img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Energetika

Energetsko tržište EU: Šta za Srbiju znači članstvo i koliko smo daleko od njega?

23. jun 2025, 17:02 K. S.
Šta za Srbiju znači pristupanje energetskom tržištu EU? Foto: Tanjug/Nebojša Raus/bg
Energetsko tržište zahteva i investicije u energetski sektor
Copied

Srbija bi do kraja leta 2025. godine trebalo da ispuni preduslove za spajanje sa energetskim tržištem EU, a očekuje se da na sistem bude povezana 2027. Šta pristup energetskom Šengenu znači za Srbiju

Srbija će tokom leta 2025. godine ispuniti sve preduslove za spajanje sa energetskim tržištem Evropske unije (EU), najavljeno je nedavno iz Ministarstva rudarstva i energetike.

Priključivanje na ovu mrežu omogućilo bi Srbiji da strujom i gasom slobodno trguje sa drugim članicama, bez administrativnih i regulatornih prepreka.

To znači da će Srbija, nakon što ovog leta uskladi domaće zakone sa evropskim, a zatim završi projekte koji će ojačati mrežu za prenos struje, među kojima su Transbalkanski koridor i Panonski koridor, moći da računa na sigurno snabdevanje energijom.

Pored toga, spajanje sa evropskim energetskim tržištem omogućiće Srbiji da bira ponuđače od kojih bi nabavljala električnu energiju i gas, a sa većom konkurencijom na tržištu očekuje se i jeftinija struja za građane i privredu.

Prema rečima stručnjaka za energetiku Miodraga Kapora, pristupanje ovakvoj zajednici, dobro je za Srbiju i njene stanovnika.

„Na bilo kom tržištu je dobro da imate što više ponuđača određenih roba i usluga, pa i električne energije”, objašnjava Kapor za „Vreme”.

Pristupanje tržištu omogućilo bi uvoz i izvoz električne energije i gasa po jedinstvenoj ceni, a kako objašnjava Kapor, poboljšalo bi i ukupnu energetsku bezbednost.

Takođe, cene električne energije bila bi niža, smatra Kapor.

Koliko smo blizu jedinstvenom evropskom tržištu energije?

Iz Ministarstva rudarstva i energetike potvrdili su za „Danas” da se očekuje da će Srbija postati deo ovog evropskog energetskog tržišta do kraja 2027. godine.

Tačnije, kako su naveli za „Danas”, očekuje se da Srbija do kraja 2026. godine spoji svoje tržište za dan-unapred (SDAC) sa tržištem EU, a do kraja 2027. godine i unutardnevno tržište (SIDC).

Kako napominje Kapor, zemlje u regionu su već nekoliko godina punopravne članice tog tržišta.

„Rumunija i Bugarska još od 2019. godine. Za Srbiju se očekuje tek za dve godine ako ispuni određene uslove – da se završe ti dalekovodi i da uopšte mogu da prihvate energije iz obnovljivih izvora, to su dalekovodi visoke naponske mreže. Neki su završeni, neki tek treba da budu”, kaže Kapor.

Kako pojašnjava, pristupanjem ovom sistemu, povećao bi se udeo obnovljivih izvora energije.

„Sve to zahteva relevantnu distributivnu mrežu da bi sistem mogao da izdrži da recimo trećina domaćinstava ima solarne panele na krovu i da višak proizvedene energije vraća nazad u mrežu i da se taj višak zbog balansiranja izveze kome treba. To će omogućiti i eventualnu decentralizaciju proizvodnje električne energije”, pojašnjava Kapor.

Još jedna prednost za Srbiju zahvaljujući spajanju sa evropskim energetskim tržištem biće i to što će jača prenosna mreža privući investitore u oblasti obnovljivih izvora energije na srpsko tržište.

Očekuje se i smanjenje zavisnosti od uglja koji i dalje čini više od 60 odsto proizvedene električne energije u zemlji, smatra Kapor.

Ipak, dodaje Kapor, brzina priključivanja ovom tržištu zavisi i od geopolitičke situacije.

S obzirom na to da Srbija uvozi gas iz Rusije i bliskost Beograda Moskvi, ukoliko geopolitička situacija ostane kakva jeste, Kapor očekuje i moguće odlaganje pristupanja.

