img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Reportaža – Kustendorf 2013.

Čudesne sudbine i Monika Beluči

23. januar 2013, 19:07 Mirko Rudić
foto: tanjug
Copied

"Mogućnost da ovde upoznam svetske producente Majkla Hausmana ili Flaminja Zadra, da razgovaramo sa rediteljima kao što su Džang Jimou ili Ben Zejtlin, pa čak i to što mogu da sedim sa Monikom ili Odri Totu u istoj prostoriji je – Kustendorf", kaže jedan od gostiju festivala

„Bićeš prva žrtva Kustendorfa“, hrabrio je Emir Kusturica Moniku Beluči dok je u štiklama prvi put koračala po mokrim drvengradskim daskama. Nekoliko stotina ljudi se skupilo da vidi „najlepšu ženu na svetu“, a oni sa fotoaparatima na kraju su shvatili da, tražeći dobar kadar, nisu pošteno ni videli kako ona izgleda. Deca i žene su je dozivali, a ona im odgovarala mahanjem i sa: „Ciao, ciao!“

„Stribore, vodi je dole!“, u poslednjem trenutku Kusturica je preusmerio hordu fotoreportera, snimatelja i okupljenih ka donjem ulazu zgrade u kojoj je glavni bioskop „Prokleta avlija“. Prateći ih, masa je završila u, za ovu priliku, premaloj sali. „Izgleda da će Monika nešto pričati pre filma. Ona glumi u njemu!“, kružila je priča dok su se ljudi gurali na ulazu. Sedelo se po stepenicama, u tuđem krilu, na podu… Fotoaparati su bili spremni. Devojke iz organizacije su se hvatale za glavu i zvale rendžere u pomoć. Ugasila su se svetla i počeo je Rijaliti, film italijanskog režisera Matea Garonea koji je prošle godine nagrađen u Kanu. „Možda će doći na kraju filma“, došaptavale su se dve devojke…

Nije došla. Monika Beluči uopšte ne igra u ovom filmu o harizmatičnom ribaru iz Napulja koji pokušava da uđe u „Velikog brata“. Oni koji su završili u mraku bioskopa nisu bili spremni za to – telefoni su im ostali upaljeni, a zbog sitnih problema sa sinhronizacijom prevoda filma retki su oni koji su imali strpljenja da u tišini posmatraju platno. „Džaba ti dobar film kad stoka ne zna da gleda“, šapnuo je neko iz VIP sedišta.

NIJE MONIKA KUSTENDORF: Monika je na Mokru goru došla 19. januara kao gošća osnivača Kustendorfa i to nakon susreta sa „šarmantnim i energičnim“, kako je rekla, Miloradom Dodikom. Već se zna da će od februara početi da snima novi Kusturičin film u Trebinju, da joj je najvažnija životna uloga – uloga majke, da voli srpsko gostoprimstvo i rakiju i Srbiju, da joj je Kusturica uručio Nagradu za buduće filmove…

Inače, na Mećavniku je stalno nosila crnu odeću i nije tačno da liči na Cecu Ražnatović – čak ni kada je u društvu Ivice Dačića, koji je glumici, osim replike Belog anđela, poklonio i otpevanih nekoliko reči iz pesme Santa Lucia.

Iza glamura, estrade i drugih površnosti koje su pratile Moniku Beluči, na Kustendorfu se tokom šest dana – od 16. do 22. januara – dešavalo nešto mnogo bitnije. „Mislim da Kustendorf nije samo Monika Beluči“, kaže Jori Fabijan, snimatelj iz Poljske. „Mogućnost da ovde upoznam Majkla Hausmana ili Flaminja Zadra, da razgovaramo sa rediteljima kao što su Džang Jimou ili Ben Zejtlin, pa čak i to što mogu da sedim sa Monikom ili Odri Totu u istoj prostoriji je – Kustendorf“, kaže Fabijan.

NEGDE IZMEĐU ZVERI: Osim filmova, tokom Kustendorfa posetioci su u galeriji „Macola“ mogli da pogledaju izložbu „Kšištof Kišlovski, znaci i sećanja“ posvećenu poljskom reditelju. Nakon projekcija su održavane radionice, bolje reći – razgovori afirmisanih sa neafirmisanima.

Odri Totu je, tako, pričala da treba biti posvećen onom što radiš, da je važno okružiti se pametnim i značajnim ljudima, da je za nju na snimanjima najbitnije da je reditelj ohrabruje… Šarmantnije nego što bi to uradila Amelija Pulen, lik koji je proslavio harizmatičnu Odri Totu, ispričala je i anegdotu sa početka svoje karijere kada se doselila u Pariz i bila frustrirana lepotom Parižanki koje je viđala u svom komšiluku. Pomišljala je da je nemoguće da ona tako „mala i nikakva“, u poređenju sa tim „komšinicama“, postane bilo kakva glumica. Kasnije je saznala da se pored njenog stana, u stvari, nalazi poznata agencija za manekenke.

