Ekonomija
Kreditni rejting Srbije ostao na nivou BB+
Prema proceni agencije Fič privredni rast bi ove godine mogao da dostigne 3,5 odsto, dok bi javni dug do 2028. trebalo da se stabilizuje na oko 44 odsto BDP-a

Neki građani će novac Akcionarskog fonda dobiti na sopstveni račun u privatnoj banci, a neki u Poštanskoj štedionici. Postoji i rok do kada se novac može podići
Ponedeljak, 21. septembar je poslednji dan do kada se građani mogu prijaviti za 6.000 dinara iz Akcionarskog fonda, a utorak, 22. septembar je datum kada će novac i biti uplaćen.
Sama procedura prijave ili provere upisa nije toliko komplikovana, ali ako se uzme u obzir da je u Srbiji polovina građana kompjuterski nepismena, prema poslednjem popisu, to bi mnogima moglo da zada poteškoće.
Penzioneri i korisnici novčane socijalne pomoći ne podnose prijavu preko portala, već će automatski biti isplaćeni u Banci Poštanska štedionica.
Ostali ipak treba da provere jesu li upisani u Akcionarski fond na sajtu Uprave za trezor. Sledeći korak je da se unese JMBG u odgovarajući „prozor“. Oni koji jesu na spisku, dobiće odgovor da imaju pravo na novčanu naknadu iz Akcionarskog fonda.
Uz poruku stoji i obaveštenje da će novac biti automatski isplaćen u Banci Poštanska štedionica ili na račun na koji ste do su do sada dobijali novac na ime dividende od besplatnih akcija NIS i Telekoma Srbija. Pojedine je to zbunilo, jer se ispostavilo da neće svi dobiti novac isključivo na račun Poštanske štedionice, već će nekima leći i na račun u nekoj privatnoj banci.
Razlog je što su pre dve decenije verovatno taj račun ostavili kao informaciju gde žele da im bude uplaćen novac od akcija. Ukoliko je račun umeđuvremenu ugašen, onda će građani dobiti iznos na za to namenjen novi račun u Poštanskoj štedionici, što bi moglo da napravi poveće redove u ovoj banci.
„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima
Građani koji se prijavljuju imaju rok od godinu dana da podignu novac.
Sa druge strane, oni koji su već nosioci prava na besplatne akcije iz Akcionarskog fonda nemaju vremensko ograničenje za podizanje novca, naveo je ministar finansija.
Akcionara Akcionarskog fonda inicijalno je bilo 4,8 miliona. Neki od njih su preminuli, a pravo na novčanu naknadu i vlasništvo nad besplatnim akcijama (jer nisu mogle da se prodaju akcije ovog fonda, kao ni akcije Telekoma Srbija) nasledili su naslednici.
Koliko sada tačno ima akcionara Akcionarskog fonda nije poznato jer Centralni registar hartija od vrednosti nije objavio knjigu akcionara ni za jedno preduzeće za koje su deljene besplatne akcije građanima, piše N1.
U javnosti se, međutim, pojavila dilema kako će naslednici podizati ovu naknadu od 6.000 dinara.
Prema dostupnim informacijama, kako je objavio Euronews 10. septembra, novac se uplaćuje na račun lica koje je prvobitno steklo status nosioca prava u skladu sa Zakonom o pravu na besplatne akcije, a ne direktno na račun naslednika, bez obzira na to da li je nasledstvo sprovedeno u Centralnom registru hartija od vrednosti.
Naslednici novac podižu takođe u banci Poštanska štedionica, ali uz podneto rešenje o nasleđivanju u kojem mora da bude navedeno pravo na novčanu naknadu i pravo na prenos akcija koje je ostavilac stekao upisom u evidenciji nosilaca prava na besplatne akcije.
„Ukoliko u rešenju o nasleđivanju nije, kao imovina, navedeno pravo na novčanu naknadu i pravo na prenos akcija koje je ostavitelj stekao upisom u evidenciji nosilaca prava na besplatne akcije, naslednici moraju pokrenuti postupak raspravljanja naknadno pronađene imovine“, naveli su za Euronews Srbija u Ministarstvu finansija.
Tek nakon završetka tog postupka, naslednik uz prilaganje na uvid lične karte i dopunskog rešenja o nasleđivanju, može da raspolaže nasleđenom novčanom naknadom u iznosu od 6.000 dinara.
Problem je, međutim, što su rešenja o nasleđivanju, kada je reč o besplatnim akcijama i pravu na naknadu, različita od suda do suda i notara.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!
Prema proceni agencije Fič privredni rast bi ove godine mogao da dostigne 3,5 odsto, dok bi javni dug do 2028. trebalo da se stabilizuje na oko 44 odsto BDP-a
Vlasnik novosadske kompanije GAT Dejan Slijepčević u bekstvu je zbog sumnje na zloupotrebe u vezi sa javnom nabavkom u Leskovcu vrednom više od 80 miliona dinara. Šest osoba je uhapšeno, a slučaj ponovo otvara pitanja o poslovima firme koja se i ranije nalazila u fokusu javnosti

Škole i vrtići ne smeju da budu mesta za stranačko zapošljavanje, poručuje Studentska lista, koja traži proveru konkursa raspisanih u Novom Sadu, Inđiji, Šidu i drugim gradovima
Antropik je izlaskom na berzu prikupio 81,3 milijarde dolara, a njegova tržišna vrednost premašila je dva biliona. Uspeh proizvođača Kloda mogao bi da otvori vrata i drugim AI kompanijama, uključujući OpenAI.

Kako je moguće da pečenje poskupljuje, dok cena živih svinja pada? Predstavnici domaćih stočara upozoravaju na nesrazmeru između maloprodajnih i otkupnih cena, kao i na sve teži položaj proizvođača
Smena vlasti u Narodnoj skupštini
Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve