img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bioterorizam

Prete li velike boginje

14. novembar 2001, 23:59 Ivan Živković
Copied

Zvanično, postoje samo dve laboratorije na svetu gde se čuvaju uzorci virusa variole: u Atlanti u Americi i Novosibirsku u Rusiji

Oko mesec dana od pojave antraksa u Americi, čije posledice i obim nisu poznati budući da se svakim danom pojavljuju novi slučajevi zaraženih i umrlih, svetsku pažnju zaokuplja strah od velikih boginja koje mogu biti upotrebljene kao biološko oružje. Medicinskim rečnikom lekara, koji za sada reklo bi se dižu još veću paniku, antraks je mačji kašalj u poređenju s smrtonosnim velikim boginjama.

Velike boginje su opasna infektivna bolest koju izaziva variola virus i od koje umira oko trećina zaraženih. Godine 1980. Svetska zdravstvena organizacije je velike boginje proglasila eradiciranom bolešću, što znači da nema više ni uzročnika, ni bolesti, objašnjava epidemiolog dr Živa Vuković, šef Odseka za epidemiološke poslove Instituta za imunologiju i virusologiju Torlak.

To što je dvadeset godina nakon iskorenjivanja velikih boginja Svetska zdravstvena organizacija, krajem prošlog meseca, najavila pripreme za moguće ponovno pojavljivanje ove bolesti, sada kao rezultat bioterorizma, u potpunosti opravdava reputaciju velikih boginja kao bolesti ubice i najopasnijeg biološkog oružja.

Dejvid Hejman iz Svetske zdravstvene organizacije iznosi podatak da je istraživanjem od pre četiri godine utvrđeno da 72 zemlje imaju ukupno 90 miliona vakcina protiv ove bolesti, ali da je veći deo zastareo i njihova efikasnost nije pouzdana. On tvrdi da SZO ima 500.000 vakcina u Holandiji.

„Kod nas ne postoje zalihe vakcine protiv velikih boginja, možda ih ima vojska“, kaže doktorka Vuković.“ One se ne proizvode već više od dvadeset godina, jer je ta bolest iskorenjena.“

Međutim, zvanično, postoje samo dve laboratorije na svetu gde se čuvaju uzorci virusa variole: u Atlanti u Americi i Novosibirsku u Rusiji. Opravdanje za čuvanje virusa u dobro obezbeđenim prostorijama je diskutabilno budući da se vakcina proizvodi od vrste kravljih boginja. Dr Živa Vuković to objašnjava strateškim razlozima jer virus može veoma dugo da se čuva u zamrznutom stanju, pa ove velesile ne mogu da budu sigurne da su sve zemlje uništile i poslednji virus tokom sedamdesetih godina.

Osamdesetih godina Sovjetski Savez je proizvodio velike boginje za svoj program biološkog naoružanja. Ono što plaši stručnjake za bioterorizam jeste to da je virus iz laboratorija mogao da se raširi i dospe u ruke terorističkih organizacija. Tako se pretpostavlja da bi i Irak mogao da ima uzorak virusa variole. „Nemamo informacija da virus postoji još negde, ali imamo nagoveštaja u štampi da nije više ograničen samo na ove dve laboratorije“, kaže Dejvid Hejman

SZO je tražio da uzorci virusa budu uništeni do kraja prošle godine, ali je Amerika odbila obrazlažući to potrebom da sačuva zalihe zbog istraživanja vakcine.

„Da se sada pojavi ijedan slučaj ove bolesti, bila bi proglašena epidemija. U tom slučaju“, smatra dr Živa Vuković, „bilo bi potrebno nekoliko meseci da se proizvede određena količina vakcine i to kod nekoga ko već ima razrađen mehanizam.“ Što se tiče troškova njene proizvodnje, kada je ona rutinska, vakcina nije skupa.

Prema rečima dr Vuković, Institut Torlak bi otpočeo proizvodnju vakcina tek na zahtev saveznih i republičkih organa tj. Ministarstva zdravlja. U slučaju iznenadnog izbijanja bolesti kod nas Svetska zdravstvena organizacija pritekla bi nam u pomoć svojim rezervama.

Velike boginje

Infekcija koju izaziva virus variole. Bolest je iskorenjena sedamdesetih godina globalnom planskom vakcinacijom.

SIMPTOMI: Period inkubacije traje oko 12 dana. Prvi simptomi su groznica, umor i bolovi u glavi i leđima. Zatim se pojavljuje karakterističan osip, obično po licu, nogama i rukama, a onda i rane koje formiraju kraste koje otpadaju kroz nekoliko nedelja. Smrt nastupa u čak 30 odsto slučajeva.

KAKO SE ŠIRE: Velike boginje se mogu dobiti udisnjem virusa od zaražene osobe. U slučaju bioterorističkog napada virus može biti oslobođen u obliku aerosola ili napadač samoubica može zaraziti i ostale.

VAKCINA: Svi rođeni pre 1972. su vakcinisani, ali im je imunitet do danas verovatno opao. U slučaju izlaganja velikim boginjama, vakcina može da ublaži ili čak da spreči bolest ukoliko se primi u naredna četiri dana. Ne postoji lek protiv velikih boginja, već se nad zaraženima primenjuje terapija koja samo može da ublaži simptome bolesti.

RASPROSTRANJENOST: Prema navodima Svetske zdravstvene organizacije, postoje dve laboratorije u kojima se čuva virus i to u Americi i Rusiji.


Istorijat velikih boginja

1754-1767 – Britanske snage u Severnoj Americi prvi put upotrebile velike boginje kao oružje.

1796. – Edward Jenner pokazao da se kravljim boginjama može boriti protiv velikih.

1967. – Svetska zdravstvena organizacija otpočela globalnu kampanju vakcinacije protiv velikih boginja.

1971. – Zbog iskorenjivanja velikih boginja Amerika obustavila obaveznu vakcinaciju stanovništva.

1977. – Poslednji put prijavljen slučaj izbijanja bolesti prirodnim putem u Somaliji.

1980. – SZO proglašava bolest iskorenjenom. Sovjetski Savez počinje da razvija virus velikih boginja kao biološko oružje.

1982. – Obustavljena proizvodnja vakcina u Americi.

1990. – Američka vojska prestaje sa obaveznom vakcinacijom.

Danas – Vakcinacija protiv velikih boginja ograničena je na laboratorijske radnike i vojsku.

Izvor: JAMA

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Dvojica novinara s gas maskama i šlemovima

Mediji

02.januar 2026. K. S.

Smrtonosna godina za medije: Koliko je novinara ubijeno širom sveta 2025?

Protekla godina bila je izuzetna smrtonosna za novinarstvo - ubijeno je 128 novinara i medijskih radnika širom sveta

Infantino i Tramp

Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026.

01.januar 2026. Vukašin Karadžić

Kako su Infantino i Tramp od fudbala napravili soccer

Muzički program na poluvremenu, „četvrtine“, preskupe karte… Sve ide ka tome da će na Svetskom prvenstvu 2026. fudbal postati „amerikanizovan“. A navijačima se to nikako ne dopada

Nova godina

Rečnik

31.decembar 2025. N. Rujević

Nova godina se uvek dogodi

Otkud dolazi reč „godina“ i šta je izvorno značila

MTV

Popularna kultura

31.decembar 2025. I.M.

Kraj jedne ere televizijske muzike: MTV ugasio svoje kanale

Emitovanje kanala MTV Music, MTV 80s, MTV 90s i Club MTV prestalo je ovog jutra u šest časova, čime je završeno značajno poglavlje u istoriji televizije

Sport

30.decembar 2025. Novak Marković

Sportska godina za zaborav: Bilans neuspeha reprezentacije

Mnogo utakmica, malo uspeha i previše opravdanja, tako bi se u par reči moglo opisati sve ono što je reprezentacija Srbije, u većini sportova, uradila ove godine. Gde smo se sve to obrukali i šta nas od reprezentativnog sporta očekuje 2026. godine

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure