img
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Viralne papazjanije

Nikola Hajdin u senci Žakline Tatalović i D. J. Vučićevića

05. maj 2026, 12:27 A.I.
Žaklina Tatalović, Nikola Hajdin, Dragan J. Vučićević Foto: Zoran Lončarević/Nova.rs/Wikipedia/mediaportal.vojvodina.gov.rs/Press centar UNS
Nikola Hajdin (u sredini): Pored svega što je bio, razglaba se čiji je ili nije deda
Copied

Kako se akademik Nikola Hajdin obreo u viralnom klinču Žakline Tatalović i Dragana J. Vučićevića, šta to govori o Srbiji i, pre svega, po čemu je još pomalo poznat

Novinarka N1 televizije Žaklina Tatalović rekla je da joj je akademik Nikola Hajdin deda. Njegov sin, dr Rade Hajdin, da to nije istina. Režimski tabloidi su čitavu priču iskoristili da se mega-kampanjom usmerenom na diskreditaciju „blokaderske“ novinarke, po ko zna koji put obračunavaju sa „Šolakovim“ medijima koji to, uzgred budi rečeno, više nisu.

Ova poprilično beznačajna priča je na društvenim mrežama postala viralna. Neka korist od toga je što je veliki broj digitalnih jahača magle makar saznao da postoji tamo neki akademik Nikola Hajdin koji se bavio nekakvim mostovima. Tugaljivo pri svemu tome je da ni aktivne protagoniste ovog teatra apsurdnih vremena, ni pasivne konzumente tabloida i internetskih prepucavanja nisu pokazali nikakvo interesovanje za lik i delo Nikole Hajdina, nekadašnjeg predsednika Srpske akademije nauka i umetnosti, rođenog 1923. u hrvatskom Vrbovskom, preminulog 2019. u Beogradu.

„Vreme“ je 2003, kada je došao na čelo SANU (tri puta je bio biran za predsednika), objavilo kratku biografiju Nikole Hajdina, pa je sada ponovo prenosimo u pokušaju da ga, bar za trenutak, izvučemo iz priče čiji je ili nije deda.

Početak: Hajdini iz sela Hajdine

Rođen je 1923. u Vrbovskom u Gorskom Kotaru i dobro je poznavao svoje korene: izgleda da je znao svaki zaseok i svaku porodicu, etimologiju imena. Hajdini potiču iz sela Hajdine. Novi predsednik SANU je u Gorskom Kotaru, uz majku Božicu, oca Manojla i brata Georgija, proveo srećno detinjstvo, sve do rata 1941. kada porodica dolazi u Beograd. Maturirao je u Drugoj muškoj.

Karijera: Učesnik NOB-a, građevinac, profesor

Posle demobilizacije, bio je učesnik NOB-a, upisuje Građevinski fakultet u Beogradu. Još kao asistent počeo je da konstruiše mostove. Doktorirao je 1954. na Građevinskom fakultetu u Beogradu, a 1959. dobija Oktobarsku nagradu.

Na Građevinskom fakultetu u Beogradu predavao je Teoriju konstrukcija, Teoriju plastičnosti i Nelinearnu elastičnost. Predavao je i na drugim fakultetima u zemlji. Bio je profesor na čuvenoj ciriškoj školi ETN (Saveznoj visokoj tehničkoj školi), a držao je predavanja i seminare širom sveta.

Profesor Hajdin bio je i poliglota. Predavao je mnogim generacijama studenata. I njegov sin Rade je upisao građevinu, smer konstrukcija, na Beogradskom univerzitetu, ali ga je otac poslao u svet da doktorira. Rade Hajdin je, pisalo je “Vreme” 2003, profesor uglednog University of Pensilvania u Filadelfiji.

N1: Kampanja targetiranja i diskreditacije Žakline Tatalović

Mostovi: Od “Slobode” do Indije

Profesor Hajdin je u svetu cenjen autor velikog broja konstrukcija, među kojima veliki mostovi sa kosim kablovima zauzimaju posebno mesto. Šezdesetih godina ovo je bila revolucionarna tehnologija.

Njegovi najpoznatiji projekti su beogradski Železnički most preko Save, najveći most na celom toku Dunava „Sloboda“ u Novom Sadu, most preko Visle u Plocku, Poljska. Projektovao je mostove u Švajcarskoj, Sloveniji, Kanadi, Rusiji, Indiji. Možda su ga zato neki nazivali mondijalistom.

