img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pavel Nedved, najbolji fudbaler Evrope 2003

Nova „češka lokomotiva“

30. decembar 2003, 02:15 Vladimir Stanković
Copied

U godini bez velikih takmičenja i bez velikih pojedinačnih podviga, Čeh u dresu Juventusa bio je sve vreme jednako dobar i zaslužio laskavu titulu, 41 godinu posle zemljaka Josefa Masopusta

Ovogodišnji izbor najboljeg fudbalera Evrope u tradicionalnoj anketi pariskog nedeljnika „Frans fudbal“, u kojoj glasaju svi njegovi dopisnici iz svih zemalja (52) učlanjenih u UEFA, spada u kategoriju onih kojima se u principu ne može ništa prigovoriti, mada će kod nekih ostati i mala sumnja da li je izabran baš najbolji. Međutim, činjenica da je Čeh u dresu Juventusa Pavel Nedved sakupio 190 poena (svaki učesnik glasanja pravi svoju listu od pet najboljih sa šire liste od 50 ranije izabranih kandidata), 52 više od drugoplasiranog Francuza iz Arsenala Tjerija Anrija i 57 od kapitena Milana Paola Maldinija, daje dovoljan legitimitet izboru. Svojom regularnošću, Nedved je odlično iskoristio godinu bez velikih međunarodnih takmičenja koja u prvi plan obično izbace neku zvezdu iz fudbalski moćnijih zemalja nego što je Češka. Lista igrača koje je Nedved ostavio iza sebe je impresivna. Uz već pomenute Anrija i Maldinija, iza su ostali Ševčenko (67 poena), Zidan (64), Van Nistelroj (61), Raul (32), Roberto Karlos (27), Bufon (19), Bekam (17), Ronaldo (11)…

Skromni Čeh za sebe kaže da „nije zvezda poput Figa, Zidana i Ronalda“, da je igrač „drugačijih karakteristika“ i da „sve duguje radu“. Primajući trofej, galantno je rekao da bi ga najradije podelio sa svojim drugovima iz Juventusa. Kaže da je za njegovu zemlju važno koliko i za njega lično što je izabran za najboljeg igrača Evrope jer je dosad samo jedan češki fudbaler, Jozef Masopust, davne 1962, poneo tu titulu. Bila je to godina Mundijala u Čileu na kome je ondašnja Čehoslovačka bila finalist (u polufinalu je eliminisala Jugoslaviju sa 3–1).

Po svojim trkačkim karakteristikama, mogao bi se uporediti sa slavnim zemljakom Emilom Zatopekom, čuvenim dugoprugašem koji je bio nepobediv na 5 i 10 km i u maratonu u godinama iza Drugog svetskog rata. Bio je poznat kao „češka lokomotiva“ jer je trčao u jedinstvenom ritmu od početka do kraja i tempom slamao protivnike. Nedved, osim što mnogo trči, mnogo i zna. Oseća fudbal, podjednako zna da postigne gol i asistira, nesebičan je u asistencijama, ukratko – igrač koga bi poželeo svaki tim. Miljenik je italijanske štampe koja ga je proglasila glavnim kandidatom za Zlatnu loptu još pre dva meseca i na neki način, kreirajući javno mnjenje, isforsirala njegov izbor. Italijanski novinar Bruno Bernardi objavio je ovih dana njegovu biografiju pod naslovom „Pavel Nedved, lav iz Praga“.

Nedved je rođen u Hebu 30. avgusta 1972. Stigao je da bude šampion Čehoslovačke 91/92. sa Duklom iz Praga pre razdvajanja zemlje, posle je osvojio još dve titule sa Spartom u kojoj je igrao od 1992. do 1996. Tada odlazi u Lacio gde počinje njegova italijanska avantura. U Rimu provodi pet sezona tokom kojih je s Laciom osvojio jednu Ligu, jedan Super-kup Evrope, jedan Kup kupova i dva Kupa Italije. U leto 2001. prelazi u Juventus gde daje manje golova nego u Laciju, ali igra jednako uspešno. Došao je s nezahvalnim zadatkom da popuni prazninu nastalu odlaskom Zinedina Zidana u Real Madrid, ali je postigao nemoguće: da publika Juventusa zaboravi genijalnog Zizua. S torionskom „starom damom“ osvojio je dve titule prvaka i dva italijanska Super-kupa. U maju je propustio finale Lige šampiona protiv Milana u Mančesteru jer je u polufinalu protiv Real Madrida osam minuta pre kraja dobio drugi žuti karton i to u času kada je njegov tim već imao osigurano učešće u finalu… I taj podatak govori o njegovom karakteru. Ima ugovor do 2006. Voli tenis i hokej na ledu, oženjen je, ima dvoje dece, Pavela i Ivanu.

