img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Suđenje na Svetskom prvenstvu u fudbalu

Hipertehnološko suđenje: VAR u prvom planu

08. jul 2026, 12:42 Aleksa Petrovski
Sudija Fransoa Leteskije pokazuje crveni karton klupi Egipta, Svetsko prvenstvo 2026. Egipat Argentina Foto: AP Photo/Colin Hubbard
Sudija Fransoa Leteskije pokazuje crveni karton klupi Egipta
Copied

Nakon grupne faze na Svetskom prvenstvu u fudbalu, tehnolški hiperunapređeno suđenje je navuklo na sebe veliki broj kritika. U nokaut fazi postale su još glasnije

„Sudija je bio nepravedan. Uništio je trud cele nacije; bio je protiv nas od samog početka utakmice. Izvinjavam se egipatskom narodu; želeli smo da im donesemo radost, ali nismo mogli — nije bilo u našim rukama, već u sudijinim. Turnir je očigledno namešten; čestitke Argentini na Svetskom prvenstvu — ništa im više ne treba“, izjavio je reprezentativac Egipta Mostafa Ziko nakon utakmice protiv Argentine za Kora plus.

Ziko je ovako prokomentarisao arbitražu francuskog sudije Fransoe Leteskijea, koji je vodio meč osmine finala između Egipta i Argentine. Egipatska selekcija imala je prednost od 2:0, ali je Argentina u završnici meča, od 79. minuta, uspela da postigne tri pogotka i ostvari preokret za konačnih 3:2.

Odluke Leteskijea ostale su pod lupom javnosti, a ključni momenti odigrali su se u 59. i 92. minutu. Egipat je vodio s 1:0 kada je Ziko postigao gol koji je poništen.  Gol je poništen reakcijom VAR sobe zbog prekršaja na samom početku akcije. Iako su Egipćani ubrzo nakon toga uspeli da postignu gol i povedu 2:0, pritisak Argentine je u završnici materijalizovan.

U sudijskoj nadoknadi, pri rezultatu 2:2, fudbaleri Egipta su u dva navrata oboreni u kaznenom prostoru rivala. Reakcija Leteskijea i VAR sobe je izostala, a u nastavku napada Argentina je obezbedila pobedu golom za 3:2.

Francuski sudija Fransoa Leteskije
Foto: AP Photo/Erik S. Lesser
Francuski sudija Fransoa Leteskije

Suđenje na Mundijalu nije tema prvi put, ovogodišnje izdanje turnira bilo je poziv da se o njemu priča i pre početka turnira. Postavljalo se pitanje ujednačenog kriterijuma suđenja, arbitara s raznih strana sveta. Suđenje je, iznenađujuće, bilo iznad očekivanja tokom grupne faze, dok je taj utisak značajno narušen kada su počele eliminacione runde. 

Čip sudbine

Najveća polemika o suđenju izbila je nakon utakmice šesnaestine finala Portugala i Hrvatske. Naime, Portugal je u tom meču pobedio s 2:1, ali su Hrvati u nadoknadi vremena postigli gol, koji je poništen.

Objašnjenje sudije Espena Eskasa bilo je da je gol poništen jer je Igor Matanović kosom dodirnuo loptu pre nego što je ona stigla do Maria Pašalića, koji ju je prosledio do strelca Joška Gvardiola. Gol je bio poništen zbog ofsajda.

Eskas je objasnio da je čip u lopti registrovao kontakt Matanovića s loptom, što je automatski aktiviralo ofsajd poziciju u kojoj se nalazio Pašalić. Međutim, u nastavku akcije, pre nego što je lopta stigla do Pašalića, njom je igrao defanzivac Portugala Renato Veiga. Prema sudijskim instrukcijama, namerna igra odbrambenog igrača poništava prethodnu ofsajd poziciju napadača. Ipak, Eskas je procenio da je u pitanju bio samo rikošet, odnosno nenamerno odbijanje lopte od odbrambenog igrača, čime je kontroverzna odluka o ofsajdu ostala na snazi.

Utakmica Hrvatska - Portugalija
Foto: Sammy Kogan/The Canadian Press via AP.
Poništeni gol reprezentacije Hrvatske

Nije to bila jedina sporna situacija na meču. Hrvati su se žalili i na penal koji je dosuđen nad Veigom, kojeg je tokom kornera povlačio Nikola Vlašić. Esken je tada takođe penal dosudio uz reakciju VAR-a.

Legalizovana tuča

Primetno je da je suđenje na Mundijalu naklonjenije selekcijama iz Latisnke amerike, dok se velike reprezentacije poguraju kada je potrebno. Drastični primer za to je suđenje na meču između Francuske i Paragavaja.

Utakmica između Francuske i Paragvaja, koju je sudio uzbekistanski arbitar Ilgiz Tantašev, primer je neujednačenog sudijskog kriterijuma. Tokom meča, Tantašev je francuskim fudbalerima dao dva žuta kartona, dok su reprezentativci Paragvaja utakmicu završili bez sankcija, uprkos statistici od 13 napravljenih prekršaja naspram 11 francuskih, od kojih je većina bila znatno grublje prirode. Balans u korist favorizovane ekipe uspostavljen je u samoj završnici, kada je Francuskoj dosuđen kontroverzan jedanaesterac nakon reakcije VAR-a i pregledanja snimka. Francuski napadač Kilijan Mbape je realizovao penal i tako odlučio pitanje pobednika.

Mundijal ulazi u poslednju fazu, tek se očekuju najvažnije utakmice. FIFA mora podići selekciju sudija kako regularnost turnira niko ne bi dovodio u pitanje.

 

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Fudbal Egipat Svetsko prvenstvo 2026. argetina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Redakcija

28.jul 2026. R. V.

Stižu dvobroj „Vremena“ i poklon-članak za sve!

„Vreme“ ovog četvrtka (30. jul) izlazi kao dvobroj, a to znači više dobrih tekstova za iste pare

CERN

Ekspo 2027

28.jul 2026. A.I.

CERN potvrdio učešće na specijalizovanoj izložbi u Beogradu

Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) će na specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 u Beogradu imati sopstveni izložbeni prostor

Reno beli parkiran ispred kuće

Automobilska industrija

28.jul 2026. A.I.

„Dizelgejt“: Zašto je protiv Renoa pokrenut krivični postupak

Prvo je Folksvagen uhvaćen da vara sa emisijama izduvnih gasova. Sada je u okviru afere „dizelgejt“ u Francuskoj pokrenut krivični postupak i protiv Renoa. Tužbe su teške više desetina milijardi evra

Nova regulativa EU za modne kompanije

27.jul 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

H&M, Zara, Dior, Šanel, Adidas…: Zašto modne kompanije pale stotine hiljada tona robe

Svake godine u EU se uništi između 264.000 i 594.000 tona odeće i obuće, a da ih prethodno niko nije nosio. Neke firme to čine jer im se ne isplati da skladišti suvišnu robu, neki da bi sačuvali dizajnersku ekskluzivnost. Velikim modnim kompanijama nije padalo na pamet da odeću i obuću, recimo, ustupe Crvenom krstu

Psihologija

27.jul 2026. Dragan Radovančević

Strah od kozlića: Da li deca baš moraju da idu u školu?

Kao što bacanje dece u vodu češće stvara doživotne strahove nego plivače, tako i primoravanje na učenje može od škole da stvori moru. Ali, ako postoji izbor, onda postoji i izlaz

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure