuku AI modela spada pod doktrinu „fer upotrebe“ (fair use).
U sličnim tužbama protiv kompanija „Meta“ i „Stability AI“, sudovi su uglavnom stali na stranu kompanija.
Neki slučajevi su još u toku. Poput kolektivne tužbe koju su podneli autori i medijske kompanije poput „Njujork tajmsa“, gde je sud naložio kompaniji „OpenAI“ da podeli 20 miliona čet-logova sa tužiocima u procesu otkrivanja dokaza. „OpenAI“ je saopštio da je slučaj bez osnova i da korišćenje javno dostupnih informacija predstavlja „fer upotrebu“.
Izvori:Vesti online, The Guardian, Clavis Bizz Press
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Prvo kolo ABA lige nije odigrano, a sada je pod znakom pitanja i drugo. Spor između čelnika lige i sudija oko naknada i dalje traje. Mogli bi da se nađu na 700 evra po utakmici
Grci više ne moraju da se zadovoljavaju samo sećanjem na evropsku titulu iz 2004. Sistemski rad Saveza, ulaganja klubova i generacija novih fudbalera sada daju rezultate. Uz Ivana Jovanovića na klupi, srpski treneri i fudbaleri imaju važnu ulogu u preporodu grčkog fudbala
Film Wyznanie Vaclava Marhoula je o staljinističkim progonima, i to nije bio razlog što ga je češki reditelj Vaclav Marhoul snimao u tajnosti. A šta jeste bio, saznalo se ovih dana, pred Filmski festival u Varšavi
Žene danas mogu i imaju pravo da budu i Marte i Marije. I konzervativne i progresivne istovremeno. I stručnjakinje, akademkinje, umetnice i supruge i majke. Ali – moraju li? Mogu li, jednostavno, da – izaberu? Setimo se Glorije Stajnem, ikone feminizma
Paskvale Frizenda je jedan od najpoštovanijih crtača italijanske škole stripa novije generacije. Nedavno je objavljen portfolio njegovih radova, što je uglavnom rezervisano za velikane
Aleksandar Vučić je ostavku podneo iz marketinških razloga i skidanja formalne odgovornosti sa sebe za sve ono nemilo što bi moglo da se dogodi do 25. oktobra. Sada može da pohrli u kampanju sa etiketom da je „običan čovek“
Kada je Evropa videla da je listi od 250 poslaničkih kandidata predvođenim profesionalnim političkim huliganima suprotstavljena lista od 250 političkih amatera i časnih ljudi? Zvuči kao bajka. Hoće li i ishod biti kao u bajci: pobeda dobra nad zlom?
Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.