img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Energetika

Energetsko tržište EU: Šta za Srbiju znači članstvo i koliko smo daleko od njega?

23. jun 2025, 17:02 K. S.
Šta za Srbiju znači pristupanje energetskom tržištu EU? Foto: Tanjug/Nebojša Raus/bg
Energetsko tržište zahteva i investicije u energetski sektor
Copied

Srbija bi do kraja leta 2025. godine trebalo da ispuni preduslove za spajanje sa energetskim tržištem EU, a očekuje se da na sistem bude povezana 2027. Šta pristup energetskom Šengenu znači za Srbiju

Srbija će tokom leta 2025. godine ispuniti sve preduslove za spajanje sa energetskim tržištem Evropske unije (EU), najavljeno je nedavno iz Ministarstva rudarstva i energetike.

Priključivanje na ovu mrežu omogućilo bi Srbiji da strujom i gasom slobodno trguje sa drugim članicama, bez administrativnih i regulatornih prepreka.

To znači da će Srbija, nakon što ovog leta uskladi domaće zakone sa evropskim, a zatim završi projekte koji će ojačati mrežu za prenos struje, među kojima su Transbalkanski koridor i Panonski koridor, moći da računa na sigurno snabdevanje energijom.

Pored toga, spajanje sa evropskim energetskim tržištem omogućiće Srbiji da bira ponuđače od kojih bi nabavljala električnu energiju i gas, a sa većom konkurencijom na tržištu očekuje se i jeftinija struja za građane i privredu.

Prema rečima stručnjaka za energetiku Miodraga Kapora, pristupanje ovakvoj zajednici, dobro je za Srbiju i njene stanovnika.

„Na bilo kom tržištu je dobro da imate što više ponuđača određenih roba i usluga, pa i električne energije”, objašnjava Kapor za „Vreme”.

Pristupanje tržištu omogućilo bi uvoz i izvoz električne energije i gasa po jedinstvenoj ceni, a kako objašnjava Kapor, poboljšalo bi i ukupnu energetsku bezbednost.

Takođe, cene električne energije bila bi niža, smatra Kapor.

Koliko smo blizu jedinstvenom evropskom tržištu energije?

Iz Ministarstva rudarstva i energetike potvrdili su za „Danas” da se očekuje da će Srbija postati deo ovog evropskog energetskog tržišta do kraja 2027. godine.

Tačnije, kako su naveli za „Danas”, očekuje se da Srbija do kraja 2026. godine spoji svoje tržište za dan-unapred (SDAC) sa tržištem EU, a do kraja 2027. godine i unutardnevno tržište (SIDC).

Kako napominje Kapor, zemlje u regionu su već nekoliko godina punopravne članice tog tržišta.

„Rumunija i Bugarska još od 2019. godine. Za Srbiju se očekuje tek za dve godine ako ispuni određene uslove – da se završe ti dalekovodi i da uopšte mogu da prihvate energije iz obnovljivih izvora, to su dalekovodi visoke naponske mreže. Neki su završeni, neki tek treba da budu”, kaže Kapor.

Kako pojašnjava, pristupanjem ovom sistemu, povećao bi se udeo obnovljivih izvora energije.

„Sve to zahteva relevantnu distributivnu mrežu da bi sistem mogao da izdrži da recimo trećina domaćinstava ima solarne panele na krovu i da višak proizvedene energije vraća nazad u mrežu i da se taj višak zbog balansiranja izveze kome treba. To će omogućiti i eventualnu decentralizaciju proizvodnje električne energije”, pojašnjava Kapor.

Još jedna prednost za Srbiju zahvaljujući spajanju sa evropskim energetskim tržištem biće i to što će jača prenosna mreža privući investitore u oblasti obnovljivih izvora energije na srpsko tržište.

Očekuje se i smanjenje zavisnosti od uglja koji i dalje čini više od 60 odsto proizvedene električne energije u zemlji, smatra Kapor.

Ipak, dodaje Kapor, brzina priključivanja ovom tržištu zavisi i od geopolitičke situacije.

S obzirom na to da Srbija uvozi gas iz Rusije i bliskost Beograda Moskvi, ukoliko geopolitička situacija ostane kakva jeste, Kapor očekuje i moguće odlaganje pristupanja.

Šta je energetsko tržište EU?

Energetsko tržište obuhvata trgovinu električnom energijom i gasom, gde se primenom pravila Evropske unije povećava efikasnost sistema, sigurnost snabdevanja i konkurencija među onima koji prodaju električnu energiju ili gas na tržištu.

Da bi to bilo moguće, objašnjavaju iz Ministarstva rudarstva i energetike za „Danas”, zemlje moraju da sarađuju: da povežu svoje mreže, pravila i zakone, kako bi se stvorilo jedno zajedničko evropsko tržište bez granica.

To, zatim, pomaže i u većem korišćenju obnovljivih izvora energije, jer se višak energije iz jedne zemlje može lako poslati drugoj.

Da li je Srbija sprema za sinhronizaciju?

Iz Ministarstva objašnjavaju za „Danas” da je elektroenergetski sistem Srbije već povezan sa sistemima susednih zemalja, što joj omogućava međunarodnu trgovinu električnom energijom.

Kako pojašnjava Kapor, Srbija sada uvozi električnu energiju po bilateralnim ugovorima sa nekim članicama EU, po cenama koje su različite. Pristupanje jedinstvenom tržištu, donelo bi i jedinstvenu cenu.

Iz ministarstva najavljuju da je u toku uspostavlјanje posebnog regulatornog okvira koji će omogućiti efikasno i funkcionisanje tržišta sa susednim državama i povezivanje sa tržištem Evropske unije.

„Regulatorni okvir će doprineti stvaranju tržišta energije koja se prenosi mrežama bez unutrašnjih granica. Propisuju su principi funkcionisanja tržišta električne energije, principi funkcionisanja organizovanog tržišta za dan-unapred i unutardnevnog tržišta električne energije, trgovina na organizovanom tržištu za dan-unapred i unutardnevnom tržištu, kao i tehnička ograničenja za formiranje ponuda na organizovanom tržištu električne energije“, naveli su iz Ministarstva.

Izvor: Danas/Vreme

Tagovi:

Energetika energetsko tržište Evropska unija Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Vremenska prognoza

03.avgust 2025. I.M.

Ponovo vremenske nepogode, narandžasti meteo-alarm u delovima Srbije

Najniže temperature danas od 12 do 21, a najviša od 27 stepeni na severozapadu i zapadu, do 35 stepeni na jugoistoku Srbije

Finansije

02.avgust 2025. S.Ć.

Odakle opštinama novac za estradu ako nemaju za ambulantu

Opština Raška će platiti 20.000 evra za koncert Jelene Karleuše, a Aleksinac 10.000 evra za nastup Saše Kovačevića. Ovo nije priča o honorarima estradnih zvezda, već o rasipnosti onih na vlasti po opštinama Srbije

Urbanizam

02.avgust 2025. Sonja Ćirić

Rušenje Beogradskog sajma: I hale 2 i 3 ostaju – navodno

Posle brojnih primedbi građana i stručne javnosti Urbanistički zavod je rešio da hale 2 i 3 Beogradskog sajma neće biti porušene. Poslednju reč, međutim, ima Komisija za planove

Zaštita podataka o ličnosti

01.avgust 2025. Marsel Firstenau (DW)

Špijuniranje celog sveta: Čuvajte se, gleda vas Palantir

Američka kompanija Palantir razvila je softver za posve novu dimenziju elektronske špijunaže. Takvu distopijsku predstavu o totalnoj kontroli imali su do sada samo najmaštovitiji pisci SF romana

Blokade u Beogradu

Protesti

31.jul 2025. N. M.

Protesti širom Srbije: Blokade u Novom Sadu, Novom Pazaru i Šapcu

I ove večeri se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Novom Sadu se protestuje zbog privođenja dvojice muškaraca, Novi Pazar najavio blokadu bez prekida, dok se u Šapcu protestuje protiv iskopavanja litijuma

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure