Umetnici miljenici socijalističkog državno-partijskog sistema dobijali su priliku da pored grandomanskih skulptura vođe, urade i po koji veličanstven spomenik naučniku Nikoli Tesli.
Da podsetimo, u Muzeju „Nikole Tesle“ u Beogradu izložena je bronzana bista koju je, kako se kaže, po Teslinoj želji izradio njegov prijatelj, poznati vajar „nacionalne tematike i jugoslovenske kulturne saradnje“ Ivan Meštrović 1952. godine. Otprilike u isto vreme, pedesetih godina, kada je radio i monumentalni kip Josipa Broza koji će kasnije biti postavljen u Užicu, vajar Frano Kršinić je u zadatak dobio i izradu spomenika Nikoli Tesli, koji se danas nalazi ispred zgrade Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu. Prošle godine, na proslavi 150 godina rođenja našeg najpoznatijeg naučnika, na beogradskom aerodromu postavljen je spomenik, rad Drinke Radovanović. Odmah po otkrivanju ovog spomenika usledilo je glasno negodovanje stručne javnosti, apeli da spomenik što pre treba ukloniti i prozivke da je umetnica zapravo partijsko-državni skulptor u senci. Izradu spomenika finansirao je EPS, koji je smatrao da ima puno pravo da insistira na „svom čoveku“ odnosno na Drinki Radovanović. Sve je potpisao i Odbor za proslavu na čijem čelu je bio Vojislav Koštunica.
…I TESLA NA AERODROMU: Dela D. Radovanović
Bez obzira na to što ova umetnica i nema klasično akademsko obrazovanje, njoj su i ranije poveravani skulptorski zadaci od značaja. Još 1988, povodom 70 godina proboja Solunskog fronta, ispred Beogradskog sajma otkriven je spomenik vojvodi Živojinu Mišiću, visine blizu dva metra, rad D. Radovanović. U Kumodražu, spomenik vojvodi Stepi Stepanoviću, ispred njegove rodne kuće. Zatim, vojvodama Živojinu Mišiću, Petru Bojoviću, Radomiru Putniku, kralju Petru I Karađorđeviću, Karađorđu, Nikolaju Velimiroviću…
Najnoviji spomenik Nikoli Tesli proglašen je skulptorsko-investicionim promašajem. Stručna javnost, Likovna komisija grada i Komisija za imenovanje ulica i trgova u Beogradu, izneli su niz argumenata za svoju negativnu kritiku. Skupština grada pak ocenila je projekat na aerodromu pozitivno. Sama umetnica obračunala se sa svojim kritičarima nazivajući ih članovima svetske zavere, gde valjda po logici stvari pripadaju i članovi Međunarodnog udruženja likovnih kritičara, jer su i oni reagovali.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U organizaciji Konzulata Jamajke, a po ideji počasnog konzula gospodina Mirka Miljuša, YU Grupa je u martu spakovala kofere i odletela na Jamajku. Tamo je snimala stare pesme u rege žanru, a nikad mlađi Jelići dali su svoj doprinos već aktuelnom projektu pod nazivom “Prekookeanski most”.
Umesto in memoriam: Good Vibrations i Brajan Vilson (1942‒2025)
Cela priča o Brajanu Vilsonu, nedavno preminulom geniju pop muzike i lideru The Beach Boys-a, prelama se kroz priču o njihovom apstraktnom hit singlu za sva vremena Good Vibrations
U drugom činu Leone i Glembaj zarili su se jedan u drugog ko kobac u kopca. Taj surovi obračun završio je Glembajevom smrću. U samrtnom hropcu uz pojavu barunice Kasteli, stari Glembaj završio je u naručju sina. To je omaž Mikelanđelu i njegovoj skulpturi “Pijeta”. Scenu “Pijeta” smislio je Danilo Marunović
Ivan Antić, Kajzermilen glič (mikroputopis u tri glasa), PPM Enklava, 2025
Kajzermilen je četvrt u Beču, svakako ne prva koja pada na pamet kada se pomisli na ovaj grad, ali, sa svojim golim i sivim distopijskim prostorima, otuđenim “totalitarizmom dimenzija”, možda paradigmatična za savremeni svet. U tom okruženju troje Antićevih lirskih junaka ostavlja utisak postflanera, besciljnih uličnih hodača, koji se kreću gradskim prostorom u kome, uprkos precizno popisanim tragovima ljudskog prisustva, kao da nema ničega
Završna predstava Instituta za umetničku igru „Human design“ bavi se pitanjem identiteta zadatog rođenjem i čovekovom potrebom da sam izabere ono što oseća da jeste
Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati
Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!