Šta je energetsko tržište EU?

Energetsko tržište obuhvata trgovinu električnom energijom i gasom, gde se primenom pravila Evropske unije povećava efikasnost sistema, sigurnost snabdevanja i konkurencija među onima koji prodaju električnu energiju ili gas na tržištu.

Da bi to bilo moguće, objašnjavaju iz Ministarstva rudarstva i energetike za „Danas”, zemlje moraju da sarađuju: da povežu svoje mreže, pravila i zakone, kako bi se stvorilo jedno zajedničko evropsko tržište bez granica.

To, zatim, pomaže i u većem korišćenju obnovljivih izvora energije, jer se višak energije iz jedne zemlje može lako poslati drugoj.

Da li je Srbija sprema za sinhronizaciju?

Iz Ministarstva objašnjavaju za „Danas” da je elektroenergetski sistem Srbije već povezan sa sistemima susednih zemalja, što joj omogućava međunarodnu trgovinu električnom energijom.

Kako pojašnjava Kapor, Srbija sada uvozi električnu energiju po bilateralnim ugovorima sa nekim članicama EU, po cenama koje su različite. Pristupanje jedinstvenom tržištu, donelo bi i jedinstvenu cenu.

Iz ministarstva najavljuju da je u toku uspostavlјanje posebnog regulatornog okvira koji će omogućiti efikasno i funkcionisanje tržišta sa susednim državama i povezivanje sa tržištem Evropske unije.

„Regulatorni okvir će doprineti stvaranju tržišta energije koja se prenosi mrežama bez unutrašnjih granica. Propisuju su principi funkcionisanja tržišta električne energije, principi funkcionisanja organizovanog tržišta za dan-unapred i unutardnevnog tržišta električne energije, trgovina na organizovanom tržištu za dan-unapred i unutardnevnom tržištu, kao i tehnička ograničenja za formiranje ponuda na organizovanom tržištu električne energije“, naveli su iz Ministarstva.

Izvor: Danas/Vreme

Tagovi:

Evropska unija Srbija Energetika energetsko tržište
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Iz novog broja „Vremena“

01.april 2026. D. S. / M. M.

Srbija: Da li zabraniti telefone u školama?

Krčka se zabrana upotrebe mobilnih telefona u srpskim školama. Kako to sprovesti i zašto ipak ta mera nije magični štapić? O tome nedeljnik „Vreme“ piše u novom broju

Vikipedija

Uređivanje Vikipedije

01.april 2026. Jovan Kalem

Posle pisanja „Vremena“: Desničari najureni sa Vikipedije na srpskom

Kako su sa Vikipedije trajno banovani pojedini srpski desničari, šta su skrivili i koji im je bio cilj

Predmeti pronađeni u zgradi Rektorata, sprejevi, pirotehnika

Univerzitet u Beogradu

01.april 2026. K. S.

„Pirotehnika, sprejevi, špricevi“: Šta je sve, tvrdi VJT, pronađeno u zgradi Rektorata

Policija je u utorak, 31. marta, upala u zgradu Rektorata Univerziteta u Beogradu. Šta je sve tamo pronašla, prema podacima Višeg javnog tužilaštva u Beogradu

Socijalna zaštita

01.april 2026. Marija L. Janković

Zakon roditelj-negovatelj: Za čije porodice, svih nas ili njihove?

Iza Zakona roditelj-negovatelj krije se podela roditelja dece sa smetnjama u razvoju i priprema za izbore, kažu za „Vreme“ iz grupe roditelja NEGROD, koji izlaze na ulice 2. aprila

Knjiga

01.april 2026. Igor Velić/N.R.

Saobraćaj u Srbiji: Inače nemoćni, za volanom – besni

Saobraćajni inženjer Igor Velić napisao je dnevnik urbane nepravde „Zarobljeni u nepokretnosti“ gde se pita i zašto su ljudi besni na drumu. Prenosimo odlomke

Komentar
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović

Komentar

Lokalni izbori 2026: Vučićeva disfunkcionalna, nasilna i tužna familija

Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure