img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nova ekonomija

Prozjumeri u Srbiji: Da li se isplati ugradnja solarnih panela?

12. август 2025, 11:45 M. T.
Foto: Pixabay/Jeyaratnam Caniceus
Da li se ugradnja solara na krov isplati?
Copied

Ulaganje u solarne panele u Srbiji sve je atraktivnije zbog rasta cena struje i pada cena opreme. Iako investicija donosi uštede i doprinosi zdravijem okruženju, administrativne prepreke i visoki troškovi i dalje sprečavaju širu primenu

Isplativost ulaganja u solarne sisteme za domaćinstva u velikoj meri zavisi od potrošnje električne energije, piše dr Jelena Stojković Terzić za portal Klima 101.

Korisnici sa većom potrošnjom, naročito oni koji redovno prelaze u crvenu zonu, kada je cena električne energije najviša, najbrže osete ekonomske koristi od sopstvene proizvodnje. U njihovom slučaju, period otplate investicije može biti kraći od tri godine, čak i bez dodatnih subvencija ili podsticaja.

S druge strane, kod manjih potrošača, posebno onih čija se potrošnja kreće oko proseka, povraćaj investicije može trajati znatno duže, čak i preko deset godina.

Ipak, i za ovu grupu korisnika računica postaje sve povoljnija. Naime, dodatni vetar u leđa dolazi s dva pravca: cena električne energije u Srbiji je u porastu, a očekuje se da će taj trend biti nastavljen usled tržišnih, klimatskih i regulatornih faktora.

Istovremeno, cena solarnih sistema konstantno opada (u poslednjih 15 godina smanjena je za više od 90 odsto).

Međutim, da bi investicija zaista bila isplativa, ključno je pravilno dimenzionisanje sistema. Elektrana treba da bude projektovana tako da pokriva sopstvenu potrošnju, bez značajnih viškova.

Ukoliko je sistem predimenzionisan, višak proizvedene električne energije koji domaćinstvo ne potroši predaje se snabdevaču bez ikakve finansijske nadoknade. U tom slučaju, deo uloženog novca ne donosi stvarnu korist, što produžava vreme otplate investicije.

Vreme radi za one koji krenu ranije. A kada je reč o solarnim elektranama – što pre, to bolje.

Za pravna lica ugradnja solara je još isplativija

Za industriju solarna energija nije samo ekološki gest, već pametna poslovna odluka. Industrijski potrošači plaćaju struju po tržišnim cenama, koje su znatno više od subvencionisanih cena za domaćinstva.

Zato im se svaki kilovat čas koji sami proizvedu isplati višestruko, ne samo kroz niže račune, već i jer postaju manje izloženi cenovnim oscilacijama na tržištu. U praksi, investicija se često vrati za dve do tri godine, bez ikakvih subvencija. Nakon toga sledi čist višegodišnji profit.

Ali finansije nisu jedini motiv. Kompanije se sve češće suočavaju s pitanjima: Koliko trošite? Odakle vam energija? Kakav vam je karbonski otisak?  Izveštavanje o emisijama, pritisak tržišta i nove takse za emisije CO₂ podstiču firme da razmišljaju zeleno – a solar na krovu je brz i pametan korak.

Solar nije važan samo zbog novca

Kada govorimo o solarnim panelima na krovovima, fokus je često na ceni i povraćaju investicije. Ali priča o prozjumerima ide dalje od lične računice. On nosi mnogo širi značaj, za elektroenergetski sistem, za društvo, za životnu sredinu.

Zamislimo, recimo, vreli letnji dan u Srbiji. Potrošnja električne energije je velika zbog velikog broja uključenih klima uređaja.

U tim trenucima, kada je mreža veoma opterećena, hiljade malih solarnih elektrana na krovovima širom zemlje proizvode električnu energiju upravo tamo gde se i troši. To rasterećuje prenosnu i distributivnu mrežu, smanjuje tehničke gubitke i dodatno produžava životni vek opreme.

„U poslednjim godinama beleži se primetan rast uvoza uglja, što dodatno povećava energetsku zavisnost i izloženost cenovnim oscilacijama na međunarodnim tržištima”, zaključuje dr Jelena Stojković Terzić, sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu.

Ipak, važno je naglasiti da se uticaj solarnih sistema ne meri isključivo količinom proizvedene energije. Ključni faktor je stepen usklađenosti između proizvodnje i potrošnje, i vremenski i geografski. Kada je lokalna potrošnja niska, a proizvodnja iz solarnih elektrana visoka, električna energija se vraća u mrežu. Ovi povratni tokovi mogu izazvati tehničke izazove: povećanje napona, dodatno opterećenje mrežne infrastrukture, pa čak i veće gubitke.

Srbija danas značajan deo svojih energetskih potreba zadovoljava uvozom, posebno fosilnih goriva. Iako se domaći lignit i dalje koristi u velikim količinama, zbog njegove niske kalorijske vrednosti sve više se uvozi ugalj višeg kvaliteta.

U poslednjim godinama beleži se primetan rast uvoza uglja, što dodatno povećava energetsku zavisnost i izloženost cenovnim oscilacijama na međunarodnim tržištima.

Razvoj lokalnih, distribuiranih izvora energije, poput solarnih elektrana na krovovima, direktno doprinosi smanjenju ove zavisnosti.

Svaki kilovat-čas proizveden na ovaj način znači manje potrebe za uvozom i veći stepen energetske nezavisnosti. Za razliku od uvoznog uglja i gasa, solarna energija ne zavisi ni od međunarodnih tržišta, ni od političkih ili logističkih izazova. Ona je lokalna i obnovljiva, i kao takva, sve važniji stub dugoročne energetske sigurnosti Srbije.

Prozjumeri su i simbol jednog dubljeg procesa: decentralizacije i demokratizacije energetike. Kada građani i lokalne zajednice mogu da proizvode i koriste svoju energiju, to menja igru, a građani prelaze iz pasivne uloge korisnika u aktivne učesnike i nosioce promene.

Svaki kilovat-sat proizveden iz solarne elektrane znači jedan kilovat-sat manje iz termoelektrane

A to, između ostalog, znači manje emisija ugljen-dioksida. Na primer, 1 kWp novo instaliranih solarnih kapaciteta u Srbiji može godišnje umanjiti oko 1350 kg CO₂ koji bi inače bio emitovan iz termoelektrane.

Međutim, dekarbonizacija nije važna samo zbog klimatskih promena u budućnosti, ona je već danas pitanje zdravlja i kvaliteta života.

Kada solarna energija zamenjuje ugalj, ne smanjuju se samo emisije CO₂, već i lokalno zagađenje vazduha. Manje sagorevanja uglja znači manje PM čestica, čađi, teških metala i drugih štetnih materija koje završavaju u plućima građana.

Zagađen vazduh je ozbiljan zdravstveni rizik. U Srbiji se svake godine beleže hiljade prevremenih smrti koje se mogu direktno povezati sa kvalitetom vazduha, posebno u urbanim sredinama.

Posledice su dalekosežne – od povećane stope respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, do smanjenog kvaliteta života i produktivnosti.

Samo u jednoj godini, troškovi za zdravstvo i izgubljene radne dane zbog emisija iz domaćih termoelektrana procenjuju se na iznos od skoro milijardu evra.

„Svaka solarna elektrana na krovu nije samo ekonomski isplativa – ona je i investicija u zdraviju budućnost”, ističe Terzić.

Zato svaka solarna elektrana na krovu nije samo ekonomski isplativa – ona je i investicija u zdraviju budućnost.

Dekarbonizacija time postaje mnogo više od klimatske agende: ona postaje lokalno rešenje za čistiji vazduh, niže troškove zdravstva i kvalitetniji život svih nas.

Naravno, nije sve savršeno. Postoji još dosta prepreka: od birokratije i administrativnih barijera, do nedostatka odgovarajućih podsticaja i ograničenja u mreži.

Za mnoge građane, i pored subvencija, startna investicija je i dalje visoka.

Istovremeno, elektroenergetski sistem mora da se prilagodi sve većem broju decentralizovanih proizvođača, kroz digitalizaciju, automatizaciju, razvoj pametnih mreža i unapređenje mehanizama za balansiranje i fleksibilnost sistema.

Pored toga, energetska tranzicija mora biti pravedna, tako da koristi budu dostupne svima, a ne samo onima koji imaju tehničke ili finansijske mogućnosti da ulažu u obnovljive izvore.

Ako se pitate šta koči veće širenje prozjumera u Srbiji – odgovor je višeslojan. Niska platežna moć građana, složena administracija i nedostatak stabilne, predvidive podrške čine ulaganje u solarne sisteme izazovnim za većinu domaćinstava.

Srbija ima dobar potencijal, ali to nije dovoljno da se tranzicija zaista ubrza. Možda ne možemo sami rešiti sve energetske izazove, ali svaki solarni panel na krovu je korak ka čistijoj i održivijoj energiji.

 

Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.

Tagovi:

Prozjumeri solarna energija solarni paneli
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Termoelektrana Nikola Tesla

Ekologija

23.септембар 2025. Dr Dejan Molnar / Klima 101

Srbija proizvodi „najprljaviju“ struju u Evropi: Ugalj i dalje stub energetike

Evropska unija je u protekle dve decenije uspela da smanji emisije ugljen-dioksida, a da istovremeno uveća BDP. Srbija ostaje vezana za fosilna goriva, zbog čega je ponela titulu „najprljavijeg“ proizvođača struje u Evropi

Privreda

23.септембар 2025. K. S.

Nova ekonomija: Novi milionski posao za Milenijum tim i Šapićevog saradnika

Još jedan veliki posao za Milenijum tim, ovog puta u saradnji sa firmom bliskog saradnika Aleksandra Šapića, otkriva Nova ekonomija

Fabrika Gruner u Vlasotincu: Oko 70 radnika ostaje bez posla

Ekonomija

23.септембар 2025. T. S.

Otkazi u fabrici „Gruner“: Poraz biznis modela jeftine radne snage

Obećanja o stotinama novih radnih mesta u nemačkoj fabrici „Gruner“ u Vlasotincu pretvorila su se u talase otkaza. Ovo nije prvi put da „Gruner“ otpušta radnike, a nije ni jedini koji to čini. Zašto se ovo dešava

Nalaz DRI

23.септембар 2025. I.M.

Dašić: 217.000 evra za murale „Kad se vojska na Kosovo vrati“, naručilac SNS

Državna revizorska institucija utvrdila je da je Ministarstvo građevinarstva, dok ga je vodio Goran Vesić, izdvojilo 217.000 evra za murale „Kad se vojska na Kosovo vrati“, tvrdi građevinski inženjer Danijel Dašić.

Divlja gradnja

22.септембар 2025. Marija L. Janković

Legalizacija „za 100 evra”: Šta se krije iza najavljene mere

Aleksandar Vučić navodno veoma brine za narod i njegove hipoteke, a zapravo se iza odluke o brzopoteznoj legalizacije objekata za 100 evra krije još štošta

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure