img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Povodom izložbe

Esencije niti života umetnice

20. decembar 2023, 23:29 Lidija Jovanović
fotografije: bojana janjić
Copied

Retrospektivno putovanje kroz inspirativnu karijeru Jagode Buić u beogradskom Muzeju savremene umetnosti kao svedočanstvo njenog majstorstva

Na Beogradskom Ušću, Muzej savremene umetnosti trenutno je domaćin zadivljujuće izložbe koja otkriva zagonetni svet Jagude Buić, plodne umetnice čiji su život i umetnost ostavili neizbrisiv trag na svetskoj umetničkoj sceni. Jagodino putovanje u sferu umetničkog izraza bilo je, najblaže rečeno, izuzetno i za osobom ostavilo trag koji se prelio iz njene osnovne umetničke delatnosti jednako uspešno i na sfere slikarstva i vajarstva, što čini njen život, kao i ovu izložbu, zanimljivim predmetom proučavanja.

Izložba koja je otvorena 23. novembra i traje do 26. februara, obuhvata široko polje delovanja ove umetnice. Jagoda Buić je rođena u Splitu 1930. i tokom života dugog bezmalo čitav vek stvaralaštvo ove multimedijalne umetnice obuhvatilo je širok spektar likovnog izraza, od pozorišne i filmske scenografije i kostimografije do tapiserije, kao najznačajnijeg područja njenog delovanja. Od početka dvadesetog veka ona ulazi u prostor eksperimentisanja papirom i u tom periodu nastaju i specifični radovi na papiru i od papira: crteži, kolaži i asemblaži. Skulptura, takođe, u ovom periodu postaje njeno dominantno polje istraživanja.

Monolog II, 1964.detalj foto Bojana Jnjić
Monolog II, detalj, 1964.


Buićkine formativne godine obeležila je duboka povezanost sa prirodom, tema koja će kasnije postati kamen temeljac njenog umetničkog opusa. Odgajana u porodici koja je negovala njen kreativni duh, usavršavala se na Akademiji za primjenjenu umjenost u Zagrebu, gde je počela da se oblikuje njena jedinstvena vizija. Tokom ovog formativnog perioda otkrila je strast za vajanjem. Koristeći tkanje kao prostor za ulazak u treću deimenziju, stvarala je zamršene forme koje su prevazišle tradicionalne umetničke granice i pomalo veštački nametnute podele između primenjene i likovne umetnosti.

Putanja Buićkine umetničke karijere dobila je značajan zaokret nakon otvaranja ateljea u Parizu 1972. i preseljenja u Vašington 1980-ih. Uronjena u živ kulturni milje francuske prestonice, naišla je na raznoliku lepezu uticaja koji će na kraju oblikovati njen osebujni umetnički jezik. Rad ove umetnice tokom tog perioda odražavao je fuziju klasičnih skulpturalnih tehnika sa avangardnim senzibilitetom, privlačeći pažnju i donoseći joj priznanja u međunarodnoj umetničkoj zajednici.

Aktuelna izložba u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu predstavlja retrospektivno putovanje kroz Buićkinu inspirativnu karijeru. Pod nazivom Esencijalnost niti, izložba je svedočanstvo njenog majstova u promišljanju i igri međusobnog dopunjavanja materijala i oblika. Posetioce dočekuje očaravajući niz skulptura koje neprimetno spajaju organske i apstraktne elemente pozivajući na razmišljanje o međusobnoj povezanosti čovečanstva i prirodnog sveta.

Kompozicija, 1976.fotoBojana Janjić
Kompozicija, 1976.


Njeno inovativno promišljanje tapiserije učiniće vidljivom na međunarodnoj sceni ne samo Jagodu Buić već i ono što će u široj javnosti biti prepoznato kao drugačije shvatanje tapiserije, a prihvaćeno je i na međunarodnoj umetničkoj sceni ‒ slovenskog vala u tapiseriji. Ovaj pristup označavao je specifičan slovenski senzibilitet utemeljen na folklornoj tradiciji slovenskih naroda, koji je sem kolorita bio vezan i za upotrebu pojedinih prirodnih materijala. Ovakav će pristup ostaviti traga na generacijama umetnika koji su se bavili ili se i dalje bave tapiserijom na prostorima onog geografskog prostora koji i danas doživljavamo kao celinu bivše Jugoslavije.

Prateći tok izložbe, moguće je videti kako Buićeva istražuje delikatnu ravnotežu između reda i nereda u univerzumu. Svaka skulptura je svedočanstvo njenog tehničkog umeća i filozofske dubine, pozivajući gledaoce da razmisle o složenosti postojanja.

Njeno umetničko putovanje se ne ogleda samo u njenim skulpturama, već i u opsežnom delu umetnice koje uključuje slike, crteže i instalacije. Izložba pruža sveobuhvatan pogled na njenu evoluciju kao stvaraoca, od ranih istraživanja forme do zrelih refleksija o simbiotičkom odnosu umetnosti i prirode.

Dok posetioci prolaze kroz izložbeni prostor, vođeni su kroz Jagodinu životnu priču, dobijajući uvid u njena lična iskustva i značajne trenutke koji su podsticali damare kreativnosti u njenom stvaralaštvu. Kustos je pažljivo kurirao izložbu kako bi ponudio nijansirano razumevanje umetnikovih motivacija, inspiracija i evolucije njenog umetničkog jezika.

Muzej savremene umetnosti u Beogradu poslužio je kao savršena kulisa za ovo impresivno iskustvo obezbeđujući prostor gde Buićkine skulpture oživljavaju, upuštajući se u tihi dijalog sa svakim posetiocem. Izložba ne samo da slavi doprinos autorke savremenoj umetnosti, već i podstiče na razmišljanje o vanvremenskim temama koje su definisale ljudsko postojanje.

Na izložbi u Muzeju savremene umetnosti, pored tapiserija iz zbirke Muzeja savremene umetnosti, prikazane su tapiserije i crteži nastali u periodu od 1962. do 1977. koji su za ovu priliku pozajmljeni iz zbirke Muzeja primenjene umetnosti, umetničke kolekcije Palate Srbije, umetničke kolekcije firme Internacional CG u stečaju, zbirke Muzeja Grada Beograda, kolekcije Galerije Haos, Radionice za izradu tapiserija Atelje 61 iz Novog Sada, kao i iz više privatnih kolekcija u Beogradu.

U vremenu koje nam nudi brze promene i prolazne trendove, rad Jagode Buić je svedočanstvo trajne moći umetnosti da prevaziđe granice i saopšti duboke istine. Izložba Esencijanosti niti poziva posetioce da krenu na putovanje kroz zamršenu tapiseriju Jagodinog života i umetnosti pružajući retku priliku da vide svet kroz njeno vizionarsko sočivo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr