Standard & Poor’s (S&P) je pozitivno iznenadio prošle nedelje i podigao kreditni rejting Hrvatske za jedan stepen na „A“, a izgledi su vraćeni na stabilne. Ovo produžava niz poboljšanja, stavlja rejting na još jedan rekordno visok nivo i otvara razliku od jednog stepena u poređenju sa Fičom i Mudisom, saopštili su analitičari Erste grupe, prenosi Aleksandra Nenadović na portalu Nova ekonomija.
U Srbiji je slična situacija, ali sa malo više napetosti što se tiče razlika u rejtingu između agencija. S&P je dodelio Srbiji najniži investicioni rejting (BBB-) 2024. godine, ali se od tada ne oglašava, dok je Fič zadržao rejting, a Mudis umanjio potencijal izgleda sa zadržanim rejtingom. Hrvatska je i članica Evropske unije, a investicioni rejting od sve tri agencije joj omogućava da se zadužuje povoljnije u inostranstvu. Srbija pokušava dugo da postigne isto, ali sa investicionim rejtingom od samo jedne agencije, jasnim odustajanjem od EU puta, nerešenim pitanja Kosova i podrškom Rusiji, biće joj skuplje, a potencijlano i teže kreditiranje na Zapadu.
Obrazloženje agencije naglašava solidne i otporne ekonomske izglede za Hrvatsku (prosečan rast 2,7 odsto u periodu 2026-29), dok se integracija i reforme vezane za Mehanizam za oporavak i otpornost i predstojeće članstvo u OECD-u smatraju pozitivnim aspektima rejtinga, naglašavaju bankari.
Uprkos rastućim pritiscima na bilans tekućeg računa, spoljna pozicija se vidi kao pokretač podrške usred povoljne kombinacije finansiranja i neutralne pozicije neto spoljnog duga, kažu iz Erste grupe.
„Sa negativne strane, S&P očekuje ekspanzivniju fiskalnu politiku (prosečan budžetski deficit od 2,7 odsto BDP-a u periodu 2026-29), zbog većih socijalnih rashoda i izdataka za plate, zajedno sa rastućim vojnim budžetom. Negativno odstupanje od fiskalne putanje, zajedno sa globalnim faktorima rizika koji ometaju izglede BDP-a, očekivano se vide kao ključni rizici u budućnosti“, navode iz Erste grupe.
U tom smislu, kako objašnjavaju iz ove grupacije bili su konzervativniji u pogledu putanje rejtinga, očekujući da još uvek neće biti promena u 2026. godini, uglavnom zbog izazovnijih fiskalnih i izgleda tekućeg računa, zajedno sa nedavnim globalnim geopolitičkim previranjima koja doprinose profilu rizika.
Kako eknomisti napominju, za 2026. godinu ostaje da će Fič i Mudis sačekati sa pomeranjima izgleda, tj. da će sačekati da vide da li članstvo u OECD-u i pomenuti reformski napori signaliziraju potencijal za rast u budućnosti.
Analitičari Erste grupe su pred ovu odluku koja je trebala da usledi i za Hrvatsku i za Srbiju, naglasili da je za zvanični Beograd moguća čak i negativna odluka, odnosno da se investicioni rejting umanji. Agencija nije odgovorila u poslednjih nedelju dana na pitanja naše redakcije zašto se nisu oglašavali o Srbiji više od godinu dana.
Izvor: Nova ekonomija