Iako vlast godinama govori o ekonomskim uspesima i rastu životnog standarda, podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) pokazuju drugačiju sliku. Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti u 2024. godini iznosila je 24,3 odsto, što znači da je skoro četvrtina građana Srbije u riziku od siromaštva.
Ekonomista Milan Kovačević za „Vreme“ ističe da je ova brojka visoka i da se veoma teško smanjuje.
„Ova brojka nije ništa novo – već godinama se kreće oko 20 odsto, a to je zaista mnogo. Takav stepen rizika od siromaštva teško se može smanjiti ako država olako troši novac. Kada bi deo sredstava ostajao u budžetu, lakše bi se rešio ovaj problem“, navodi Kovačević.
Prema podacima RZS-a, prag rizika od siromaštva iznosio je 35.606 dinara mesečno za jednočlano domaćinstvo, 64.091 dinar za domaćinstvo sa dvoje odraslih i jednim detetom od 14 godina, odnosno 74.773 dinara za domaćinstvo sa dvoje odraslih i dvoje dece iste starosti.
Najveći rizik od siromaštva zabeležen je kod nezaposlenih osoba i jednoroditeljskih porodica, dok su najmanje ugroženi zaposleni i penzioneri.
Podaci pokazuju da 19,7 odsto osoba koje žive same ima prihode ispod praga rizika od siromaštva, dok se u domaćinstvima sa dvoje odraslih i troje ili više dece taj procenat penje na 32,4 odsto.
„Ogroman uticaj na ovako visoku brojku ima i to što se pojedinim ljudima, naročito bogatima, daju različiti ‘pokloni’ – bilo kroz povlastice ili pravo korišćenja zemljišta. Kada bi se i to izbalansiralo, zajedno sa racionalnijim budžetom, brojka bi sigurno bila manja“, dodaje Kovačević.
Na jugu najveći rizik
Iako zvanični podaci pokazuju da je u odnosu na 2023. godinu stopa rizika od siromaštva neznatno smanjena – za 0,2 odsto, siromaštvo i dalje pogađa značajan deo populacije.
Najveća stopa rizika od siromaštva zabeležena je na jugu i istoku zemlje – 27,7 odsto, zatim u Šumadiji i zapadnoj Srbiji sa 23 odsto, dok Vojvodina beleži 21 odsto.
„Što se tiče juga Srbije, brojke mogu da zavaraju i na jednu i na drugu stranu. Ima mnogo faktora koji utiču na njih – neke cene na jugu znaju da budu niže nego na severu. Troškovi života u većim gradovima su viši, pa to može da deformiše pravu sliku ove statistike“, objašnjava Kovačević.
U trajnom riziku od siromaštva nalazi se 11,6 odsto građana, što znači da su ti ljudi u riziku bili najmanje dve od prethodne tri godine.
Najnižu stopu rizika od siromaštva, prema RZS-u, imali su građani starosti od 18 do 64 godine – 17,9 odsto.
Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!