Foto: Wikipedia.org
Most „Sloboda“ u Novom sadu
Naučni opus:Teorija konstrukcija

Njegovo osnovno opredeljenje bila je teorija konstrukcija.Toj oblasti se posvetio još kao student Građevinskog fakulteta.

Naše najveće lučne brane Grančarevo, Mratinje i Glažnja analizirane su primenom metoda koji je objavio još 1954. Ima oko 200 publikacija i knjiga, približno polovina je objavljena u inostranstvu.

Priznanja: Nabrojati se ne mogu

Nikola Hajdin je, između ostalog, nosilac Oktobarske nagrade (1959), Oktobarske nagrade Novog Sada (1981), Avnoj-a (1987), prva nagrada za projekat mosta preko reke Visle u Plocku, Poljska (1996), Orden rada sa zlatnim vencem (1979), Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem (1987), počasni doktor Nacionalnog tehničkog univerziteta u Atini (2000), Plaketa Svetog Đorđa grada Kragujevca (2011).

Bio je član Evropske akademije nauka i umetnosti, Slovenačke akademije nauka i umetnosti, počasni član Grčkog nacionalnog društva za teorijsku i primenjenu mehaniku, član Švajcarskog udruženja za čelične konstrukcije, počasni doktor Nacionalnog tehničkog univerziteta Atine i počasni član Jugoslovenskog društva za teorijsku i primenjenu mehaniku.

Bio je redovni član SANU od 1976.

Hobi: Skijaš i pasionirani posetilac pozorišta

Govorio je da je najviše u životu voleo smučanje, počeo je kao šestogodišnjak, a skijao je sve do osme decenije.

Neobično je voleo pozorište, posebno operu. Kao student, a i kasnije, neprekidno je „visio“ na trećoj galeriji.

Čitao je i beletristiku, a i dnevnu i nedeljnu štampu: „Prosto ne mogu od toga da pobegnem a da ne pročitam šta se piše, a piše se mnogo“, govorio je.

Nije se žalio da nema slobodnog vremena. „Sumnjivi“ su mu bili ljudi koji „nikad nemaju vremena“. Govorio je da se, ako radite posao za koji ste talentovani, sve stiže.

 

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Dragan J. Vučićević tablodi Žaklina Tatalović Nikola Hajdin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Tržni centar Galerija

Hronika

18.novembar 2026. I. M.

Desetoro dece povređeno na pokretnim stepenicama u TC Galerija, najviše povreda glave

Deca stara osam godina prevezena su u Urgentni centar i Institut za majku i dete. Tužilaštvo je obavilo uviđaj i zatražilo dokumentaciju o puštanju u rad i održavanju pokretnih stepenica, kao i snimke nadzornih kamera

Tržni centar Galerija

Hronika

17.novembar 2026. I. M.

Sedmoro dece teško povređeno u padu sa pokretnih stepenica u tržnom centru „Galerija“

Desetoro dece povređeno je u tržnom centru „Galerija" nakon pada sa pokretnih stepenica. Prema informacijama Hitne pomoći, sedmoro dece zadobilo je teške povrede

Pilot Vojske Srbije poginuo u padu aviona

Hronika

17.novembar 2026. B. B.

Pilot Vojske Srbije poginuo u padu aviona

Reč je o avionu "Mig-29", koji je pripadao 204. vazduhoplovnoj brigadi stacioniranoj na aerodromu u Batajnici

Vesti

16.novembar 2026. M.T.

Strazbur: Srbija nije zaštitila romskog dečaka od napada u Valjevu

Sud u Strazburu utvrdio je da Srbija nije zaštitila devetogodišnjeg romskog dečaka koji je 2016. u Valjevu ošamaren zbog sviranja harmonike. Inicijativa A 11 kaže da slučaj ukazuje na obrazac nekažnjivosti rasno motivisanih napada na Rome

mediji

Vesti

16.novembar 2026. A.M.

Kako Media Daily nominuje „najbolje sajtove u regiji”

Među 20 nominovanih portala Media Daily za najbolji regionalni portal našlo se i sedam iz Srbije, uključujući medije koje finansira Telekom

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure