img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Siromaštvo

Srbija se hvali rastom, a narod nema za život: Četvrtina građana u riziku od siromaštva

16. oktobar 2025, 15:03 N. M.
Stopa rizika od siromaštva Foto: Tanjug/Dimitrije Goll/nr
Stopa rizika od siromaštva 2024. godine iznosila je 19,7 odsto
Copied

Iako vlast govori o ekonomskim uspesima, podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da skoro četvrtina građana Srbije i dalje živi u riziku od siromaštva. Ekonomista Milan Kovačević za „Vreme“ ističe da je ova brojka velika, ali i da je jako teško smanjiti istu

Iako vlast godinama govori o ekonomskim uspesima i rastu životnog standarda, podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) pokazuju drugačiju sliku. Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti u 2024. godini iznosila je 24,3 odsto, što znači da je skoro četvrtina građana Srbije u riziku od siromaštva.

Ekonomista Milan Kovačević za „Vreme“ ističe da je ova brojka visoka i da se veoma teško smanjuje.

„Ova brojka nije ništa novo – već godinama se kreće oko 20 odsto, a to je zaista mnogo. Takav stepen rizika od siromaštva teško se može smanjiti ako država olako troši novac. Kada bi deo sredstava ostajao u budžetu, lakše bi se rešio ovaj problem“, navodi Kovačević.

Prema podacima RZS-a, prag rizika od siromaštva iznosio je 35.606 dinara mesečno za jednočlano domaćinstvo, 64.091 dinar za domaćinstvo sa dvoje odraslih i jednim detetom od 14 godina, odnosno 74.773 dinara za domaćinstvo sa dvoje odraslih i dvoje dece iste starosti.

Najveći rizik od siromaštva zabeležen je kod nezaposlenih osoba i jednoroditeljskih porodica, dok su najmanje ugroženi zaposleni i penzioneri.

Podaci pokazuju da 19,7 odsto osoba koje žive same ima prihode ispod praga rizika od siromaštva, dok se u domaćinstvima sa dvoje odraslih i troje ili više dece taj procenat penje na 32,4 odsto.

„Ogroman uticaj na ovako visoku brojku ima i to što se pojedinim ljudima, naročito bogatima, daju različiti ‘pokloni’ – bilo kroz povlastice ili pravo korišćenja zemljišta. Kada bi se i to izbalansiralo, zajedno sa racionalnijim budžetom, brojka bi sigurno bila manja“, dodaje Kovačević.

Na jugu najveći rizik

Iako zvanični podaci pokazuju da je u odnosu na 2023. godinu stopa rizika od siromaštva neznatno smanjena – za 0,2 odsto, siromaštvo i dalje pogađa značajan deo populacije.

Najveća stopa rizika od siromaštva zabeležena je na jugu i istoku zemlje – 27,7 odsto, zatim u Šumadiji i zapadnoj Srbiji sa 23 odsto, dok Vojvodina beleži 21 odsto.

„Što se tiče juga Srbije, brojke mogu da zavaraju i na jednu i na drugu stranu. Ima mnogo faktora koji utiču na njih – neke cene na jugu znaju da budu niže nego na severu. Troškovi života u većim gradovima su viši, pa to može da deformiše pravu sliku ove statistike“, objašnjava Kovačević.

U trajnom riziku od siromaštva nalazi se 11,6 odsto građana, što znači da su ti ljudi u riziku bili najmanje dve od prethodne tri godine.

Najnižu stopu rizika od siromaštva, prema RZS-u, imali su građani starosti od 18 do 64 godine – 17,9 odsto.

 

Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Tagovi:

Srbija RZS Siromaštvo Milan Kovačević
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Tender za EXPO

02.april 2026. I.M.

Kinezi isporučuju 50 električnih autobusa i punjača vrednih 33,2 miliona evra

Nabavka obuhvata 41 solo i 9 dvozglobnih električnih autobusa dužine do 25 metara, sa više od 180 mesta za putnike i tehnologijom skladištenja energije putem superkondenzatora, a kako navode sindikati, vrednost projekta iznosi 33,2 miliona evra

Deponija

Reciklaža otpada

02.april 2026. M. L. J.

Zašto je „E-reciklaža“ iz Niša otpustila 180 radnika

Krenula su otpuštanja u sektoru reciklaže, nakon što je država od 1. januara 2026. ukinula podsticaje za odnošenje otpada u Srbiji. Građani za to vreme - uredno plaćaju eko taksu

Avio-prevoz

02.april 2026. M. L. J.

Drastično poskupljenje kerozina: Za već plaćene avionske karte mogu da vam traže doplatu

Cena goriva za avione porasla je gotovo 100 odsto u poslednjih mesec dana, pa se očekuje da se ova razlika prelije na cenu avio-karata. Avio-kompanije imaju prava da i naknadno dignu cenu, za njih ne važi Zakon o zaštiti potrošača. To automatski pogađa i turističke aranžmane koji uključuju prevoz avionom

Plata

02.april 2026. B. B.

Cena radnog sata u Srbiji skoro tri puta manja od proseka u EU

Od Srbije u Evropi manju cenu radnog sata ima samo Bugarska. Doduše, nema podataka za BiH, Crnu Goru, Albaniju i Severnu Makedoniju

Kada dođe vreme za naplatu računa, građani mogu da ostvare određene popuste i na taj način olakšaju sebi troškove

Energetika

02.april 2026. M. L. J.

Nova pravila za popust za struju: Minimalna povećanja cenzusa

Novi pravilnik o energetski ugroženom kupcu stupio je na snagu, a po njemu veći broj domaćinstava ima pravo na umanjenje računa za struju

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure