img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Privreda

Nova ekonomija: Loša prognoza Svetske banke za Srbiju

29. april 2026, 20:04 B. B.
Foto: Strahinja Aćimović/Tanjug
Fabrika "Jumko" u Rudnoj Glavi
Copied

Privreda Srbije deli sudbinu regiona koji se suočava sa usporavanjem rasta

U 2026. godini Srbiju očekuje umeren privredni rast od 2,7 odsto, što predstavlja reviziju naniže usled stalnih eksternih izazova, dok će inflacija, podstaknuta cenama energenata na međunarodnom tržištu, verovatno zabeležiti privremeni skok na oko šest procenata do kraja godine, prema poslednjim projekcijama Svetske banke (SB), piše Aleksandra Nenadović za Novu ekonomiju.

BDP i privredni rast: Uticaj globalne neizvesnosti

Privreda Srbije deli sudbinu regiona koji se suočava sa usporavanjem rasta, navode ekonomisti SB. Iako je Srbija pokazala otpornost, projekcije rasta za 2026. godinu su korigovane na 2,7 odsto zbog manjih privatnih investicija i slabijeg izvoza. Ključni faktori koji koče brži napredak su sukobi na Bliskom istoku i ekonomska situacija u Evropskoj uniji, koja je glavni trgovinski partner Srbije. Unutar zemlje, poljoprivreda ostaje sektor visokog rizika zbog klimatskih promena, dok automobilska industrija, predvođena fabrikom Stellantis u Kragujevcu, predstavlja jednu od svetlijih tačaka u industrijskoj proizvodnji.

„Usporen rast u evrozoni, naročito u zemljama poput Nemačke, Italije i Francuske, direktno pogađa Srbiju kroz smanjenu tražnju za izvozom i manje prilive investicija. Poseban problem je što su domaće privatne investicije već dugi niz godina značajno niže u poređenju sa zemljama regiona i Istočne Evrope, što dodatno naglašava zavisnost Srbije od stranog kapitala za brži privredni rast„, rekao je makroekonomista za Srbiju u Svetskoj banci Lazar Šestović na predstavljanju najnovijih projekcija SB.

Inflacija: Energetski pritisci i administrativne mere

Nakon perioda visoke inflacije u 2023. godini, administrativne mere ograničenja marži u maloprodaji dovele su do privremenog pada inflacije na nivo od 2,5 do tri odsto početkom 2026. godine. Međutim, stručnjaci upozoravaju da će inflacija do kraja 2026. godine ponovo porasti na malo više od šest procenata. Glavni izvor ovog pritiska su cene nafte i derivata, kao i uvozna energija, što direktno utiče na domaće cene i troškove proizvodnje.

„Glavni rizici za inflaciju u Srbiji u 2026. godini su cene energenata na međunarodnom tržištu. Ovo je identifikovano kao primarni faktor rizika, jer energenti (gorivo, struja i gas) trenutno čine oko dve trećine ukupne inflacije u zemlji. Svako povećanje cena nafte direktno se i brzo reflektuje na domaće tržište i inflaciju. Projekcije se zasnivaju na pretpostavci da će prosečna cena nafte biti oko 90 dolara po barelu, ali su tržišta izuzetno nestabilna i podložna naglim promenama“, navodi Šestović.

Kako je rekao, Srbija ima značajno učešće poljoprivrede u ekonomiji, a loše sezone uzrokovane sušama ili nepogodama redovno guraju cene hrane na gore. Često se dešava da se prinosi ne poklope sa prosečnim očekivanjima, što primorava zemlju na veći uvoz i negativno utiče na trgovinski balans. Prema mišljenju Šestovića, velika preduzeća poput EPS-a i NIS-a su se u prošlosti pokazala veoma osetljivim na energetske krize, pa rizici po inflaciju uključuju njihovu sposobnost da nabave energente po stabilnim cenama i potencijalni uticaj njihove cenovne politike na ukupnu domaću inflaciju.

Fiskalna stabilnost kao oslonac

Srbija je tradicionalno imala visok priliv stranih direktnih investicija (SDI), često iznad pet ili šest odsto BDP-a, navodi Šestović. Međutim, u 2025. i početkom 2026. zabeležen je značajan pad SDI, što je otežalo finansiranje deficita tekućih transakcija. Zbog manjeg priliva stranog kapitala, država je morala više da se zadužuje u inostranstvu, što utiče na spoljni dug, iako devizne rezerve i dalje ostaju na rekordno visokom nivou. Dodatni izazov predstavlja niska stopa domaćih privatnih investicija, koja je godinama ispod proseka regiona.

Uprkos krizama, fiskalna situacija u Srbiji ostaje relativno stabilna. Deficit budžeta u 2025. godini bio je manji od očekivanog (2,4 odsto BDP-a), a javni dug je pao na ispod 44 odsto BDP-a početkom 2026. godine, kažu ekonomisti SB. Ipak, nastavak sukoba na Bliskom istoku i potreba za uvozom skupih energenata ostaju glavni rizici koji bi mogli da opterete budžet u narednom periodu.

Tržište rada i zaposlenost

Nakon niza uspešnih godina, trend rasta zaposlenosti je prekinut, a stopa nezaposlenosti je počela blago da raste od kraja 2025. godine, kaže Šestović. Poseban problem predstavlja starenje stanovništva, jer se očekuje da će Srbija uskoro postati „super-staro“ društvo sa preko 20 odsto populacije starije od 65 godina.

Izveštaj SB naglašava da Srbija ima ogroman „neiskorišćeni ljudski potencijal“, naročito među ženama i mladima. Ukoliko bi se sprovele reforme koje bi olakšale njihov ulazak na tržište rada — poput boljeg pristupa nezi dece i smanjenja poreskog opterećenja za niske plate — to bi moglo značajno da ubrza godišnji rast BDP-a.

 

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Svetska banka Privreda Ekonomija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Pečenje

Ekonomija

19.novembar 2026. I. M.

Pečenje sve skuplje pred sezonu slava: Šta od toga imaju stočari?

Kako je moguće da pečenje poskupljuje, dok cena živih svinja pada? Predstavnici domaćih stočara upozoravaju na nesrazmeru između maloprodajnih i otkupnih cena, kao i na sve teži položaj proizvođača

Pad nadstrešnice

Nadstrešnica

18.novembar 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: NBS blokirala račune kineskoj firmi koja je rekonstruisala nadstrešnicu

Narodna banka Srbije je blokirala sva tri računa beogradskom ogranku kineske kompanije CCECC, koji je bio zadužen za rekonstrukciju Železničke stanice u Novom Sadu, saznaje „Vreme“.

Ekonomija

18.novembar 2026. M. L. Janković

SL predlaže progresivno oporezivanje: Da li će se menjati plate

Studentska lista predložila je uvođenje progresivnog oporezivanja. Da li to znači da će najsiromašnjima u Srbiji plate biti veće, a najbogatijima manje?

Zgrada Alta banke u Beogradu

Ekonomija

18.novembar 2026. M. L. Janković

Poslovi Alta lizinga sa državom: Šta će biti sa vozilima Hitne pomoći

Alta lizing ostao je bez dozvole za rad NBS. Šta će to značiti za najnoviji posao koji je ova firma sklopila za Ministarstvom zdravlja za vozila Hitne pomoći?

Biznis

16.novembar 2026. M. L. J.

Sukob interesa u stečaju Alta banke: Porodica direktorke AOD povezana sa kreditima

Dever direktorke Agencije za osiguranje depozita u Alta banci podigao je tri kredita ukupne vrednosti 1,6 miliona evra, za koje garantuje i njen suprug, piše Forbs. Agencija je imenovana za stečajnog upravnika banke

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure