img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Urbanizam

Menadžer projekta „Marina Dorćol“: Bez opasnih materija na mestu izgradnje

27. avgust 2025, 08:17 B. B.
Foto: Kompanija Sebre
Idejno rešenje za Marinu Dorćol
Copied

„Laboratorijski rezultati su pokazali uobičajen nivo neorganskih materija u zemljištu, koji je u proseku čak deset puta niži od remedijacione vrednosti“, kazao je menadžer tog projekta „Marina Dorćol“ Đorđe Lukić

Materije opasne po zdravlje ljudi nisu otkrivene na parceli gde se sprovode građavinski radovi u okviru izgradnje kompleksa „Marina Dorćol“, saopšteno je na sastanku investitora češke kompanije „Sebra“ i građana Dunavskog keja.

„Angažovali smo Gradski zavod za javno zdravlje, da sprovede te analize. Laboratorijski rezultati su pokazali uobičajen nivo neorganskih materija u zemljištu, koji je u proseku čak deset puta niži od remedijacione vrednosti“, kazao je menadžer tog projekta Đorđe Lukić.

Naveo je da su uzorci zemlje uzeti iz mreže od 18 polja koja pokrivaju parcelu gde se sprovode građevinski radovi i da se radi o „do sada najdetaljnijoj analizi zemljišta sa više od 70 uzorkovanih tačaka“.

„Na pojedinim mestima otkriveni su tragovi nafte, bakra i nikla, ali oni se kreću u zoni graničnih vrednosti i ne tretiraju se kao opasan otpad. Tragovi ovih materija u zemljištu su uobičajeni za industrijske zone kao što je Marina Dorćol, gde se nekada nalazila termoelektrana ‘Snaga i svetslost’ i gde je decenijama prolazila teretna pruga“, rekao je Lukić.

Primedbe građana

Prisutni građani su zbog vode koja se ispumpava na gradilištu upitali da li se radi o bujanju podzemnih voda, upitali su i da li postoji štetnost po okolinu zbog prašine koja se podiže na gradilištu.

Više građana ukazalo je na to da je projekat predimenzioniran i upozorilo da ne ispunjava obavezujuću normu od 30 odsto zelenila u direktnom dodiru sa tlom.

Oni su upozorili na mogućnost nastajanja štete u unutrašnjim prostorijama i na fasadama zgrada pored gradiišta usled vibracija.

Važno je naći sistemsko rešenje

Građani donjeg Dorćola su sredinom juna protestovali i pokušali da uđu na sednicu Skupštine opštine Stari grad, u pokušaju da predaju peticiju za rešavanje problema parkinga, ali ih obezbeđenje nije pustilo u salu.

„Rešavanje ovog pitanja ne može da bude samostalna inicijativa kompanije ‘Sebre’, već mora da bude rezultat šire saradnje sa nadležnim organima opštine i grada. Obratili smo se nadležnima i nadamo se da ćemo uskoro zajedno iznaći način kako da ovo važno pitanje bude sistemski rešeno“, kazao je izvršni direktor kompanije Tomaš Klima.

Naveo je da je planom definisano minimum 40 odsto slobodnih i zelenih površina na parceli, od čega najmanje deset procenata mora biti u direktnom dodiru sa tlom.

Sastanak „Otvorena vrata“, format u kojem se vode razgovori investitora Marine Dorćol i građana Dunavskog keja, održava se u Prostoru Miljenko Dereta na Dorćolu svakog poslednjeg utorka u mesecu.

 

Izvor: Beta

Tagovi:

Ekologija Marina Dorćol Zdravlje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Baština

30.oktobar 2025. Robert Čoban

Somborci: Neću više ići na tu stranu…

Srušena je kuća u Vojvođanskoj ulici kojoj su živeli pesnik Laza Kostić, kao i slikari Sava i Dragan Stojkov. Sombor iz pesama Zvonka Bogdana nestaje

Studenti

30.oktobar 2025. Katarina Stevanović

U Batajnici manja podrška studentima nego u januaru

Duž čitave dosadašnje rute prošli put je bilo više ljudi, a i doček u Batajnici ovog puta je skromniji

Sve aktivnosti NUNS-a po pitanju ustupanja zaštitne opreme novinarima vezane su za postupanje policije u prethodnim mesecima i za ono što državni organi najavljuju i sami predviđaju, kaže za „Vreme“ pravnik i istraživač NUNS-a Rade Đurić

Zastrašivanje

30.oktobar 2025. I.M. / B. B.

Dok Vučić govori o „nasilju“, NUNS broji napade i kupuje šlemove

Sve aktivnosti NUNS-a po pitanju ustupanja zaštitne opreme novinarima vezane su za postupanje policije u prethodnim mesecima i za ono što državni organi najavljuju i sami predviđaju, kaže za „Vreme“ pravnik i istraživač NUNS-a Rade Đurić

Veljko Paunović će na klupi fudbalske reprezentacije Srbije naslediti Dragana Stojkovića Piksija.

Fudbal

30.oktobar 2025. B. B.

Veljko Paunović novi selektor fudbalske reprezentacije

Veljko Paunović će na klupi fudbalske reprezentacije Srbije naslediti Dragana Stojkovića Piksija

Proslava jubileja

30.oktobar 2025. I.M.

Prvih 35 godina „Vremena“: Uvek nezavisni, nikad neutralni

Na proslavi 35. godišnjice nedeljnika Vreme, glavni i odgovorni urednik Filip Švarm poručio je da je redakcija tokom tri i po decenije postojanja „uvek bila na pravoj strani istorije“ i da će to ostati njen putokaz i ubuduće

Komentar

Komentar

Režimsko iživljavanje: Beogradski sajam kažnjava izdavače

Odluka Beogradskog sajma da kazni izdavače koji će 1. novembra zatvoriti štandove najnovija je bruka i urušavanje ugleda Sajma knjiga. Režimsko gaženje institucija kulture se nastavlja

Sonja Ćirić
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Doček studenata u Kosjeriću

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure