Post-YU kulturna scena

22.јун 2011. Muharem Bazdulj

Snaga neformalne integracije

Dvadeset godina otkad se Jugoslavija i formalno počela raspadati, zajednička kulturna scena življa je i zajedničkija, bar po nekim procenama, nego u vreme postojanja zajedničke države. Vredi to, u različitim razmerama, i za književnost i za pozorište i za film i za medije

Lični stav – Dvadeset godina od raspada Jugoslavije (III)

22.јун 2011. Nebojša Krstić

Koloplet sličnosti i različitosti

Ono što je zajedničko svima nama, u državama nastalim raspadom SFRJ, jeste da svi zajedno moramo da promenimo diskurs. Da zločine i zločince prestanemo da delimo na naše i njihove i da ih upoređujemo jer je to put kojim smo jednom već išli i koji nas je i odveo u ponor

Iz ličnog ugla – Dvadeset godina od raspada Jugoslavije (II)

22.јун 2011. Dejan Jović

Kako su propali socijalizam i država

Rat je bio potreban onima koji su tvrdili da su se jugoslavenski narodi "oduvijek mrzili" i da "nikada nisu mogli živjeti zajedno". Da bi se to postiglo, trebalo je iz kolektivnog i privatnog sjećanja izbrisati epizode mira i suradnje. Zabranjeno je bilo prisjetiti se istine. Prisjećanje na mir je postala subverzivna akcija, jedna vrsta provokacije. To se počinje mijenjati tek nakon 2000, i to samo djelomično

Ekonomija bivše Jugoslavije

22.јун 2011. Dimitrije Boarov

Pet polja saradnje

U kojim sektorima se može očekivati ekspanzivniji napredak privrednih odnosa bivših jugoslovenskih zemalja

Dvadeset godina od raspada Jugoslavije (I)

22.јун 2011. Tim Džuda

Šta je to Jugosfera

Razmislite o sledećem: Srbija, Hrvatska itd. jedva da se po stanovništvu mogu meriti sa nekom kineskom opštinom, a Crna Gora ima stanovnika koliko jedan kineski stambeni blok. Gledano iz svetske perspektive u kojoj je Evropa grad, preostaju vam samo dve opcije: možete da se okupite i iskoristite prirodne komparativne prednosti kao što su zajednička kultura, istorija, jezici (više-manje), tržište itd., ili da sa svojom sve starijom populacijom nastavite da venete, kao umiruće predgrađe iz koga beži svako sa trunkom mozga i talenta

Sudbina Ante Markovića

22.јун 2011. Stojan Cerović

Zamiranje smeška

Ante Marković neće se više smejati. Dugo je pokušavao da nas sve zarazi optimizmom; do poslednjeg trenutka uspevao je da ulije bar malo nade, ali sada se neko vreme niko više ovde neće smejati, a on će biti ozbiljniji od svih.

Dvadeset godina od početka rata u Sloveniji

22.јун 2011. Momir Turudić

Oni kao hoće da se otcepljuju, a mi im kao ne damo

Reči iz naslova pripadaju tadašnjem vojniku JNA Bahrudinu Kaletoviću i emitovane su na Yutelu. Olakšavajući smeh je širom bivše Jugoslavije propratio ove reči, verovatno iz potrebe da se usred ludila u koji je zemlja tonula nađe nešto normalno, ali malo ko nije bio svestan da je to smeh na stratištu koji je zastajao u grlu

Rat u Sloveniji, posle dvadeset godina

22.јун 2011. Miloš Vasić

Spasavanje vodnika Grujovića

Svaki rat u sećanju novinara nekako teži da se – mnogo godina kasnije – grupiše oko ljudi, a ne oko "operacija", "strategije", "taktike" i sličnih budalaština. Gde smo i s kime bili tad i tad; i već to, razumete. Meni je kao glavni utisak od slovenačkog rata ostao čovek kojega nisam nikada upoznao, ali sam ga video na vrhuncu njegove slave na televizijskom snimku. Nekako mi se čini da je njegov lik – Bahrudina Kaletovića – najbolje oličenje suštine te nepotrebne i blesave sramne avanture

Intervju – Tanasis Kacirumpas, predsednik UO Vip mobile

16.јун 2011. Marija Vidić

Želimo jasne uslove i jasne propise

"Kada se uporedi sa susednim državama, Srbija kasni dve ili tri godine ako u obzir uzmemo tehnologiju i nove usluge. Daću vam jednostavan primer: 3G mreža je u susednoj Bugarskoj uvedena pre tri godine, a mi je još uvodimo. Jedan od razloga je što se lokalni propisi ne prilagođavaju dovoljno brzo standardima EU"

Iz ličnog ugla – O imidžologiji i stvarnosti

Budžetska »eutanazija« poljoprivrede i sela

Nagodba Vlade Srbije i predstavnika politički, organizaciono i ekonomski najmoćnija tri udruženja uglavnom vojvođanskih "profi" poljoprivrednika (Klub 100P plus, Asocijacija poljoprivrednika i Udruženje "Vojvodina agrar") ukazuje da ni posle čitave decenije tranzicionih reformi nismo izgradili agrarno-politički sveobuhvatan, razvojno održiv i socijalno pravedan koncept agrarne politike

Regionalna saradnja

16.јун 2011.  

Mnogo dobre volje

Organizacije koje se bave političkim obrazovanjem u regionu okupile su se na panel diskusiji o regionalnoj saradnji. Cilj diskusije bio je da se utvrdi mesto u regionu na kom se nalazi Srbija u oblasti političkog obrazovanja i šta je do sada urađeno. Takođe, učesnicima panela svoj rad prezentovali su predstavnici organizacija iz regiona koje se bave političkim obrazovanjem. Svi uvodničari panela saglasili su se da je učvršćivanje regionalne saradnje i tešnje povezivanje organizacija dobra ideja i da je to jedan od glavnih zadataka u budućnosti. Govoreći o regionalnoj saradnji u budućnosti, Tamara Petrović iz Centra za studije socijalne demokratije rekla je da je to svakako dobra ideja i da treba raditi na njenoj realizaciji, zato što je to potrebno, a ne zato što je nečime uslovljeno: "Ne bih volela da naša saradnja bude nekakav uslov za nešto drugo u oblasti politike. Ako nam se ona postavi kao uslov, trebalo bi da svi preispitamo svoju ulogu."

Vrednosti, znanja, veštine

15.јун 2011.  

Kriza morala i javni interes

Za diskusiju o balansu između znanja i veština u procesu političkog obrazovanja nije bio predviđen poseban panel. Umesto toga, ova tema se, kao jedna od glavnih, provlačila kroz izlaganja diskutanata tokom oba dana konferencije Političko obrazovanje u demokratskoj tranziciji". U smislu razmene mišljenja i ideja, ovo je sasvim sigurno bila najplodonosnija i najzanimljivija diskusija

Stanje u društvenim naukama

Tri ne – znanje, jezik i podsticaj

U ovom tekstu želimo da objasnimo zbog čega je kvalitet istraživačkog rada u društvenim naukama u Srbiji, i pored jednog broja izuzetnih pojedinaca, u proseku na relativno niskom nivou, kao i šta bi trebalo preduzeti da bi se to promenilo. Smatramo da je glavni razlog za to niska međunarodna konkurentnost domaćih istraživanja i istraživača u ovim oblastima

Partijske škole

15.јун 2011.  

Politika je kao planinarstvo

Osnivanju obrazovnih centara u okviru političkih stranaka ide naruku i novi zakon o finansiranju političkih aktivnosti, po kom su partije u obavezi da najmanje pet odsto svojih prihoda izdvoje za obrazovanje svog članstva

Portret savremenika – Aleksandar Konuzin

Pogodi ko dolazi na prijem

Svako ko je moćan koristi, kad god hoće, štap umesto šargarepe, jer mu se može, i Konuzin nije jedini koji deli packe i pridike. Malo je verovatno da je Cecino prisustvo na prijemu u Ambasadi Ruske Federacije bilo plod propusta, o takvim stvarima diplomatski protokol sigurno vodi računa. Možda neko misli da šamar od bratske ruke više boli, ali poniženje je poniženje, sa koje god strane dolazilo. Bilo ga je mnogo poslednjih decenija, a čini se, nažalost, da toga Srbiji neće nedostajati ni narednih godina

Srbija i NATO

15.јун 2011. Filip Švarm

Kvadratura jednog članstva

Dok okruženje, evropske ambicije i potreba za izgradnjom modernih oružanih snaga upućuju Srbiju u NATO, raspoloženje javnosti i održavanje bliskih partnerskih odnosa sa Rusijom više su nego uverljiva kočnica na tom putu

Tribina – Izazovi i rezultati

15.јун 2011.  

Demokratiji su potrebne demokrate

Demokratija je jedino političko uređenje koje se mora učiti. Zato je političko obrazovanje preduslov svakog demokratskog društva

Strateška konferencija

15.јун 2011. Milan Milošević

Samo partner i ništa više

NATO u Topčideru, a Beograd liže sladoled. Strategijska vojna konferencija NATO-a za partnere u neutralnoj Srbiji, čijem se članstvu u NATO-u protivi 66 odsto građana, 38 odsto smatra da je NATO instrument u rukama SAD, dok samo 5,7 odsto građana NATO vidi kao odbrambeni savez

Ko je lečio i plaćao Ratka Mladića

15.јун 2011. Slobodan Kostić

Penzija srpska, ukaz bosanski

Izvori bliski Akcionom timu za saradnju sa Haškim tribunalom otkrivaju za "Vreme" da se Ratko Mladić lečio na Vojnomedicinskoj akademiji, ali pre 2003. godine, pod lažnim imenom Pero Janjić, o čemu postoji dokumentacija u ovoj ustanovi

Proslava 200 godina policije u Makišu

15.јун 2011. Dragan Todorović

Tu su Njegov deda i stric

Ministar policije temeljnim marševskim korakom pređe temeljno ošišanu travu, stiže ‘de poš’o, primi raport, reče šta ima, rodovi narodne policije pokazaše šta znaju i umeju, kad se sve završi Najviše narodno rukovodstvo jedinstveno pređe na ostale zbor sadržaje

Sto godina od rođenja Milovana Đilasa (1911–1995)

08.јун 2011. Milan Milošević

Jedini Titov disident

Revolucionari i konvertiti, mučitelji i mučeni, prošlost i sadašnjost sažeti u jednom opusu

Na licu mesta

08.јун 2011. Mirko Rudić

Nezavisnost, ponos i šverc

Kako i ko živi u Prištini? Kakvi su odnosi Srba i Albanaca na Kosovu? Šta čita, o čemu misli i šta sanja srpska i albanska omladina

Predrag Marić, načelnik sektora za vanredne situacije MUP-a

08.јун 2011. Zoran Majdin

Da više završimo s tim

Nema više skrivanja, u bilo kom pogledu, za bilo šta i za bilo koga, od predsednika opština do samog vrha države: postavili smo pravila, moramo po njima da igramo i svi su na ispitu, uključujući i mene i moje ljude – ako sam za nešto odgovoran, snosiću posledice

Elektroprivreda – Nova stara dobra ideja

08.јун 2011. Zoran Majdin

Na reci elektrana

Od ukupno 3936 gigavata instalisane snage kapaciteta za proizvodnju električne energije na teritoriji Srbije, ne računajući Kosovo, na hidroelektrane "otpada" bezmalo 40 odsto, dok je njihov udeo u ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije tridesetak odsto. Izgradnjom novih hidroelektrana na Drini, Moravi i Ibru dobilo bi se još 6000 gigavat-časova struje godišnje i to ekološki podobne, bez ikakve emisije štetnih gasova