Novi Nedvedov izazov je Ervropsko prvenstvo u Portugalu. Reprezentacija njegove zemlje, s njim na čelu, ne zna za poraz u 19 poslednjih utakmica i u Portugal stiže kao jedan od favorita.

Osma titula Juventusa

Izbor Pavela Nedveda učvrstio je Juventus na čelu liste klubova koji su dali najviše najboljih igrača Evrope. Čeh je 6. igrač „stare dame“ sa ovim trofejom, ali je ukupno osmo priznanje Juventusu jer je Platini tri puta bio najbolji. Pre njega pobeđivali su Platini (3 puta), Sivori, Paolo Roši, Roberto Bađo, Zidan i Nedved.


Zanimljivosti

Klub sa najviše osvajača Zlatne lopte je Juventus – 8: Platini 3, Sivori, P. Rossi, R. Baggio, Zidan i Nedved. Sledi Milan sa 6: Van Basten 3, Rivera, Gullit, Wea), pa Barca (Kruyff 2, Suarez, Stoičkov, Rivaldo) i Real Madrid 4 Real (Di Stefano 2, Kopa, Figo, Ronaldo) po 5, pa 4 Bayern: Beckenbauer 2, Rummenige 2) y Manchester United sa 3: Law, B.Chalton, Best

Po zemljama: Nemačka 7 (G. Muller, Beckenbauer 2, Rummenige 2, Mathaus, sammer), Holandija 7 (Cruyff 3, Gullit, Van Basten 3), Francuska 6 (Kopa, Platini 3, Papin, Zidane), Engleska 5 (Matthews, B. Charlton, Keegan 2, Owen), Italija 4 (Sivori, Rivera, P. Rossi, R. Baggio), 3 Španija (Di Stefano 2, Suarez), SSSR (Jasin, Blohin, Belanov), Brazil (Ronaldo 2, Rivaldo) 2 Portugal (Eusebio i Figo), Čehoslovačka 1 (Masopust), Škotska 1 (Law), Mađarska 1 (Albert), Severna Irska 1(Best), Danska (Simonsen) 1, Bugarska 1 (Stoičkov), Liberija 1 (WEA), Češka 1 (Nedved)

Na listi se pojavljuju samo tri golmana: Lav Jasin (pobednik 1963), Viktor (treći 1976) i Oliver Kahn (treći 2001)

Milan je 1988. i 1989. imao prvu trojicu plasiranih

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Pretplata

01.avgust 2026. R.V.

Samo u avgustu: Epski popust na „Vreme“

Godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ ovog avgusta čitaocima štedi čak tri hiljade dinara i velika je podrška nezavisnom novinarstvu

Iz njuzletera

31.jul 2026. Nemanja Rujević

Okej, okej: Kratka istorija najvećeg izvoznog hita Amerike

Moglo bi se pomisliti da je „OK“ nekakva logična skraćenica. Ali, nije. Istorija ove rečce je neverovatna

Infantino i Tramp

Fudbal

30.jul 2026. N.R.

Uefa spremna na bojkot ako Infantino proda Svetsko prvenstvo

Evropski savezi reagovali na ideju privatizacije Mundijala koja bi Đaniju Infantinu donela silne pare

Hrvatska

30.jul 2026. Robert Čoban

„Trag u beskraju“: 35.000 ljudi peva Oliveru u čast

Oko Olivera Dragojevića postoji nacionalni konsenzus u Hrvatskoj: vole ga i na levici i na desnici, i stari i mladi, i Dalmatinci i ostali... Zato je u njegovoj Veloj Luci 35.000 pevalo njemu u čast, a desilo se i hapšenje Željka Keruma

Iz života Holivuda

29.jul 2026. Dimitrije Vojnov

Kako je kenselovani glumac stigao do romana, a zatim i do Zagreba

U vreme kada je bio zvezda, Armi Hemer je radio sa rediteljima najvećeg profila, sa Lukom Gvadanjinom na primer. A onda je postao jedna od ličnosti Kansel i #MeToo ere, junak romana i glavni glumac filma koji je sniman u Zagrebu

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure