img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Energetika

Energetsko tržište EU: Šta za Srbiju znači članstvo i koliko smo daleko od njega?

23. jun 2025, 17:02 K. S.
Šta za Srbiju znači pristupanje energetskom tržištu EU? Foto: Tanjug/Nebojša Raus/bg
Energetsko tržište zahteva i investicije u energetski sektor
Copied

Srbija bi do kraja leta 2025. godine trebalo da ispuni preduslove za spajanje sa energetskim tržištem EU, a očekuje se da na sistem bude povezana 2027. Šta pristup energetskom Šengenu znači za Srbiju

Srbija će tokom leta 2025. godine ispuniti sve preduslove za spajanje sa energetskim tržištem Evropske unije (EU), najavljeno je nedavno iz Ministarstva rudarstva i energetike.

Priključivanje na ovu mrežu omogućilo bi Srbiji da strujom i gasom slobodno trguje sa drugim članicama, bez administrativnih i regulatornih prepreka.

To znači da će Srbija, nakon što ovog leta uskladi domaće zakone sa evropskim, a zatim završi projekte koji će ojačati mrežu za prenos struje, među kojima su Transbalkanski koridor i Panonski koridor, moći da računa na sigurno snabdevanje energijom.

Pored toga, spajanje sa evropskim energetskim tržištem omogućiće Srbiji da bira ponuđače od kojih bi nabavljala električnu energiju i gas, a sa većom konkurencijom na tržištu očekuje se i jeftinija struja za građane i privredu.

Prema rečima stručnjaka za energetiku Miodraga Kapora, pristupanje ovakvoj zajednici, dobro je za Srbiju i njene stanovnika.

„Na bilo kom tržištu je dobro da imate što više ponuđača određenih roba i usluga, pa i električne energije”, objašnjava Kapor za „Vreme”.

Pristupanje tržištu omogućilo bi uvoz i izvoz električne energije i gasa po jedinstvenoj ceni, a kako objašnjava Kapor, poboljšalo bi i ukupnu energetsku bezbednost.

Takođe, cene električne energije bila bi niža, smatra Kapor.

Koliko smo blizu jedinstvenom evropskom tržištu energije?

Iz Ministarstva rudarstva i energetike potvrdili su za „Danas” da se očekuje da će Srbija postati deo ovog evropskog energetskog tržišta do kraja 2027. godine.

Tačnije, kako su naveli za „Danas”, očekuje se da Srbija do kraja 2026. godine spoji svoje tržište za dan-unapred (SDAC) sa tržištem EU, a do kraja 2027. godine i unutardnevno tržište (SIDC).

Kako napominje Kapor, zemlje u regionu su već nekoliko godina punopravne članice tog tržišta.

„Rumunija i Bugarska još od 2019. godine. Za Srbiju se očekuje tek za dve godine ako ispuni određene uslove – da se završe ti dalekovodi i da uopšte mogu da prihvate energije iz obnovljivih izvora, to su dalekovodi visoke naponske mreže. Neki su završeni, neki tek treba da budu”, kaže Kapor.

Kako pojašnjava, pristupanjem ovom sistemu, povećao bi se udeo obnovljivih izvora energije.

„Sve to zahteva relevantnu distributivnu mrežu da bi sistem mogao da izdrži da recimo trećina domaćinstava ima solarne panele na krovu i da višak proizvedene energije vraća nazad u mrežu i da se taj višak zbog balansiranja izveze kome treba. To će omogućiti i eventualnu decentralizaciju proizvodnje električne energije”, pojašnjava Kapor.

Još jedna prednost za Srbiju zahvaljujući spajanju sa evropskim energetskim tržištem biće i to što će jača prenosna mreža privući investitore u oblasti obnovljivih izvora energije na srpsko tržište.

Očekuje se i smanjenje zavisnosti od uglja koji i dalje čini više od 60 odsto proizvedene električne energije u zemlji, smatra Kapor.

Ipak, dodaje Kapor, brzina priključivanja ovom tržištu zavisi i od geopolitičke situacije.

S obzirom na to da Srbija uvozi gas iz Rusije i bliskost Beograda Moskvi, ukoliko geopolitička situacija ostane kakva jeste, Kapor očekuje i moguće odlaganje pristupanja.

Šta je energetsko tržište EU?

Energetsko tržište obuhvata trgovinu električnom energijom i gasom, gde se primenom pravila Evropske unije povećava efikasnost sistema, sigurnost snabdevanja i konkurencija među onima koji prodaju električnu energiju ili gas na tržištu.

Da bi to bilo moguće, objašnjavaju iz Ministarstva rudarstva i energetike za „Danas”, zemlje moraju da sarađuju: da povežu svoje mreže, pravila i zakone, kako bi se stvorilo jedno zajedničko evropsko tržište bez granica.

To, zatim, pomaže i u većem korišćenju obnovljivih izvora energije, jer se višak energije iz jedne zemlje može lako poslati drugoj.

Da li je Srbija sprema za sinhronizaciju?

Iz Ministarstva objašnjavaju za „Danas” da je elektroenergetski sistem Srbije već povezan sa sistemima susednih zemalja, što joj omogućava međunarodnu trgovinu električnom energijom.

Kako pojašnjava Kapor, Srbija sada uvozi električnu energiju po bilateralnim ugovorima sa nekim članicama EU, po cenama koje su različite. Pristupanje jedinstvenom tržištu, donelo bi i jedinstvenu cenu.

Iz ministarstva najavljuju da je u toku uspostavlјanje posebnog regulatornog okvira koji će omogućiti efikasno i funkcionisanje tržišta sa susednim državama i povezivanje sa tržištem Evropske unije.

„Regulatorni okvir će doprineti stvaranju tržišta energije koja se prenosi mrežama bez unutrašnjih granica. Propisuju su principi funkcionisanja tržišta električne energije, principi funkcionisanja organizovanog tržišta za dan-unapred i unutardnevnog tržišta električne energije, trgovina na organizovanom tržištu za dan-unapred i unutardnevnom tržištu, kao i tehnička ograničenja za formiranje ponuda na organizovanom tržištu električne energije“, naveli su iz Ministarstva.

Izvor: Danas/Vreme

Tagovi:

Energetika energetsko tržište Evropska unija Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Kada dođe vreme za naplatu računa, građani mogu da ostvare određene popuste i na taj način olakšaju sebi troškove

Struja

14.decembar 2025. B. B.

Nova ekonomija: Kako do popusta na račun za struju

Kada dođe vreme za naplatu računa za struju, građani mogu da ostvare određene popuste i na taj način olakšaju sebi troškove

Doček Nove godine

13.decembar 2025. S. Ć.

U „privatnom“ Beogradu na vodi dronovi i vatromet, u Šapićevom mrak

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić kaže da ga ne interesuje šta se radi u Beogradu na vodi, jer je to doček u privatnoj režiji. U ovom kojim on upravlja, biće mrak i tišina – zbog bezbednosnih razloga

Nagrada

13.decembar 2025. S. Ć.

Predrag Voštinić: Dobro je što nas se Narodno pozorište odreklo

Nagrada „Vitez poziva“ prvi put dodeljena van Narodnog pozorišta. Dobro je što je tako, rekao je jedan od nagrađenih Predrag Voštinić

Novogodišnje ukrašavanje

13.decembar 2025. S Ć.

Svetleći voz u Novom Sadu, jelka preko Sremčeve česme, šta sledi

Niš je postavio novogodišnju jelku preko spomen-česme Stevanu Sremcu, što je pandan Novom Sadu koji je centar ukrasio svetlećim vozom

Estrada i kriminal

13.decembar 2025. N. M.

Napad Lukasa na Cecu: Estradno razbacivanje zločinima i zločincima

Šta se krije iza pretnji Ace Lukasa najvećoj estradnoj zvezdi devedestih i Arkanovoj udovici Svetlani Ceci Ražnatović da će objaviti „priče iz Šilerove“?

Komentar
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure