Bioskop (2) – Gospoda

05.фебруар 2020. Zoran Janković

Šarmantan povratak »londonštini«

Ovo je vrhunski dizajniran, pametan, ali i uzbudljiv film, duhovit, krcat šarmantnim i/ili zanimljivim likovima, pun zgodnih rediteljskih rešenja, a uz to u dramaturškom smislu jasno utemeljen u krivudavom a ipak dovoljno zauzdano glavolomnom pristupu naraciji

Bioskop – Asimetrija

05.фебруар 2020. Đorđe Bajić

Tri letnje ljubavi… i malo hipsteraja

Film Maše Nešković je po mnogo čemu atipičan za srpsku kinematografiju i može se, eventualno, po određenim podudarnostima u tonu i pristupu, dovesti u vezu sa debijem Mine Đukić, filmom Neposlušni

Intervju – Jovan Sibinović, Šajzerbiterlemon

05.фебруар 2020. Zorica Kojić i Dragan Ambrozić

Spasenje dolazi iznutra

"Teško je očekivati da se masovno oslobađa zaključana energija u društvu koje je, kada se posmatra šira slika, duhovno dovedeno na rub egzistencije. Mladi se plaše da se u bilo kom smislu bave nečim što im ne donosi sigurnost, a velike ideje su uvek vrlo nesigurne"

Pozorište – Upotreba čoveka

05.фебруар 2020. Nataša Gvozdenović

Partitura razaranja i stvaranja

Svaki put kada se menjaju društvena uređenja, prolaze tragična ratna i poratna vremena, ruše se vrednosti i grade nove, traži se jasna odluka, preživeti ili ne. Grad je ovde kontekst i nemi svedok, aktivni činilac koji istovremeno i trpi promenu i menja se, sam ističući svu tragediju glavnog lika

Intervju – Draško Sikimić, pisac

05.фебруар 2020. Ivan Milenković

Knjige sa šumom gramofonske ploče

"Moja rečenica je laka zato što nisam oduševljen činjenicom da pišem. Potrebno je zaboraviti da si pisac, a u nekim slučajevima je, čak, poželjno zaboraviti i šta si želio da kažeš. Ta neopterećenost pomaže. A ono što zovemo stilom, to je samo muzika koju smo u stanju da čujemo. Ko nema sluha, nema ni stila"

Premijere – Nečista krv, NP Vranje

29.јануар 2020. Nataša Gvozdenović

Nasleđe i preispitivanje

Koliko su krute društvene strukture i koliko sputavaju čoveka u njegovim ulogama? Koliko smo toga svesni? Kome je kroz generacije upućen zadatak da "razbije čini" unesrećene, u ovom slučaju ženske, ali i muške sudbine

Premijere – Mamu mu jebem ko je prvi počeo

29.јануар 2020. Teofil Pančić

Izvestan višak ravnodušnosti

Bilo to za nekoga paradoksalno ili ne, i aduti i slabosti ove predstave samo podvlače činjenicu koju smo danas neretko skloni da zaboravimo ili bar potcenimo: dramski je tekst i dalje centralna polazna, prolazna i uvirna tačka mogućeg dobrog pozorišta

Zaostavština – KUD Idijoti

22.јануар 2020. Dragan Ambrozić

Tenk ju, pipl!

Svaki zaista veliki bend donosi sa sobom neku istinu o ovom svetu i zastupa je do kraja. U slučaju KUD Idijota, bila je to istina svih onih koji nisu imali pravu šansu u društvu

Film – Ivana Grozna

22.јануар 2020. Zoran Janković

O zrelosti i ostalim demonima

U stilskom smislu, Ivana Grozna je izdanak poletnije struje arthaus spoja autofikcije i naglašenog naturalizma; drugopomenuto ovaj film dovodi u dovoljno jasnu vezu sa naslovima iz korpusa novog rumunskog filma

Pozorište – Fine mrtve d(j)evojke

22.јануар 2020. Nataša Gvozdenović

Samo da je kraće to poraće

Predstava u režiji Patrika Lazića po tekstu Mate Matišića je na momente duhovit košmar koji je ujedno i naša stvarnost; ostavlja nas sa mnoštvom pitanja spram kojih se valja postaviti

Novi srpski roman (3) – Grozota ili

22.јануар 2020. Ivan Milenković

Utvara do utvare

U duhovitim Tišminim jezičkim petljama nema unapred datih jemstava, jezik prodire svuda (kao mravi), a izvesno je samo ono najkrhkije: pripovedanje

Novi srpski roman (2) – Po šumama i gorama i Yugoslav

22.јануар 2020. Teofil Pančić

Jugoslavija i posledice

Dva poetički sasvim različita romana povezuje nit potrage za jednom zemljom i njenim mestom u našim životima

Novi srpski roman (1) – Pas i kontrabas

22.јануар 2020. Marija Nenezić

Roman sa odjekom… džeza i otpora

San o revoluciji, kada postane realizovana stvarnost, najčešće ima tragičan epilog ali je, pokazalo se, i deo oporavka i dubljeg spoznajnog čina koji junake transformiše. I upravo je ta transformacija dodatna vrednost ovog romana

Intervju – Luka Racić i Zoran Zarubica, Buč Kesidi

15.јануар 2020. Zorica Kojić i Dragan Ambrozić

Sve što ne postoji, napravićemo sami sebi

"Ako se već bavimo time, mora da bude bolje nego da nas boli uvo. Osetim ponekad da postoji filozofija, kao, ako se NE baviš nečim – tipa sviranje, pevanje, oblačenje, kretanje na sceni – onda će biti najautentičnije... kao da trud umanjuje originalnost – potpuna besmislica"

Film – Netfliksovih novijih pet

15.јануар 2020. Zoran Janković

Dobre vesti iz rovovske borbe

Moraće, kanda, da prođe još koje filmsko leto da se Netfliksovi filmovi u potpunosti izjednače sa studijskim naslovima koji prate staru i opšteprihvaćenu mustru distribucije i ponajpre idu put bioskopa u što je moguće širem zamahu

Intervju – Luka Tripković, pisac

15.јануар 2020. Ivan Milenković

Stvarnost je gora od distopije

"Ja sam posmatrač – dobar, nadam se – i pišem o onome što vidim i što živim. Volim da analiziram društvena i istorijska kretanja. U tom smislu, rekao bih, sve je politika. Čini mi se da je danas to gotovo jeretički reći, naime, da je sve politika, ali mene naglašeno nervira apolitički stav. Šta je politika u umetnosti, recimo? To me zanima. Ili gde počiva razlika između policy i politics, što je, između ostalog, problem jezika: u našem jeziku za te dve potpuno različite stvari imamo jednu reč – politika"

Pozorište – Gus(z)tav

06.јануар 2020. Nataša Gvozdenović

Gustavima gusto naseljeni

Reditelj Gustava smešta u naše vreme i svet i pokazuje našeg umnoženog junaka koji je, kako reditelj kaže, saučesnik u sopstvenom ubistvu. Gustav je onaj građanin kome je kao osnovno geslo da savijeni vrat sablja ne seče

Antiutopije – »Vrli novi svet«

06.јануар 2020. Dragan Ambrozić

O zamkama udobnog ropstva

Uprkos mitskom mestu koje u popularnoj kulturi zauzima 1984 Džordža Orvela, zapravo je Vrli novi svet Oldosa Hakslija jedina još uvek relevantna klasična antiutopija, jer se bavi totalitarnim potencijalom kapitalizma i njegovim mogućim krajnjim istorijskim dometima – opisujući principe na kojima je već neko vreme ustrojena naša stvarnost