Vozovi Starim železničkim mostom ne saobraćaju od 2018. godine. Obnova je više puta najavljivana
Stari železnički most u Beogradu, tihi čelični svedok vremena, već decenijama spaja dve obale prestonice, ali poslednjih godina ne i one koji bi da sa jedne obale reke pređu na drugu, pošto saobraćaj njime ne funkcioniše.
Na mestu gde je pre 141 godinu podignuta prva konstrukcija nad Savom u Beogradu, vozovi ne prolaze od 2018. Poslednjih godina više puta je najavljivana njegova rekonstrukcija. Nakon nje, most bi trebalo da postane pešački, a kako prenosi portal eKapija, čini se da se početak radova približava.
Na snimcima koji su se pojavili ovih dana vidi se da radnici uklanjaju najdotrajalije delove konstrukcije, što su, po svemu sudeći, pripremni radovi pred detaljnu obnovu, prenosi eKapija.
Prema navodima ovog portala, majstori skidaju oštećene elemente mosta, koji bi u toku rekonstrukcije trebalo da bude ojačan, sređen i osposobljen za potpuno novu namenu – pešački saobraćaj. Plan je da stari most dobije nov život, sa vidikovcima i odmorištima duž čitave konstrukcije.
Rekonstrukcija najavljivana više puta
Rekonstrukcija je najavljivana više puta, a poslednji put krajem 2024. godine, kada je ministar finansija Siniša Mali na društvenim mrežama naveo da će obnova početi u naredna dva meseca.
On je tada podsetio da most, iako je izmeštanjem železničkog saobraćaja izgubio svoju originalnu funkciju, neće biti uklonjen, već će biti sačuvan, revitalizovan i pretvoren u pešačku vezu između dve obale Save.
Ipak, radovi nisu počeli kako je tada najavljeno.
Prvi železnički prelaz u Beogradu
Sagrađen davne 1884. godine, kada je njime prošla prva lokomotiva, most je tokom Prvog i Drugog svetskog rata rušen, a današnji izgled dobio je 1946.
Od 2018, nakon zatvaranja stare železničke stanice, ostao je bez prvobitne funkcije.
Decenijama je povezivao obale, ljude i priče, a danas spaja novobeogradsku i stranu Beograda čiji se pejzaž ubrzano menja. Dok kompleks Beograd na vodi raste, sudbina Starog železničkog mosta i dalje je, i pored najava, neizvesna.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Surčinci su dobili plave i zelene kante u koje će odlagati opranu ambalažu i kućni otpad, sve po pravilima iz brošufre. Određenog dana će ih izneti ispred kapije, da Gradska čistoća dođe po njih
Moramo da stvaramo ekonomiju u kojoj ljudi neće biti prinuđeni da rade za minimalac, kaže Salih Saitović, a Centar YUROM traži da afirmativni upis bude zakonski utemeljen
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić naveo je da postoje sumnje da su neki požari u Srbiji podmetnuti, ali da tužilaštvo, ukoliko dođe do pokretanja postupka, takvo delo kvalifikuje kao nemar
Nenad Milanović javno kritikuje N1 i istovremeno nudi novinarima te televizije da pređu na njegov portal koji je volšebno oživeo. Uređuje ga Ana Mihajlovski
Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“
Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla
Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.