Ispostavilo se da je najkontroverzniji film festivala bio Negde između, turske rediteljke Ješim Ustaoglu. Priča prati devojku koja radi u restoranu na auto-putu i zaljubljuje se u vozača kamiona. Nakon što je slučajno zatrudnela s njim, koji se više nikad nije pojavio, iz straha odlučuje da ništa ne kaže roditeljima. Kada su počeli bolovi u stomaku, odlazi u toalet i stojeći na pločicama porađa mrtvu bebu. Uzdišući i sklanjajući pogled sa platna, u tom trenutku je iz sale izašlo petnaestak gledalaca. Jedna od mladih režiserki iz Koreje kaže da je film odličan i hrabar: „Ovakva scena verovatno postoji zbog razbijanja tabua i da bi prikazala sa čim se sve žene suočavaju. To je jako bitno, posebno u tradicionalnom društvu kakvo je tursko.“ Rediteljka je objasnila da je Negde između film koji govori o tome da svako ima pravo da se zaljubi. Ona je, tokom razgovora sa studentima nakon projekcije, govorila da dugo piše scenarije, da odlazi na sva mesta snimanja i traži detalje, da tokom upoznavanja posmatra glumce i zapaža njihove tikove, mimiku, različite vrste ponašanja, a kasnije, tokom snimanja, traži da u svoje uloge ubace upravo te svoje osobenosti.

Najzanimljiviji razgovor sa studentima je održao ruski režiser Aleksej Balabanov. Svojom konciznošću je zasmejavao publiku i nervirao moderatora.

Kao najkorisnije predavanje mladi filmski umetnici iz celog sveta su isticali Kusturičin govor nakon prikazivanja njegovog studentskog filma Gernika. „U suštini, on je jedini održao smisleno predavanje. Od svega što je rekao, meni je najbitnije to da film nije samo ono što se natrpa ispred kamere, već i ono što je iza. Zato je važno strateški prići prikazivanju vremena i prostora u filmu“, kaže Gabi Gabor, reditelj iz Srbije.

Amerikanac Ben Zejtlin, čiji je prošlogodišnji film Zveri južnih divljina već osvojio pet nagrada na svetskim festivala, a ima i tri nominacije za ovogodišnjeg Oskara, govorio je praktične stvari o svom debitantskom filmu: kasting za glavnu glumicu je trajao čak šest meseci, tokom kojih su videli nekoliko hiljada devojčica. Zbog takvog detaljisanja je i uspeo da pronađe pravu glumicu. Sa druge strane, zveri koje u filmu jure malu Hašpapi su prave životinje – dresirani prasići sa kostimima. Nije želeo da ih pravi kompjuterski, već je hteo da izgledaju onako kako ih devojčica zamišlja – stvarne.

Monika Belučić, kako ju je nazvao neko od novinara, takođe je održala radionicu. U delu za postavljanje pitanja javio se jedan bucmasti mladi reditelj: „Ja imam jedno rusko pitanje. Kada ste se prvi put zaljubili?“

KOKIČARI I RELAKSACIJE: Na otvaranju festivala prikazan je film u kome Emir Kusturica udara, između ostalog i glavom, holivudskog glumca Brusa Vilisa iz koga pri svakom udarcu ispadaju kokice. Nakon toga je reditelj govorio o borbi autorskog filma i filma kao umetnosti protiv filmske holivudske industrije.

Mateo Koko, montažer iz Nemačke, kaže da nije pitanje da li će autorski film pobediti komercijalni, već da li će film, kao medij, uopšte opstati u savremenom svetu: „Autorski film je svakako pobedio na Kustendorfu i to ohrabruje, ali umetnost i Holivud su dve različite stvari. I jedno i drugo imaju svoju publiku i to je u redu.“

Član žirija i docent na Akademiji umetnosti u Beogradu Oleg Jeknić smatra da je film o Kusturičinom prebijanju zvezde filmova Umri muški samo relaksacija učesnika koji se zbog takve atmosfere ohrabruju da misle slobodnije. „Pa u žiriju Kustendorfa sedi jedna od najvažnijih ličnosti Holivuda – producent Majkl Hausman“, kaže Jeknić.

