Ruski eksperti i diplomate tvrde da američke sankcije NIS-u neće izazvati kolaps, ali da će Srbija morati da pronađe nova rešenja i poslovne modele
Uvođenje američkih sankcija protiv Naftne industrije Srbije izazvalo je niz reakcija iz Moskve i Beograda – dok ruski stručnjaci i diplomate poručuju da mere neće paralizovati rad kompanije, već zahtevaju prilagođavanje, sindikat NIS-a uverava javnost da nestašica goriva neće biti, iako građani privremeno moraju da se naviknu na plaćanje gotovinom.
Direktor ruskog Fonda za energetski razvoj Sergej Pikin ocenio je povodom stupanja američkih sankcija prema NIS-u da one „same po sebi nisu smrtonosne – da ograničavaju, ali ne parališu potpuno rad kompanije“.
Dodaje da suočavanje sa sankcijama zahteva strateško prilagođavanje, što obuhvata promenu poslovnih modela i pronalaženje održivih alternativnih rešenja.
„U uslovima sankcija, ne postoji jednostavan izlaz – moguće je samo prilagođavanje u zavisnosti od toga kakve se mere primenjuju. To znači tražiti zaobilazne puteve, menjati logističke lance. Ako se sankcije nameću konkretnoj kompaniji, naročito ako je reč o velikoj energetskoj firmi, onda je situacija komplikovanija. U takvim slučajevima moguća su rešenja poput osnivanja novih kompanija koje bi preuzele neke funkcije sankcionisane firme. Bez iluzija, nešto treba smisliti“, kaže Pikin.
Kada je reč o mogućem razvoju situacije i budućim potezima, Pikin ukazuje na više mogućih opcija i ističe da će ključna odluka ipak biti na Beogradu.
„Ovde je više pitanje šta će srpska Vlada odlučiti i uraditi u ovoj situaciji. Ona se dosta dugo opirala uvođenju tih sankcija, tu je bilo raznih varijanti, uključujući i otkup ruskog udela. Tako da scenariji mogu biti razni“, kazao je.
Pikin ocenjuje i da ova mera predstavlja pre svega ciljani pritisak Zapada na najbliže saveznike Moskve i države koje dosledno održavaju i ne prekidaju saradnju sa Rusijom, uprkos geopolitičkim tenzijama.
Bocan-Harčenko: Rusija neće okrenuti leđa Srbiji
Ambasador Ruske Federacije Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da je ambasada u stalnom kontaktu sa rukovodstvom Naftne industrije Srbije i istakao da je kompanija dosta dobro pripremljena za ovu situaciju, jer se znalo da će pre ili kasnije doći do povećane napetosti i do stupanju na snagu američkih sankcija.
„Oni imaju i zaliha, imaju i mogućnost da se snađu. U svakom slučaju, mislim da ne treba očekivati nestašice, niti uzbune na tržištu, ni kada je u pitanju energetska bezbednost Srbije“, kazao je Bocan-Harčenko za RT Balkan.
On je rekao da će biti još kontakata između NIS-a i srpske strane i „Gasproma“ i ruske strane, kao i između vlada dve države.
„Ne bih pričao o detaljima, niti o tome šta je moguće. Samo želim da kažem da danas, kada su sankcije uvedene, da je najvažnije da to ovo primamo bez nekih povećanih emocija, jer to za nas nije iznenađenje. Rešenje je bilo usvojeno od američke strane odavno, bilo je odlaganja, ali na kraju krajeva, to je potpuno političko rešenje, u pozadini nema ničega što se tiče ekonomije i energetike. To je potpuno političko rešenje“, istakao je ruski ambasador.
Sindikalista: Neće biti otpuštanja
Predsednik sindikata NIS Goran Takić izjavio je da rukovodstvo Naftne industrije Srbije nijednog trenutka nije dovelo u pitanje opstanak radnih mesta, kao i da ova komapnija raspolaže sa dovoljnom količinom sirove nafte i derivata.
„Obišao sam četiri, pet benzinskih stanica i sve normalno funkcioniše. Od 12 časova juče ne prima se ‘viza’ kartica, ali sve ostalo funkcioniše. Tako da, bez obzira na sve, nema razloga za brigu kada je reč o derivatima“, rekao je Takić gostujući na RTS-u.
Na pitanje kako će u budućnosti funkcionisati kupovina goriva na NIS-ovim pumpama, Takić kaže da će građani morati da se prilagode gotovini.
„Najverovatnije će morati da podižu novac na bankomatima ili u bankama. Ne verujem da će to naterati građane da odustanu od NIS-ovih pumpi, jer se one nalaze na najprometnijim lokacijama. I dalje traje tranzicija ka plaćanju karticama, tako da nisam siguran da će to biti ključni faktor koji će odvratiti kupce“, ocenio je Takić.
Naveo je i da sindikat, otkad su sankcije postale glavni problem, ima pojačanu komunikaciju sa rukovodstvom kompanije.
„Očekujem da odgovorni akcionari sednu, da se dogovore i da nađu rešenje problema. Sad već više nema vremena, mora da se nađe rešenje“, kazao je Takić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Država je „otključala“ nabavne cene u radnjama, a neki dobavljači su odmah počeli da šalju nove cenovnike trgovcima. Već u prvoj nedelji, pojedini su podigli cene za više od 600 artikala i to za sedam odsto u proseku. To automatski znači veće cene u radnjama
Pošiljka za tržište EU zaustavljena je na hrvatskoj granici zbog prisustva najtoksičnijeg mikotoksina. Od početka godine su već tri slučaja nebezbedne hrane iz Srbije registrovana na spoljnim granicama Unije
Ukupan javni dug lokalnih samouprava u Srbiji na kraju prošle godine bio 48 milijardi dinara. Vranje ubedljivo najveći dužnik na jugu zemlje, a kako je u ostalim delovima
Beograd trenutno ne može da nabavi nijedan novi tramvaj ili autobus, nakon što je postupak za kupovinu 85 tramvaja zamrznut zbog prigovora ponuđača, a tender za 150 autobusa obustavljen početkom godine, tvrdi potpredsednica beogradskog odbora Stranke slobode i pravde Ana Gođevac
U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija
Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima
Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!