img
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nekretnine

Ratovi menjaju tržište: Hoće li stanovi u Srbiji konačno pojeftiniti

30. mart 2026, 14:25 M. L. J.
Foto: Milovan Milenković
Copied

Vrednost tržišta nepokretnosti je krajem 2025. dostigla rekordni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Hoće li u 2026. barem malo pojeftiniti?

Ratovi širom sveta oblikuju umnogome i tržište nekretnina širom planete, pa i u Srbiji. Najčešće posredno, čak i kad sukob nije u blizini srpskih granica, kada se, na primer, cene energenata menjaju usled planetarnih političkih potresa. Iseljavanje ruskih i ukrajinskih političkih migranata u Srbiju je oblikovalo tržište nekretnina u zemlji u poslednje tri-četiri godine, kada se i beleži vrtoglavi rast cene kvadrata. Tako su u poslednjem kvartalu 2025. prodate nekretnine za rekorne 2,4 milijarde evra.

Ipak, svetska tendencija nešto je drugačija, barem na istoku. Prodaja nekretnina u Dubaiju pala je za 25 odsto od početka rata na Bliskom istoku. Istovremeno, tržište nekretnina u Indiji počelo je da beleži pad potražnje za kancelarijskim prostorima međunarodnih kompanija jer su troškovi gradnje  porasli zbog viših cena sirove nafte, čelika i aluminijuma.

Tražnja manja, kupci oprezniji

Vrednost tržišta nepokretnosti u Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine dostigla je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Kako pokazuje izveštaj Republičkog geodetskog zavoda, u odnosu na isti kvartal 2024. godine vrednost tržišta veća je za devet odsto.

Ipak, početak 2026. godine donosi opreznije prognoze. Kako ocenjuju stručnjaci za Biznis.rs, kretanja na globalnom nivou i kriza na Bliskom istoku mogli bi da utiču i na domaće tržište nekretnina. Generalni direktor agencije City Expert, Miloš Mitić, ističe da se određeni uticaj već može naslutiti, ali da se ne očekuje scenario sličan onom iz perioda rusko-ukrajinskog sukoba.

„Destabilizacija na Bliskom istoku može imati efekta na tržište nekretnina u Srbiji, ali ne u meri kao ranije krize, jer se ne očekuje značajniji talas migracija ka Srbiji“, objašnjava Mitić za Biznis.rs i kaže da trenutni podaci ukazuju na usporavanje tržišta u odnosu na prethodnu godinu. Dodaje da je tražnja manja, kupci oprezniji, dok se nekretnine uglavnom prodaju po realnim, tržišnim cenama, bez značajnijih oscilacija.

On upozorava da bi rast cena nafte i građevinskih materijala poput čelika i betona, kao i povećani logistički troškovi, potencijalno mogli da utiču na poskupljenje cene izgradnje stanova, posebno u segmentu novogradnje. U takvim okolnostima, investitori deo troškova često prebacuju na kupce, što dovodi do rasta cena stanova.

„Poskupljenje novogradnje obično povlači i rast cena starogradnje, jer se ova dva segmenta tržišta međusobno prate“, dodaje Mitić.

Sigurna investicija

Sa druge strane, on smatra da inflacija i pad vrednosti novca podstiču rast broja investicionih kupaca jer se nekretnine u Srbiji i dalje percipiraju kao sigurna investicija, koja u proseku donosi godišnji rast vrednosti od osam do deset odsto.

„U uslovima visoke inflacije sve je više kupaca koji ulažu u nekretnine kako bi sačuvali i uvećali vrednost novca. Posebno su atraktivni projekti u novogradnji i početnoj fazi izgradnje, gde se mogu ostvariti dodatni popusti po kvadratu i kasniji rast vrednosti“, navodi sagovornik.

Kako utiču skuplji krediti

Podaci Narodne banke Srbije za februar pokazuju promene u kamatnim stopama za kredite. Dinarski gotovinski krediti za građane u Srbiji blago su poskupeli u februaru, dok su stambeni u evrima blago pojeftinili.

Kada je reč o privredi, investicioni krediti u dinarima su bili nešto povoljniji, dok su zajmovi za obrtna sredstva u evrima značajnije pojeftinili. Kamatna stopa na investicione kredite privredi u dinarima smanjena je u februaru na 7,4 odsto, zahvaljujući čemu je ukupna prosečna ponderisana kamatna stopa na novoodobrene dinarske kredite privredi snižena za 0,2 p.p. u odnosu na januar i u februaru je iznosila 6,8 odsto, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).

Prosečna kamatna stopa ponderisana prema iznosima kredita za srpsku privredu u dinarima u januaru je bila 6,9 odsto, dok je u poslednjem kvartalu u proseku iznosila 6,5 odsto.

Na tržište nekretnina u Srbiji može da utiče i destabilizacija euribora i kamatnih stopa koje bi prouzrokovale poskupljenje kredita, što bi direktno uticalo na manju dostupnost finansiranja, ali i tražnju.

„Ukoliko bi i referentna kamatna stopa otišla malo više sa rastom euribora i keš i stambeni krediti bili bi skuplji i teže dostupni građanima, što bi uticalo na smanjenje potencijala plaćanja i negativno bi se odrazilo na samu tražnju jer je Srbija tržište vezanih kupovina i to bi imalo lančani efekat i na keš kupce“, ocenjuje Mitić.

Izvor: Biznis.rs/Vreme

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Cene kvadrata Nekretnine Stanovi Stanogradnja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Pad nadstrešnice

Nadstrešnica

18.novembar 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: NBS blokirala račune kineskoj firmi koja je rekonstruisala nadstrešnicu

Narodna banka Srbije je blokirala sva tri računa beogradskom ogranku kineske kompanije CCECC, koji je bio zadužen za rekonstrukciju Železničke stanice u Novom Sadu, saznaje „Vreme“.

Ekonomija

18.novembar 2026. M. L. Janković

SL predlaže progresivno oporezivanje: Da li će se menjati plate

Studentska lista predložila je uvođenje progresivnog oporezivanja. Da li to znači da će najsiromašnjima u Srbiji plate biti veće, a najbogatijima manje?

Zgrada Alta banke u Beogradu

Ekonomija

18.novembar 2026. M. L. Janković

Poslovi Alta lizinga sa državom: Šta će biti sa vozilima Hitne pomoći

Alta lizing ostao je bez dozvole za rad NBS. Šta će to značiti za najnoviji posao koji je ova firma sklopila za Ministarstvom zdravlja za vozila Hitne pomoći?

Biznis

16.novembar 2026. M. L. J.

Sukob interesa u stečaju Alta banke: Porodica direktorke AOD povezana sa kreditima

Dever direktorke Agencije za osiguranje depozita u Alta banci podigao je tri kredita ukupne vrednosti 1,6 miliona evra, za koje garantuje i njen suprug, piše Forbs. Agencija je imenovana za stečajnog upravnika banke

Putnički voz Soko na stanici

Voz

15.novembar 2026. M. L. Janković

Brzi voz Beograd–Budimpešta: Hoće li Mađari ikada pustiti u rad kinesku prugu

Putnički vozovi između Beograda i Budimpešte trebalo je da krenu još u februaru 2026. godine, ali su rokovi više puta pomerani. Ko je nepoverljiv? Da li Mađari „dlaku u jajetu“ ili samo ukazuju na brojne nepravilnosti u kineskom poslu?

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure