Foto: AP Photo/Darko VojinovicPredsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da se u javnom sektoru očekuje povećanje plata od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto
Kandidat za premijera SNS-a Aleksandar Vučić obećava prosečnu platu od 1.200 evra do kraja godine. Ekonomisti to ocenjuju kao nerealno i deo predizbornog marketinga
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će prosečna plata u decembru dostići 1.200 evra, odnosno da se u javnom sektoru očekuje povećanje plata od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto.
Međutim, ekonomisti ovo povećanje plata ocenjuju kao deo predizbornog marketinga koji nema realnu ekonomsku osnovu, piše Marija Stankov na portalu Nova ekonomija.
„Povećanje plata u javnom sektoru neće čekati 1. januar, već će krenuti od 1. decembra i iznosiće osam odsto, dok će zaposleni u socijalnoj zaštiti dobiti 12 odsto više. Od istog datuma penzije povećavamo za 7,5 odsto, čime će prosečna penzija preći 520 evra, dok će minimalna neto zarada od 1. januara 2027. prvi put iznositi 600 evra“, najavio je Vučić.
Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statisiku plata u javnom sektoru u junu je iznosila 124.218 dinara ( 1.058 evra), a van javnog sektora 118.850 dinara (1.012 evra).
Privatni sektor ne može da prati javni sektor kada je reč o povećanju plata, jer je već i povećanje minimalne zarade sa 65.000 na 70.000 dinara predstavljalo opterećenje za poslodavce, kaže ekonomista iz Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.
Podseća da su u skoro svim zemljama Zapadne Evrope i Evropske unije zarade u javnom sektoru niže nego u privatnom, dok je kod nas situacija „naopaka“.
Ipak, svako povećanje zarada poslodavci moraju u određenoj meri da isprate da bi ostali konkurentni kod radnika.
„Privreda ne može da poveća zarade kao javni sektor, odlukom nadležnih organa. Ona to može da uradi samo uz bolje poslovne rezultate. Povećavanje zarada, trebalo bi da bude u skladu sa povećanjem produktivnosti. A ne da se zarade povećavaju po principu: ima se, pa se može. To je možda moguće samo u javnom sektoru“, kaže Atanacković.
Pecanje glasova
Ekonomista Božo Drašković smatra da ni u javnom sektoru situacija nije takva da se može voditi principom „ima se, pa se može“.
,,Ako postoji politička volja, biće i novca u budžetu. Ali trenutna mera će kasnije morati da se nadomesti, na primer ovo će sledeće godine morati da se plati stavljanjem kočnice na nivo rasta zarada“, objašnjava Drašković.
Smatra da se radi o „pecanju glasova“, jer da ne postoji nijedan zvanično objavljen podatak koji bi pokazao osnovanost povećanja zarada za ovoliki procenat.
„Mi nemamo precizne podatke o stopi inflacije na osnovu kojih bismo mogli da vršimo korekciju zarada. To je spekulacija kojom se vlast bavi kako bi se napravila povoljna politička atmosfera pred izbore“, ocenjuje Drašković.
On takođe upozorava da bi ovakvo, ekonomski neutemeljeno povećanje zarada moglo da pogorša inflaciju.
Mere u sklopu predizbornog paketa
U januaru 2026. godine prosečna zarada je iznosila je 118.429 dinara, odnosno 1.009 evra, a trenutna je 1.025 evra. Povećanje prosečne zarade na 1.200 evra u decembru , odnosno rast od oko 17 odsto za šest meseci, od juna do decembra, nema realnu ekonomsku osnovu, smatra i ekonomista Danilo Šuković.
On takođe ocenjuje i da je ova najava deo predizbornog marketinga.
„Same cifre govore da je to nerealno, a sve su to mere u sklopu predizbornog paketa. Ljudima znači da dobiju povećanje plate zbog novogodišnjih i Božićnih praznika. S druge strane, situacija u privatnom sektoru je drugačija. Privatni sektor se ne bavi političkim marketingom, već se vodi profitom“, ocenjuje Šuković.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kompanija M Enterijer Gradnja koja rekonstruiše GAK u Višegradskoj dobila je niz unosnih državnih poslova, uprkos kontroverzama koje su pratile pojedine projekte. Njen direktor Marko Ivić nedavno je odlikovan ordenom Svetog Save
Siniša Mali je, pet dana pred izbore, rekao da je potpisan dogovor oko prodaje NIS-a. MOL ga je odmah demantovao, a iz kabineta Malog za „Vreme“ kažu „da je sve jasno“
Mađarska kompanija MOL potpisala je ugovor o preuzimanju većinskog ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije, izjavio je Siniša Mali za Blumberg. Kakav je MOL uopšte kupac?
U Srbiju su stigle prve cevi kojim bi trebalo da potekne američki gas. Ceo projekat se godinama razvlačio, da bi se odjednom zahuktao ubrzanim postupkom ove godine. EU nije oduševljena ni američkim partnerima za Srbiju
U trenutku kada ovaj tekst nastaje Pionirski park puni se policijom i maskiranim muškarcima obučenim u crno i s misterioznim velikim torbama u kojima, prepostavljamo, ne nose napolitanke i južno voće. Ali čemu sve to?
Nema, doslovno, nikakve razlike između onoga ko usred noći tvrdi da je dan, ili onoga ko tvrdi za sebe da je žirafa, od tvrdnji koje čitamo na bilbordima: da Vučić radi na ujedinjenju Srbalja i da Srbiji, iz dana u dan, ide sve bolje.
Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.