Tokom jedne od festivalskih noći, jak vetar je prekinuo sajlu koja je držala rusku zastavu na jarbolu kod kapije Drvengrada, a većinu ostalih zapetljao. Sutradan su svi novinari dobili zvaničan mejl u kome je pisalo da će se u podne odigrati „specijalna akcija pod radnim naslovom ‘Kusturica pegla međunarodne odnose’“.

Mini intervju – Emir Kusturica

„VREME„: Kakve su prve reakcije na ovogodišnji Kustendorf?

EMIR KUSTURICA: Nema nigdje na svijetu da ti neko plati kartu, nahrani te hranom kakvu nemaš kod kuće, da ti da budeš ovdje u izdvojenom svijetu gdje se dodir tog teškog života iz spoljnog svijeta ne osijeti. To je jako važno za ljude koji počinju sa prvim filmskim koracima posle ovog festivala jer film nije realnost kao što se sve više veruje. To je glupost. Film je veći od života. Razumijeti film znači razumijeti bajku, razumijeti nešto što je iskonstruisano izvan života i nešto što je inspirisano životom. Baš tako je i ovaj festival refuge, što bi rekli Englezi. Zbog toga svi, već šest godina, izražavaju svoje oduševljenje festivalom. Možda čak i više nego ranije.

Deluje kao da je Drvengrad postao premali za Kustendorf.

Jeste. Moramo ga širiti, ali ne smijemo napraviti mnogo velik festival. Ako bi se uduplavao i tako – izgubio bi svoj šarm. Mi moramo da ga proširimo za jedno 40, 50 ljudi, koliko ovde može fino da stane i da napravimo malo bolje uslove za muzički dio festivala i to je to.

Kako će se zvati lik Monike Beluči u novom filmu?

Mlada.

Je li tajna koliko košta Kustendorf?

180.000 evra. Ali to ne bi moglo za te pare da ja prije toga nisam dirinčio i uložio sve pare u ovo što vidiš.


Nagrade: Zlatno jaje Švajcarcu

Ceremonija zatvaranja šestog Međunarodnog filmskog i muzičkog festivala Kustendorf 2013 je počela pesmom „Oj Kosovo, Kosovo“ u izvođenju kulturno-umetničkog društva „Kopaonik“ iz Leposavića.

Predsednica žirija Alona Kimhi je rekla da se bronzano jaje i treća nagrada dodeljuje filmu „Tatex“ Janiva Lintona iz Izraela. Srebrno jaje je dobio „Barvalo“ Rasmusa Klostera Broa iz Danske, a najbolji film ovogodišnjeg Kustendorfa je „Mucava ljubav“ Jana Carlevskog iz Švajcarske.

Svetolik Mića Zajc je nagradu „Vilko Filač“ za filmsku fotografiju dodelio Karlosu Korijou iz Meksika.

Na Kustendorfu 2013 je učestvovalo 28 filmova iz 18 država. Selektor festivala, Dunja Kusturica, kaže da je od 400 primljenih filmova izabrala one u kojima se vidi talenat i potencijal mladih neafirmisanih autora.

foto: mirko rudić
foto: mirko rudić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Iz života kulture

22.jul 2025. Sonja Ćirić

Prisilna deblokada SKC-a i DKC-a: I šta sad?

Počelo je čišćenje Dvorane KCB-a koja je u petak neplanirano odblokirana. Jutrošnje „oslobađanje“ SKC-a bilo je namerno i pokazno: da narod vidi šta ga čeka

Novi Sad

21.jul 2025. S.Ć.

Vojnička pasuljijada i Beograđani dobili novac za kulturu Novog Sada

Veći deo novca iz budžeta predviđenog za kulturu Novog Sada dodeljen je projektima iz Beograda koji nemaju veze sa kulturom

Država i kultura

20.jul 2025. S.Ć.

Ministarstvo kulture: Svakog dana poklon za drugi grad

Ministarstvo kulture je u julu gotovo svakog dana doniralo novac jednom od gradova uključenih u projekat „Gradovi u fokusu“ s namerom da poseje kulturu van prestonice

Festival

19.jul 2025. S.Ć.

Počinje “Palić”: Tokom pet festivalskih dana biće 140 filmova

Iako kraći za dva dana nego inače, ovogodišnji Festival evropskog filma na Paliću imaće 140 filmova, a počeće dodelom nagrade “Lifka” Svetozaru Cvetkoviću I Sergeju Loznici

Kadrovi

19.jul 2025. S.Ć.

Ljubica Vraneš je novi SNS kadar na čelu Beogradske opere

Solistkinja Opere Ljubica Vraneš postala je direktorka umesto kolege Dragoljuba Bajića koji je avanzovao za v.d. upravnika Narodnog pozorišta. Krajem decembra odbila je da pruži ruku dirigentkinji zbog crvene rukavice

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure