img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istorija tepiha

Letećim tepihom kroz vekove

06. maj 2009, 12:46 Goran Kosanović
Copied

Tepih je jedan od nezamenljivih elemenata u dekoru i opremi svakog doma, pa je stoga kroz istoriju i njegova funkcija bila u zaštiti od niskih temperatura i prašine, ali i estetska, umetnička i dekorativna, da ulepšava prostor u kome provodimo vreme. Takođe, tepih predstavlja formu vizuelnog izražavanja koja je kod nepismenih nomada zamenjivala pismo, a u mnogim delovima Orijenta to predstavlja i danas. Osim toga, dobar i bogato dekorisan tepih oduvek je bio i stvar prestiža jer je odslikavao bogatstvo i moć njegovog vlasnika. Pošto je tepih, u odnosu na druga umetnička dela kao što su vajarska ili slikarska, načinjen od manje trajnih materijala, a i zbog svakodnevne upotrebe, broj sačuvanih tepiha iz najranijih vremena je veoma mali i uglavnom na nivou fragmenata ili posrednih dokaza. Tako mi danas imamo samo pretpostavke o nastanku i počecima izrade tepiha

Izraz „orijentalni tepih“ označava tepih sa Istoka i može se s pravom odnositi na bilo koji tepih orijentalnog porekla, bez obzira na izgled ili način izrade. Izraz se obično koristi da opiše tepihe izrađene ručno, po tradicionalnim metodama u prostranim oblastima Anadolije (Turska), Persije (Iran), Avganistana, Belukistana, Turkmenistana, na Kavkazu, u nekim delovima Indije, u Kini, Pakistanu i delom na Balkanu (Rumunija, dok su kod nas poznati pirotski ćilimi).

Iran/Persija

Persijski tepisi su vrhunac umetničkog izraza a izrađuju se već 2500 godina. Persijski tepisi spadaju u grupu orijentalnih tepiha i njihovi su najznačajniji i najkvalitetniji predstavnici kako po kvalitetu izrade i dizajnu tako i po tradiciji i reputaciji koju uživaju u svetu.

Prvi dokumentovani dokazi o postojanju persijskih tepiha dolaze iz kineskih tekstova koji opisuju tepihe iz vremena Sasanid dinastije (224–641). Huan Tsang, kineski putopisac iz sedmog veka nove ere, pisao je u svojim rukopisima o umetnosti izrade persijskih tepiha. Posle perioda dominacije arapskih kalifata Turci Seldžuci su osvojili Persiju. Njihova vladavina od 1038. do 1194. godine bila je značajna za proizvodnju persijskog tepiha. U provincijama Azerbejdžan i Hamadan, gde je uticaj Seldžuka i najduže trajao, turski čvor se koristi i dan-danas.

Turska

Među najpoznatijim proizvođačima tepiha na svetu smatraju se majstori ovoga zanata koji dolaze iz Turske, tačnije iz Anadolije. Pretpostavlja se da su upravo iz Turske, a preko Venecije u XVI veku tepisi stigli u Evropu. Mnogi evropski slikari kao Lorenco Loto, Holbein i Vermer svoju umetnost predstavljaju preko tapiserija, koje u to vreme doživljavaju veliku popularnost naročito na evropskim dvorovima.

Centralna Azija

Region Centralne Azije spada u sam vrh svetske proizvodnje tepiha. Avganistan, Turkistan, Uzbekistan, Kazahstan i Mongolija su zemlje sa istorijom izrade tepiha dužom od 2000 godina.

„Ratni tepisi“

Koliko je duboka tradicija izrade tepiha za narode Avganistana govori i podatak da su tokom sovjetske invazije na ovu zemlju 1979. godine i nešto kasnije, kada su Sovjete zamenili Amerikanci (2001), u lokalnim manufakturama nastali „ratni tepisi“.

Indija i Pakistan

Prvi izrađeni tepisi u Indiji vezuju se za vreme vladavine dinastije Mogul (1556–1602) u gradovima Agra, Sikri i Lahor. Na početku, pod uticajem persijskih tepiha, vrlo brzo uspevaju da proizvedu tepihe sa autentičnim dizajnom i načinom izrade koji se i do danas primenjuje. Klasični indijski tepih karakterišu žuta, pink, svetloplava i zelena boja.

Maroko

Kraljevinu Maroko pored arapskog naroda čine i mnoga nomadska plemena kao Berberi, Beduini, Kurdi i Persijanci koji su sa sobom doneli i izradu tepiha. Zbog izuzetno surovih vremenskih prilika (preko dana temperatura dostiže 50 stepeni dok se preko noći spušta i ispod nule) mnoga nomadska plemena bila su primorana da izrađuju tepihe da bi se zaštitila. Tepisi su izrađeni u atraktivnim bojama, geometrijskog dizajna i primitivnog kvaliteta u izradi.

Kina

U Kini imamo nekoliko glavnih centara izrade tepiha koji su poznati širom sveta. Peking, Tientsin, Suijan i Kansu su samo neki od gradova gde je tradicija izrade tepiha stara stotinama godina. U zavisnosti od grada ili regiona koriste se i različiti likovni motivi u izradi tepiha. Najčešći motivi su cveće, ptice, drveće i zmajevi, ali se mogu sresti i razni geometrijski oblici kao trouglovi i svastika.

Francuska

Francuski kralj Henri VI pokrenuo je 1608. godine inicijativu za proizvodnju tepiha. Simon Lurdet je postavljen za direktora novonastale fabrike, koja se uskoro seli u zapadni Pariz u fabriku Savoneri. Najpoznatiji primerci iz ove fabrike, 105 komada, nisu nikada stigli u Luvr, već su prosleđeni u palatu Versaj. U mestu Obuson proizvodnja tepiha počinje 1743. godine da bi u sledećim godinama umeće i proizvodi koji su dolazili iz ove dve fabrike potpuno osvojili prvo Francusku a onda i svet.

Velika Britanija

Engleska je prva evropska zemlja u kojoj je proizvodnja tepiha postala lokalna tradicija i vrlo važan izvozni proizvod. U XVI veku najpoznatiji su tepisi koji su dolazili iz Norviča, a pravljeni po uzoru na turske i persijske. Srce industrije tepiha u industrijskoj revoluciji je u gradiću Kiderministeru u Vorčesterširu, gde i danas većina od 55.000 stanovnika radi u industriji tepiha.

Severna Amerika

Rani kolonisti su, u zavisnosti od zemlje iz koje su dolazili, donosili svoje običaje izrade tepiha. Francuski seljaci iz Kvebeka i Nove Škotske bili su poznati po dizajnu, a najčešće su koristili cveće i životinje kao motiv. Sa razvojem tekstilne industrije niču mnoge manufakture od kojih se po kvalitetu i dizajnu ističu pre svih proizvođači tepiha iz Nove Engleske

Tepisi plemena Navaho

Navaho tepisi na jedinstven način, više od 300 godina, odslikavaju kulturu i tradiciju ovog indijanskog plemena sa današnje južne granice SAD. Legenda kaže da su Španci svojim iskrcavanjem u blizini Novog Meksika doneli sa sobom ovce od kojih su kasnije Navaho Indijanci počeli da proizvode vunu. Koristili su je za izradu tepiha i krpara sa autentičnim dizajnom koji se održao i do današnjih dana.

Južna Amerika

Peruanska tradicija izrade tepiha i u istorijskim okvirima jedna je od najdužih na svetu. U dolini u centralnom delu zemlje, tepisi su se izrađivali i 100 godina pre nove ere. Danas je izrada tepiha važan svakodnevni posao mnogih lokalnih manufaktura u Južnoj Americi, od kojih svaka neguje svoj stil izrade i dizajn.

Moderna vremena

Nakon sto je tepih stigao u zapadnu Evropu, krajem XI veka, kada su ga krstaši doneli sa krvavih pohoda po Istoku, vrlo brzo niču mnoge manufakture. Naročitu ekspanziju proizvodnja tepiha doživljava u drugoj polovini XVIII veka u Engleskoj. Vilijam Moris proizvodi seriju tepiha jednostavnog dizajna i izrade koji brzo stiču veliku popularnost. U čuvenom Bauhausu je dvadesetih godina prošlog veka proizvedeno nekoliko unikatnih modela od kojih su mnogi završili u privatnim kolekcijama. U tridesetim godinama u Francuskoj, u okviru umetničkog pravca art deko nastaju neki od najlepših primeraka izrade tepiha. Po svom kvalitetu izdvajaju se tepisi koje su dizajnirali Žan-Fransoa Tomas, Rene Herbst i Moris Dufren. U to vreme se u Engleskoj, u okviru kompanije Wilton Royal Carpet Manufacturing Company, izdvajaju tepisi koje su dizajnirali Džon Tendi, Ronald Grierson i Marian Dorn.

Pazirik tepih

Najstariji sačuvani primerak tepiha rađenog tehnikom čvorovanja, koja se i danas koristi u maniru današnjih orijentalnih tepiha, jeste čuveni „pazirik“. Tepih su 1949. godine pronašli ruski arheolozi na području planine Altaj blizu mongolske granice. Tepih potiče iz V veka pre nove ere, sačuvan je slučajno jer je bio konzerviran u ledu, koji je nastao tako što su drevni pljačkaši grobnica ostavili rupu kroz koju je ušla voda. Tepih se danas čuva u muzeju Ermitaž u Sankt Peterburgu. Tepih je dimenzija: 200 × 183 cm.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Pretplata

01.avgust 2026. R.V.

Čitajte „Vreme“ i uštedite tri hiljade dinara

Godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ ovog avgusta čitaocima štedi čak tri hiljade dinara i velika je podrška nezavisnom novinarstvu

Iz njuzletera

31.jul 2026. Nemanja Rujević

Okej, okej: Kratka istorija najvećeg izvoznog hita Amerike

Moglo bi se pomisliti da je „OK“ nekakva logična skraćenica. Ali, nije. Istorija ove rečce je neverovatna

Infantino i Tramp

Fudbal

30.jul 2026. N.R.

Uefa spremna na bojkot ako Infantino proda Svetsko prvenstvo

Evropski savezi reagovali na ideju privatizacije Mundijala koja bi Đaniju Infantinu donela silne pare

Hrvatska

30.jul 2026. Robert Čoban

„Trag u beskraju“: 35.000 ljudi peva Oliveru u čast

Oko Olivera Dragojevića postoji nacionalni konsenzus u Hrvatskoj: vole ga i na levici i na desnici, i stari i mladi, i Dalmatinci i ostali... Zato je u njegovoj Veloj Luci 35.000 pevalo njemu u čast, a desilo se i hapšenje Željka Keruma

Iz života Holivuda

29.jul 2026. Dimitrije Vojnov

Kako je kenselovani glumac stigao do romana, a zatim i do Zagreba

U vreme kada je bio zvezda, Armi Hemer je radio sa rediteljima najvećeg profila, sa Lukom Gvadanjinom na primer. A onda je postao jedna od ličnosti Kansel i #MeToo ere, junak romana i glavni glumac filma koji je sniman u Zagrebu

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure